Kina je objavila kraj velikih vojnih vježbi, koje je izvodila od 23. svibnja oko Tajvana.
Tim vježbama Kina je htjela da pokaže da se protivi, prema njenoj ocjeni, separatističkim izjavama novog tajvanskog predsednika Lai Čing-tea.
Kineska vojska je "uspješno završila" vježbe "Zajednički mač2024A", uperene protiv Tajvana, javila je sinoć kineska državna televizija CCTV-7, koja izvještava o vojnim pitanjima, prenosi RSE.
Vojska je objavila 23. svibnja da je počela dvodnevne manevre predviđene da simuliraju blokadu Tajvana i uključivali su kopnene, pomorske i zrakoplovne snage, kao i jedinice, koje su odgovorne za strateške rakete.
Vježbe su uglavnom sprovedene u Tajvanskom moru, sjeverno, južno i istočno od te teritorije.
U Tajvanu je glasnogovornica predsjedništva Karen Kuo 25. svibnja osudila vojne vježbe koje, po njenom mišljenju, izazivaju "ozbiljnu zabrinutost" i predstavljaju "flagrantnu provokaciju prema međunarodnom poretku".
Kina smatra Tajvan jednom od svojih provincija koju još nije uspela da priključi svojoj teritoriji od kraja kineskog građanskog rata i dolaska na vlast komunista 1949. godine.
Peking poziva na "mirno", ponovno ujedinjenje sa tom teritorijom od 23 milijuna stanovnika, gdje vlada demokratski sustav, ali ne isključuje da se upotrebi sila ako se ostrvo usmjeri ka neovisnosti.
Kinu je naljutio inauguracijski govor novog predsjednika Lai Ching-te 20 svibnja. Tajvanski predsjednik je rekao da "Republika Kina (Tajvan) i Narodna republika Kina (kontinentalna Kina gdje su na vlasti komunisti) nisu podređene jedna drugoj", što su izjave koje Peking smatra separatističkim.
"Vođa oblasti Tajvana ozbiljno je doveo u pitanje princip jedne Kine, što gura naše sunarodnjak iz Tajvana u opasnu situaciju rata i opasnosti", rekao je juče glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane i dodao da je to" igranje sa vatrom i da se oni koji se igraju sa vatrom sigurno ispeku".
Sa vojnim vježbama koje su tako naveliko medijski propraćene Kina želi ne samo da pokaže svoje nezadovoljstvo prema Tajpeju već da odvrati druge zemlje od saradnje s ostrvom, da bi ga dodatno izloirali, rekao je jedan analitičar.
Po njegovim riječima, Peking očigledno cilja na Washington. SAD jesu krajem 1970-ih prekinule diplomatske veze sa Tajvanom, ali i dalje ostaju glavni snabdjevač ostrva oružjem.
Kina redovno osuđuje razmjene, uključujući vojne, između Amerikanaca i tajvanskih vlasti, koji "samo namjeravaju da uspore razvoj Kine".
Kineska vojska će odlučno nastaviti da se bori protiv arogancije pristalica nezavisnosti Tajvana i odlučno će uništiti secesionističke planove, rekao je 24. maja Li Si, portparol vojske u istočnoj zoni operacija.
Tim vježbama Kina je htjela da pokaže da se protivi, prema njenoj ocjeni, separatističkim izjavama novog tajvanskog predsednika Lai Čing-tea.
Kineska vojska je "uspješno završila" vježbe "Zajednički mač2024A", uperene protiv Tajvana, javila je sinoć kineska državna televizija CCTV-7, koja izvještava o vojnim pitanjima, prenosi RSE.
Vojska je objavila 23. svibnja da je počela dvodnevne manevre predviđene da simuliraju blokadu Tajvana i uključivali su kopnene, pomorske i zrakoplovne snage, kao i jedinice, koje su odgovorne za strateške rakete.
Vježbe su uglavnom sprovedene u Tajvanskom moru, sjeverno, južno i istočno od te teritorije.
U Tajvanu je glasnogovornica predsjedništva Karen Kuo 25. svibnja osudila vojne vježbe koje, po njenom mišljenju, izazivaju "ozbiljnu zabrinutost" i predstavljaju "flagrantnu provokaciju prema međunarodnom poretku".
Kina smatra Tajvan jednom od svojih provincija koju još nije uspela da priključi svojoj teritoriji od kraja kineskog građanskog rata i dolaska na vlast komunista 1949. godine.
Peking poziva na "mirno", ponovno ujedinjenje sa tom teritorijom od 23 milijuna stanovnika, gdje vlada demokratski sustav, ali ne isključuje da se upotrebi sila ako se ostrvo usmjeri ka neovisnosti.
Kinu je naljutio inauguracijski govor novog predsjednika Lai Ching-te 20 svibnja. Tajvanski predsjednik je rekao da "Republika Kina (Tajvan) i Narodna republika Kina (kontinentalna Kina gdje su na vlasti komunisti) nisu podređene jedna drugoj", što su izjave koje Peking smatra separatističkim.
"Vođa oblasti Tajvana ozbiljno je doveo u pitanje princip jedne Kine, što gura naše sunarodnjak iz Tajvana u opasnu situaciju rata i opasnosti", rekao je juče glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane i dodao da je to" igranje sa vatrom i da se oni koji se igraju sa vatrom sigurno ispeku".
Sa vojnim vježbama koje su tako naveliko medijski propraćene Kina želi ne samo da pokaže svoje nezadovoljstvo prema Tajpeju već da odvrati druge zemlje od saradnje s ostrvom, da bi ga dodatno izloirali, rekao je jedan analitičar.
Po njegovim riječima, Peking očigledno cilja na Washington. SAD jesu krajem 1970-ih prekinule diplomatske veze sa Tajvanom, ali i dalje ostaju glavni snabdjevač ostrva oružjem.
Kina redovno osuđuje razmjene, uključujući vojne, između Amerikanaca i tajvanskih vlasti, koji "samo namjeravaju da uspore razvoj Kine".
Kineska vojska će odlučno nastaviti da se bori protiv arogancije pristalica nezavisnosti Tajvana i odlučno će uništiti secesionističke planove, rekao je 24. maja Li Si, portparol vojske u istočnoj zoni operacija.
