Otkupna cijena pšenice ove godine je dvostruko manja nego lani, taj trend donekle prati i pojeftinjenje brašna, ali ne i kruha i drugih pekarskih proizvoda.
Proizvođači pšenice ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Preskupa sjetva, vremenske neprilike, bolesti biljaka, slabi prinosi, loša kvaliteta i na kraju niska otkupna cijena koja je eliminirala sve nade kako bi sezonu mogli završiti na nuli. Ništa bolje ne prolaze ni građani, koji kao krajnji kupci plaćaju cijenu svih poremećaja na tržištu – piše Akta.ba.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže da bijeljinski mlinari pšenicu otkupljuju za 0,30 KM po kilogramu, uz dogovor da će im doplatiti razliku ukoliko žito poskupi na svjetskim burzama. Pšenicu su prošle godine prodavali po cijeni od 0,58 do 0,64 KM po kilogramu.
“Mimo svake logike je da kruh od 500 grama košta 1,80 KM, a kilogram pšenice 30 pfeninga. Jasno je tko ubire profit”, rekao je Radić.
Da ima razloga za pojeftinjenje kruha vidljivo je i iz tvrdnji predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske Zorana Kosa koji kaže da je cijena brašna unazad godinu dana skliznula nekoliko puta.
“Vreća brašna od 25 kilograma, bar kada je u pitanju moja firma “Žitoprerada” Prijedor, lani u ovo doba koštala je 31 KM, a sada 25 KM. I cijena je tolika jer još trošimo zalihe pšenice koju smo plaćali skuplje nego što je sada. Ako promatramo trenutne cijene žita ima prostora za dodatna pojeftinjenja brašna, međutim imamo sad najnoviju situaciju da Rusi brane izvoz žita preko Crnog mora i to se već ogleda na skok cijena pšenice”, priča Kos i dodaje kako će BiH većinu pšenice morati uvesti jer svega 20 do 30 posto domaćeg žita kvalitetom zadovoljava potrebe mlinarsko-pekarske industrije.
Kos navodi kako još nije otkupio ni kilogram ovogodišnjeg roda pšenice, jer čeka razrješenje situacije između Rusije i Ukrajine, a ima i zalihe.
“Ne žurim s kupovinom pšenice, svi iščekuju kako će se burze postaviti. Očekujem da se situacija
iskristalizira do jeseni”, priča Kos.
Vlasnik mlina “Majić” iz Odžaka Ivica Majić naglašava kako je otkupio oko 4.000 tona žita od proizvođača iz Modriče, Šamca, Odžaka i Orašja.
“Po kilogramu smo plaćali od 0,39 do 0,41 KM. Izašli smo sa većom cijenom jer smo smatrali da će tržište tako reagirati što se već događa. Cijena pšenice je tijekom žetve dostigla dno, u Srbiji smo je kupovali za 180 eura po toni, a već sada je to 205, 210 eura”, kazao je Majić. Navodi kako je brašno iz njegovog mlina od početka godine pojeftinilo nekoliko puta, te da su planirali još jedan pad cijena, ali da zbog trenutne situacije na tržištu ne zna hoće li se željeno i dogoditi.
“Kada bi sljedećih šest mjeseci pšenica po toni koštala 240 eura, što je realna cijena koja bi proizvođačima omogućila da nešto i zarade, brašno bi poskupilo za nijansu ili pak ostalo na sadašnjoj razini”, kazao je Majić.
Akta.ba
Proizvođači pšenice ovu godinu neće pamtiti po dobrom. Preskupa sjetva, vremenske neprilike, bolesti biljaka, slabi prinosi, loša kvaliteta i na kraju niska otkupna cijena koja je eliminirala sve nade kako bi sezonu mogli završiti na nuli. Ništa bolje ne prolaze ni građani, koji kao krajnji kupci plaćaju cijenu svih poremećaja na tržištu – piše Akta.ba.
Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže da bijeljinski mlinari pšenicu otkupljuju za 0,30 KM po kilogramu, uz dogovor da će im doplatiti razliku ukoliko žito poskupi na svjetskim burzama. Pšenicu su prošle godine prodavali po cijeni od 0,58 do 0,64 KM po kilogramu.
“Mimo svake logike je da kruh od 500 grama košta 1,80 KM, a kilogram pšenice 30 pfeninga. Jasno je tko ubire profit”, rekao je Radić.
Da ima razloga za pojeftinjenje kruha vidljivo je i iz tvrdnji predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske Zorana Kosa koji kaže da je cijena brašna unazad godinu dana skliznula nekoliko puta.
“Vreća brašna od 25 kilograma, bar kada je u pitanju moja firma “Žitoprerada” Prijedor, lani u ovo doba koštala je 31 KM, a sada 25 KM. I cijena je tolika jer još trošimo zalihe pšenice koju smo plaćali skuplje nego što je sada. Ako promatramo trenutne cijene žita ima prostora za dodatna pojeftinjenja brašna, međutim imamo sad najnoviju situaciju da Rusi brane izvoz žita preko Crnog mora i to se već ogleda na skok cijena pšenice”, priča Kos i dodaje kako će BiH većinu pšenice morati uvesti jer svega 20 do 30 posto domaćeg žita kvalitetom zadovoljava potrebe mlinarsko-pekarske industrije.
Kos navodi kako još nije otkupio ni kilogram ovogodišnjeg roda pšenice, jer čeka razrješenje situacije između Rusije i Ukrajine, a ima i zalihe.
“Ne žurim s kupovinom pšenice, svi iščekuju kako će se burze postaviti. Očekujem da se situacija
iskristalizira do jeseni”, priča Kos.
Vlasnik mlina “Majić” iz Odžaka Ivica Majić naglašava kako je otkupio oko 4.000 tona žita od proizvođača iz Modriče, Šamca, Odžaka i Orašja.
“Po kilogramu smo plaćali od 0,39 do 0,41 KM. Izašli smo sa većom cijenom jer smo smatrali da će tržište tako reagirati što se već događa. Cijena pšenice je tijekom žetve dostigla dno, u Srbiji smo je kupovali za 180 eura po toni, a već sada je to 205, 210 eura”, kazao je Majić. Navodi kako je brašno iz njegovog mlina od početka godine pojeftinilo nekoliko puta, te da su planirali još jedan pad cijena, ali da zbog trenutne situacije na tržištu ne zna hoće li se željeno i dogoditi.
“Kada bi sljedećih šest mjeseci pšenica po toni koštala 240 eura, što je realna cijena koja bi proizvođačima omogućila da nešto i zarade, brašno bi poskupilo za nijansu ili pak ostalo na sadašnjoj razini”, kazao je Majić.
Akta.ba
