Novi nacrt Zakona o amnestiji u Republici Srpskoj predviđa da skoro svim zatvorenicima koji su pravosnažno osuđeni pred sudovima u ovom entitetu kazne u idućih mjesec budu smanjene za jednu četvrtinu, piše BIRN.
Prednacrt Zakona o amnestiji, čiji je predlagač Ministarstvo pravde Republike Srpske, a koji predviđa smanjenje kazni osuđenicima, naći će se u skupštinskoj proceduri po hitnom postupku ovog mjeseca.
U Ministarstvu pravde Republike Srpske su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekli da je jedan od glavnih razloga zbog čega su se odlučili na ovaj potez prenatrpanost zatvora, ali i financijski razlozi.
Prema nacrtu, Zakon o amnestiji neće obuhvatiti samo one osuđenike koji su tijekom korištenja slobodnih vikenda učinili novo krivično djelo za koje je potvrđena optužnica, te one koji se nalaze u bijegu.
Osim njih neće biti obuhvaćeni ni oni koji su osuđeni zbog silovanja, obljube, spolnog nasilja nad djetetom, navođenja i trgovine ljudi radi prostitucije. Kao i osobe koje su u zatvoru radi trgovine ljudima i maloljetnika, pornografije, rodoskrvljenja, neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga i omogućivanja uživanja opojnih droga.
S druge strane, zakon obuhvaća smanjenje kazne osobama osuđenim za ratne zločine, teška ubojstva, te organizirani financijski kriminal i korupciju.
Banjalučki odvjetnik Milan Petković kaže da je Zakon o amnestiji bio potreban Republici Srpskoj, jer je posljednji donesen prije 12 godina.
''Moje zamjerke su te što se on odnosi samo na osuđenike koji su stupili na izdržavanje kazne zatvora. Smatram da se rješenje treba drugačije urediti, na način da se ovaj zakon odnosi na sve osobe koje su pravosnažno osuđene pred sudovima u Srpskoj bez obzira jesu li stupili na izdržavanja ili ne'', rekao je Petković.
Pojasnio je kako mnogi osuđenici nisu na izdržavanju kazne samo jer su prepuni kapaciteti u zatvorima ili zbog bolesti.
''Smatram i da se u ovom zakonu treba urediti osobe koje su osuđene do tri mjeseca trebaju potpuno osloboditi od kazne, a oni koji su osuđeni do šest mjeseci da im se prepolovi kazna'', ističe Pektović.
Prema njegovim riječima, to treba uraditi zbog toga što se pokazalo da kratkotrajne kazne zatvora ne mogu doprinijeti provođenju generalne i specijalne prevencije.
Prema nacrtu zakona, osuđenici koji ne budu dobili rješenje o amnestiji, a ispunjavaju uvjete moći će da se žale predsjedniku suda u kojem su osuđeni.
Prednacrt Zakona o amnestiji, čiji je predlagač Ministarstvo pravde Republike Srpske, a koji predviđa smanjenje kazni osuđenicima, naći će se u skupštinskoj proceduri po hitnom postupku ovog mjeseca.
U Ministarstvu pravde Republike Srpske su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekli da je jedan od glavnih razloga zbog čega su se odlučili na ovaj potez prenatrpanost zatvora, ali i financijski razlozi.
Prema nacrtu, Zakon o amnestiji neće obuhvatiti samo one osuđenike koji su tijekom korištenja slobodnih vikenda učinili novo krivično djelo za koje je potvrđena optužnica, te one koji se nalaze u bijegu.
Osim njih neće biti obuhvaćeni ni oni koji su osuđeni zbog silovanja, obljube, spolnog nasilja nad djetetom, navođenja i trgovine ljudi radi prostitucije. Kao i osobe koje su u zatvoru radi trgovine ljudima i maloljetnika, pornografije, rodoskrvljenja, neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga i omogućivanja uživanja opojnih droga.
S druge strane, zakon obuhvaća smanjenje kazne osobama osuđenim za ratne zločine, teška ubojstva, te organizirani financijski kriminal i korupciju.
Banjalučki odvjetnik Milan Petković kaže da je Zakon o amnestiji bio potreban Republici Srpskoj, jer je posljednji donesen prije 12 godina.
''Moje zamjerke su te što se on odnosi samo na osuđenike koji su stupili na izdržavanje kazne zatvora. Smatram da se rješenje treba drugačije urediti, na način da se ovaj zakon odnosi na sve osobe koje su pravosnažno osuđene pred sudovima u Srpskoj bez obzira jesu li stupili na izdržavanja ili ne'', rekao je Petković.
Pojasnio je kako mnogi osuđenici nisu na izdržavanju kazne samo jer su prepuni kapaciteti u zatvorima ili zbog bolesti.
''Smatram i da se u ovom zakonu treba urediti osobe koje su osuđene do tri mjeseca trebaju potpuno osloboditi od kazne, a oni koji su osuđeni do šest mjeseci da im se prepolovi kazna'', ističe Pektović.
Prema njegovim riječima, to treba uraditi zbog toga što se pokazalo da kratkotrajne kazne zatvora ne mogu doprinijeti provođenju generalne i specijalne prevencije.
Prema nacrtu zakona, osuđenici koji ne budu dobili rješenje o amnestiji, a ispunjavaju uvjete moći će da se žale predsjedniku suda u kojem su osuđeni.
