Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojio neobvezujuću deklaraciju o Pelješkom mostu kojom se traži prekid provedbe tog hrvatskog projekta do usuglašavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom o graničnoj crti na moru.
Deklaraciju koja nema obvezujući karakter od 39 zastupnika koliko ih je bilo na sjednici Zastupničkog doma podržalo je njih 27, 11 je bilo protiv a ostali su bili suzdržani i to je konačni rezultat rasprave započete prošlog tjedna a okončane na sjednici u srijedu.
Neophodnu tzv. entitetsku većinu iz Republike Srpske pri glasovanju za rezoluciju osigurali su glasovi zastupnika iz Srpske demokratske stranke (SDS) nakon što je usvojen njihov prijedlog da u deklaraciju budu uključenii zahtjevi za brže realiziranje drugih infrastrukturnih projekata poput mostova na Savi te za ponovno otvaranje za promet unske pruge.
Ranije predložena Deklaracija o Pelješkom mostu, koju su potpisala 24 zastupnika nije usvojena, jer nije postojalo entitetske većine! Tada je nastao potpuni kaos u klupama.
Borjana Krišto, predsjedavajuća PD PSBiH nije željela dati riječ dopredsjedavajućem Šefiku Džaferoviću koji je tražio ponovljeno glasanje ispred Kluba SDA, ali opet nije bilo entitetske većine.
Tada je ponovo glasanje zatražio Klub SDS-a nakon čega je deklaracija i usvojena. Zatim je usvojena i dopuna Deklaracije a koju su predložili zastupnika SDS-a. Klub SDS-a dao je svoj prijedlog dopune Deklaracije s četiri nove tačke.
Između ostalog traže da se ubrzaju aktivnosti Hrvatske i EU na osiguranju sredstava za potrebe gradnje mosta na međunarodnom putnom pravcu preko rijeke Save kod Gradiške kako bi što prije bio izgrađen i pušten u međunarodni promet.
Također se traži da RH odnosno EU prepoznaju značaj i ulogu BiH kada je u pitanju izrada dokumentacije za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa te da se usuglasi kuda će prolaziti.
U točki 11. se traži rješavanje pitanje granice između BiH i RH podsjećajući na otežan život stanovništva na području dvije Kostajnice.
Deklaraciju i Pelješkom mostu parlamentarcima je ponudila bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) a ranije su ga svojim potpisima poduprla 24 zastupnika, uključujući one iz oporbenih stranaka.
U deklaraciji je uz ostalo istaknuto kako je BiH pomorska država te kao takva ima pravo na slobodni i neometani pristup otvorenome moru uz ocjenu kako bi gradnja Pelješkog mosta to pravo dovela u pitanje.
Od Hrvatske ali i Europske unije stoga je zatraženo da "bez odgode obustavi sve radnje" koje mogu dovesti u pitanje suverena prava BiH na moru.
Hrvatsku i EU poziva se na uključivanje u hitne razgovore čiji je cilj riješiti pitanje morske granice.
Iz prvotnog teksta deklaracije izbačen je stavak kojim se od državnih tijela vlasti tražilo istupanje iz Ugovora o granici potpisanog 1999. i podnošenje zahtjeva za međunarodnom arbitražom ukoliko u razdoblju od dva mjeseca ne bi bilo bilateralnog dogovora o spornim pitanjima.
Deklaracija bi trebala biti objavljena u Službenom listu BiH no čini se kako ona neće imati nikakvoga konkretnoga učinka jer je i prema tumačenju predsjedateljice Zastupničkog doma Borjane Krišto ona tek dokument kojim se izražava mišljenje a obvezujuća stajališta državnog parlamenta postoje tek onda kada ih prihvate njegova oba doma.
Deklaraciju koja nema obvezujući karakter od 39 zastupnika koliko ih je bilo na sjednici Zastupničkog doma podržalo je njih 27, 11 je bilo protiv a ostali su bili suzdržani i to je konačni rezultat rasprave započete prošlog tjedna a okončane na sjednici u srijedu.
Neophodnu tzv. entitetsku većinu iz Republike Srpske pri glasovanju za rezoluciju osigurali su glasovi zastupnika iz Srpske demokratske stranke (SDS) nakon što je usvojen njihov prijedlog da u deklaraciju budu uključenii zahtjevi za brže realiziranje drugih infrastrukturnih projekata poput mostova na Savi te za ponovno otvaranje za promet unske pruge.
Ranije predložena Deklaracija o Pelješkom mostu, koju su potpisala 24 zastupnika nije usvojena, jer nije postojalo entitetske većine! Tada je nastao potpuni kaos u klupama.
Borjana Krišto, predsjedavajuća PD PSBiH nije željela dati riječ dopredsjedavajućem Šefiku Džaferoviću koji je tražio ponovljeno glasanje ispred Kluba SDA, ali opet nije bilo entitetske većine.
Tada je ponovo glasanje zatražio Klub SDS-a nakon čega je deklaracija i usvojena. Zatim je usvojena i dopuna Deklaracije a koju su predložili zastupnika SDS-a. Klub SDS-a dao je svoj prijedlog dopune Deklaracije s četiri nove tačke.
Između ostalog traže da se ubrzaju aktivnosti Hrvatske i EU na osiguranju sredstava za potrebe gradnje mosta na međunarodnom putnom pravcu preko rijeke Save kod Gradiške kako bi što prije bio izgrađen i pušten u međunarodni promet.
Također se traži da RH odnosno EU prepoznaju značaj i ulogu BiH kada je u pitanju izrada dokumentacije za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa te da se usuglasi kuda će prolaziti.
U točki 11. se traži rješavanje pitanje granice između BiH i RH podsjećajući na otežan život stanovništva na području dvije Kostajnice.
Deklaraciju i Pelješkom mostu parlamentarcima je ponudila bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) a ranije su ga svojim potpisima poduprla 24 zastupnika, uključujući one iz oporbenih stranaka.
U deklaraciji je uz ostalo istaknuto kako je BiH pomorska država te kao takva ima pravo na slobodni i neometani pristup otvorenome moru uz ocjenu kako bi gradnja Pelješkog mosta to pravo dovela u pitanje.
Od Hrvatske ali i Europske unije stoga je zatraženo da "bez odgode obustavi sve radnje" koje mogu dovesti u pitanje suverena prava BiH na moru.
Hrvatsku i EU poziva se na uključivanje u hitne razgovore čiji je cilj riješiti pitanje morske granice.
Iz prvotnog teksta deklaracije izbačen je stavak kojim se od državnih tijela vlasti tražilo istupanje iz Ugovora o granici potpisanog 1999. i podnošenje zahtjeva za međunarodnom arbitražom ukoliko u razdoblju od dva mjeseca ne bi bilo bilateralnog dogovora o spornim pitanjima.
Deklaracija bi trebala biti objavljena u Službenom listu BiH no čini se kako ona neće imati nikakvoga konkretnoga učinka jer je i prema tumačenju predsjedateljice Zastupničkog doma Borjane Krišto ona tek dokument kojim se izražava mišljenje a obvezujuća stajališta državnog parlamenta postoje tek onda kada ih prihvate njegova oba doma.
