Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u srijedu 'Održivi ostanak i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na entitet Republika Srpska' ) istaknuta je činjenica da najveće gubitke stanovništva u BiH ima hrvatski korupus, osobito u Republici Spskoj.
Nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić iznio je statističke podatke koji su potkrijepili tvrdnje o smanjenju broja Hrvata u BiH. Istaknuo je da govori o katolicima te da tim brojevima treba dodati barem pet posto više ljudi koji su Hrvati, a nisu se izjasnili kao katolici.
"U BiH je 1991. godine bilo 812.256 katolika, a 2017. ih je bilo 376.134 ili 53,69 posto manje. U srpskom entitetu ih je 2017. godine bilo 94,52 posto manje nego 1991., u distriktu Brčko 81,83 posto manje, a u entitetu Federacije 42,56 posto manje", rekao je Puljić. U prilog tome da se broj katolika i dalje smanjuje, govori i podatak da je u godinu dana, od 2016. do 2017. broj vjernika u BiH pao za 14.107, dodao je vrhbosanski nadbiskup.
"Kako vratiti povjerenje u život? Treba ostvariti vladavinu zakona i jednaka prava za sva tri naroda u oba entiteta. Važno je vratiti povjerenje da se svi osjećamo kao jedan narod, da nas podupru i stvore političku klimu da imamo pravo živjeti na tom području, da ljudi znaju svoje korijenje i cijene baštinu. Veseli me da veliki dio ljudi nije prodao svoju zemlju jer to znači da ima šanse da će se vratiti. Stoga treba zaštiti tu privatnu imovinu umjesto što se donose zakoni da se ona oduzima", poručio je Puljić.
Po njegovu mišljenju, najvažnije je pomoći obiteljskim gospodarstvima te usporedno razvijati infrastrukturu. Upitao je čemu onda gužve na granicama i zašto stroge kontrole kad se izlazi iz Hrvatske, a ulazi u BiH.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš istaknuo je da hrvatskom narodu praktički prijeti nestanak. Ocijenio je i da obnova kuća "ide vrlo stidljivo" te da je obnovljeno tek 5.500 stambenih jedinica.
Veliki problem vidi u stajalištu međunarodnih institucija da se "ne može obnavljati kuće onih koji imaju imovinu u Hrvatskoj pa je tako ispalo da ih ima 88 posto".
"Dakle, samo 12 posto Hrvata može dobiti obnovu, no ima nas iz Posavine koji nikada nećemo odustati od naše imovine", zaključio je Čordaš i dodao da je vjerojatno prvi ministar iz Republike Srpske koji je govorio u Hrvatskome saboru, što mu daje dodatnu odgovornost.
Nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić iznio je statističke podatke koji su potkrijepili tvrdnje o smanjenju broja Hrvata u BiH. Istaknuo je da govori o katolicima te da tim brojevima treba dodati barem pet posto više ljudi koji su Hrvati, a nisu se izjasnili kao katolici.
"U BiH je 1991. godine bilo 812.256 katolika, a 2017. ih je bilo 376.134 ili 53,69 posto manje. U srpskom entitetu ih je 2017. godine bilo 94,52 posto manje nego 1991., u distriktu Brčko 81,83 posto manje, a u entitetu Federacije 42,56 posto manje", rekao je Puljić. U prilog tome da se broj katolika i dalje smanjuje, govori i podatak da je u godinu dana, od 2016. do 2017. broj vjernika u BiH pao za 14.107, dodao je vrhbosanski nadbiskup.
"Kako vratiti povjerenje u život? Treba ostvariti vladavinu zakona i jednaka prava za sva tri naroda u oba entiteta. Važno je vratiti povjerenje da se svi osjećamo kao jedan narod, da nas podupru i stvore političku klimu da imamo pravo živjeti na tom području, da ljudi znaju svoje korijenje i cijene baštinu. Veseli me da veliki dio ljudi nije prodao svoju zemlju jer to znači da ima šanse da će se vratiti. Stoga treba zaštiti tu privatnu imovinu umjesto što se donose zakoni da se ona oduzima", poručio je Puljić.
Po njegovu mišljenju, najvažnije je pomoći obiteljskim gospodarstvima te usporedno razvijati infrastrukturu. Upitao je čemu onda gužve na granicama i zašto stroge kontrole kad se izlazi iz Hrvatske, a ulazi u BiH.
Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Davor Čordaš istaknuo je da hrvatskom narodu praktički prijeti nestanak. Ocijenio je i da obnova kuća "ide vrlo stidljivo" te da je obnovljeno tek 5.500 stambenih jedinica.
Veliki problem vidi u stajalištu međunarodnih institucija da se "ne može obnavljati kuće onih koji imaju imovinu u Hrvatskoj pa je tako ispalo da ih ima 88 posto".
"Dakle, samo 12 posto Hrvata može dobiti obnovu, no ima nas iz Posavine koji nikada nećemo odustati od naše imovine", zaključio je Čordaš i dodao da je vjerojatno prvi ministar iz Republike Srpske koji je govorio u Hrvatskome saboru, što mu daje dodatnu odgovornost.
