Teritorijalne razmirice u Južnokineskom moru između Manile i Pekinga razriješio je sud u Haagu. Iako se Kina svim snagama borila protiv odluke o strateškoj zoni, arbitražni sud presudio je kako nemaju pravo na ekonomsku zonu te su svojim postupcima ugrozili suverenitet Filipina, objavio je Reuters.
Peking je već najavio da neće podržati odluku suda u Den Haagu, odnosno presudu u slučaju Južnokineskog mora ukoliko ona bude u korist Filipina. Kine ne planira odustati od rapidne gradnje umjetnih otoka i baza na koraljnim grebenima u tom području, jer, tvrde, ono predstavlja važan plovidbeni put za njihovu trgovinu.
Filipini su tek jedna u nizu zemalja jugoistočnih azijskih država koje polažu pravo na dio mora, odnosno te ključne tranzitne rute. U međunarodnoj zajednici pojavio se strah od izbijanja sukoba na tom području koji bi mogao poremetiti globalnu trgovinu.
U ovaj teritorijalni spor uključeni su i Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan, a Indonezijski predsjednik Joko Widodo već je uputio vojsku s ciljem povećanja pomorske ophodnje nad vodama kod Natuna otoka. Nije dugo trebao čekati odgovor Kine koja je kao odgovor na prijetnje odgovorila sa slanjem više od 20.000 vojnih ribara na sporno područje.
SAD su pozvale na poštivanje odluke suda, te pozivaju 'sve podnositelje zahtjeva da izbjegnu provokativne akcije ili izjave'.
Kineski ministar vanjskih poslova, Wang Yi, izjavio je prošli tjedan kako želi mirno rješenje, no kako će odluka arbitražng suda samo dovesti do jačanja napetosti u regiji.
Kinezi su za vrijeme sudskog spora ondje gradili nove piste, luke, promatračnice i druge instalacije na umjetne otoke, sve kako bi ojačali svoj zahtjev za slobodne trgovinske puteve koji su im, tvrde, od vitalne važnosti.
Iako Kina tvrdi da se svi radovi odnose isključivo na civilne potrebe, Gregory Poling iz CSIS napominje da je njihova svrha jačanje vojne moći u regiji.
'To će povećati sposobnost Kine za dodatnom patrolom i praćenje aktivnosti u Južnokineskom moru', rekao je gospodin Poling, voditelj azijske pomorske Transparency inicijative.
Proteklog tjedna kineski mediji objavili su kako je Peking spreman za 'vojne sukobe' sa Sjedinjenim Američkim Državama u regiji.
Peking je već najavio da neće podržati odluku suda u Den Haagu, odnosno presudu u slučaju Južnokineskog mora ukoliko ona bude u korist Filipina. Kine ne planira odustati od rapidne gradnje umjetnih otoka i baza na koraljnim grebenima u tom području, jer, tvrde, ono predstavlja važan plovidbeni put za njihovu trgovinu.
Filipini su tek jedna u nizu zemalja jugoistočnih azijskih država koje polažu pravo na dio mora, odnosno te ključne tranzitne rute. U međunarodnoj zajednici pojavio se strah od izbijanja sukoba na tom području koji bi mogao poremetiti globalnu trgovinu.
U ovaj teritorijalni spor uključeni su i Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan, a Indonezijski predsjednik Joko Widodo već je uputio vojsku s ciljem povećanja pomorske ophodnje nad vodama kod Natuna otoka. Nije dugo trebao čekati odgovor Kine koja je kao odgovor na prijetnje odgovorila sa slanjem više od 20.000 vojnih ribara na sporno područje.
SAD su pozvale na poštivanje odluke suda, te pozivaju 'sve podnositelje zahtjeva da izbjegnu provokativne akcije ili izjave'.
Kineski ministar vanjskih poslova, Wang Yi, izjavio je prošli tjedan kako želi mirno rješenje, no kako će odluka arbitražng suda samo dovesti do jačanja napetosti u regiji.
Kinezi su za vrijeme sudskog spora ondje gradili nove piste, luke, promatračnice i druge instalacije na umjetne otoke, sve kako bi ojačali svoj zahtjev za slobodne trgovinske puteve koji su im, tvrde, od vitalne važnosti.
Iako Kina tvrdi da se svi radovi odnose isključivo na civilne potrebe, Gregory Poling iz CSIS napominje da je njihova svrha jačanje vojne moći u regiji.
'To će povećati sposobnost Kine za dodatnom patrolom i praćenje aktivnosti u Južnokineskom moru', rekao je gospodin Poling, voditelj azijske pomorske Transparency inicijative.
Proteklog tjedna kineski mediji objavili su kako je Peking spreman za 'vojne sukobe' sa Sjedinjenim Američkim Državama u regiji.
