Kinesko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine 6,8 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 6,9 posto u prethodnom kvartalu, ali u skladu s očekivanjima analitičara.
Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u četvrtak, pokazuju i da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao više od ciljanih razina vlade koja procjenjuje da će u ovoj godini gospodarstvo porasti 6,5 posto.
Ostvare li se procjene vlade, bit će to sporije u odnosu na prošlu godinu, kada je BDP porastao 6,7 posto, najsporije u posljednjih 26 godina.
Na kvartalnoj razini rast gospodarstva iznosio je u proteklom kvartalu 1,7 posto, blago sporije u odnosu na 1,8 posto u prethodnom tromjesečju.
Stabilan rast
To ukazuje na stabilan rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja izazvanog nastojanjima vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje i presnažan rast cijena na tržištu nekretnina.
No analitičari, a nedavno i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozoravaju Peking da je Kina i dalje previše ovisna o poticajnim mjerama kako bi postigla ciljane stope rasta gospodarstva, a te mjere povećavaju dugove.
Ovoga je tjedna na početku kongresa Komunističke partije predsjednik Xi Jinping poručio da će Kina produbiti ekonomske i financijske reforme te dodatno otvoriti svoja tržišta stranim investitorima jer teži pomaku od rasta gospodarstva po visokim stopama prema visokokvalitetnom rastu.
Analitičari su očekivali blago usporavanje rasta BDP-a u trećem kvartalu zbog usporavanja investicija u nekretnine, s obzirom na to da lokalne vlasti nastoje zauzdati snažan rast cijena nekretnina, dok je kampanja vlade protiv riskantnog kreditiranja dovela do povećanja troškova zaduživanja.
"Statistički podaci pokazuju da se razduživanje nastavlja i da vladine reforme daju rezultate, pri čemu se rast gospodarstva i dalje zadržava na razumnim stopama", kaže Kaori Yamato, ekonomist u Mizuho Research Institute.
Rastu u trećem tromjesečju pridonio je skok investicija u fiksni kapital. Ukupno su u prvih devet mjeseci ove godine investicije porasle za 7,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto manje od očekivanja analitičara.
Jutros je objavljeno i da je industrijska proizvodnja u rujnu porasla 6,6 posto na godišnjoj razini, a promet u trgovini na malo 10,3 posto.
Očekuje se i daljnji rast potrošnje stanovništva, s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci ove godine raspoloživi dohodak porastao 7,5 posto na godišnjoj razini, najbrže u posljednje dvije godine.
Kinezi imaju veće plaće nego Hrvati
Kako smo nedavno objavili, Kina je po visini plaća dostigla i prestigla pojedine dijelove Europe.
Medijan plaće u Šangaju (1135 dolara), Pekingu (983 dolara) i Šenženu (938 dolara) veći je nego u najnovijoj članici Europske unije Hrvatskoj, u kojoj medijan neto plaće iznosi 887 američkih dolara, piše magazin Forbes.
Medijan plaće u Šangaju veći je nego u dvjema najnovijim članicama Eurozone: Litvi (956 dolara) i Latviji (1005 dolara), dok je u Estoniji koja je u Eurozonu ušla 2011. medijan plaće 1256 američkih dolara.
U posljednjih 10 godina mnogi brojni radnici iz istočne Europe pojavili su se na tržištu Europske unije.
S druge strane, Kina je 2002. postigla veći stupanj integracije u globalno tržište rada pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Sve to dovelo je do stagnacije plaća za niže kvalificirane i tvorničke radnike.
"Utjecaj globalizacije i ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2002. značajno je povećao ponudu na tržištu rada", kaže Neil MacKinnon, ekonomist VTB Capitala.
Povećana ponuda kineske radne snage i dotok jeftine robe iz Kine na svjetsko tržište bili su pozitivni za potrošače, ali je prisililo istočnoeuropske proizvođače da se bore s tom konkurencijom, odnosno da budu jeftiniji od Kineza.
Rast plaća u Kini je impresivan i to je sjajna vijest za Kineze. No jasno je da će plaće u Kini, kao industrijskoj sili, određivati i plaće u mnogim zemljama Europe. (Hina)
Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u četvrtak, pokazuju i da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao više od ciljanih razina vlade koja procjenjuje da će u ovoj godini gospodarstvo porasti 6,5 posto.
Ostvare li se procjene vlade, bit će to sporije u odnosu na prošlu godinu, kada je BDP porastao 6,7 posto, najsporije u posljednjih 26 godina.
Na kvartalnoj razini rast gospodarstva iznosio je u proteklom kvartalu 1,7 posto, blago sporije u odnosu na 1,8 posto u prethodnom tromjesečju.
Stabilan rast
To ukazuje na stabilan rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon duljeg razdoblja usporavanja izazvanog nastojanjima vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje i presnažan rast cijena na tržištu nekretnina.
No analitičari, a nedavno i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozoravaju Peking da je Kina i dalje previše ovisna o poticajnim mjerama kako bi postigla ciljane stope rasta gospodarstva, a te mjere povećavaju dugove.
Ovoga je tjedna na početku kongresa Komunističke partije predsjednik Xi Jinping poručio da će Kina produbiti ekonomske i financijske reforme te dodatno otvoriti svoja tržišta stranim investitorima jer teži pomaku od rasta gospodarstva po visokim stopama prema visokokvalitetnom rastu.
Analitičari su očekivali blago usporavanje rasta BDP-a u trećem kvartalu zbog usporavanja investicija u nekretnine, s obzirom na to da lokalne vlasti nastoje zauzdati snažan rast cijena nekretnina, dok je kampanja vlade protiv riskantnog kreditiranja dovela do povećanja troškova zaduživanja.
"Statistički podaci pokazuju da se razduživanje nastavlja i da vladine reforme daju rezultate, pri čemu se rast gospodarstva i dalje zadržava na razumnim stopama", kaže Kaori Yamato, ekonomist u Mizuho Research Institute.
Rastu u trećem tromjesečju pridonio je skok investicija u fiksni kapital. Ukupno su u prvih devet mjeseci ove godine investicije porasle za 7,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto manje od očekivanja analitičara.
Jutros je objavljeno i da je industrijska proizvodnja u rujnu porasla 6,6 posto na godišnjoj razini, a promet u trgovini na malo 10,3 posto.
Očekuje se i daljnji rast potrošnje stanovništva, s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci ove godine raspoloživi dohodak porastao 7,5 posto na godišnjoj razini, najbrže u posljednje dvije godine.
Kinezi imaju veće plaće nego Hrvati
Kako smo nedavno objavili, Kina je po visini plaća dostigla i prestigla pojedine dijelove Europe.
Medijan plaće u Šangaju (1135 dolara), Pekingu (983 dolara) i Šenženu (938 dolara) veći je nego u najnovijoj članici Europske unije Hrvatskoj, u kojoj medijan neto plaće iznosi 887 američkih dolara, piše magazin Forbes.
Medijan plaće u Šangaju veći je nego u dvjema najnovijim članicama Eurozone: Litvi (956 dolara) i Latviji (1005 dolara), dok je u Estoniji koja je u Eurozonu ušla 2011. medijan plaće 1256 američkih dolara.
U posljednjih 10 godina mnogi brojni radnici iz istočne Europe pojavili su se na tržištu Europske unije.
S druge strane, Kina je 2002. postigla veći stupanj integracije u globalno tržište rada pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Sve to dovelo je do stagnacije plaća za niže kvalificirane i tvorničke radnike.
"Utjecaj globalizacije i ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2002. značajno je povećao ponudu na tržištu rada", kaže Neil MacKinnon, ekonomist VTB Capitala.
Povećana ponuda kineske radne snage i dotok jeftine robe iz Kine na svjetsko tržište bili su pozitivni za potrošače, ali je prisililo istočnoeuropske proizvođače da se bore s tom konkurencijom, odnosno da budu jeftiniji od Kineza.
Rast plaća u Kini je impresivan i to je sjajna vijest za Kineze. No jasno je da će plaće u Kini, kao industrijskoj sili, određivati i plaće u mnogim zemljama Europe. (Hina)
