Marakuja, guava, pitaja ili kiwano – klimatske promjene potaknule su albanske poljoprivrednike da započnu s uzgojem egzotičnog voća koje kane plasirati ili ga već plasiraju na europsko tržište.
Mala farma iskusnog agronoma Iraklija Shkoze, koja se nalazi nedaleko od mora u središnjem dijelu Albanije, svojevrstan je rajski vrt koji buja na jadranskome suncu.
S obzirom na temperature zraka koje su svake godine sve više, Shkoza je 2019. došao na ideju o diversifikaciji – proširenju gospodarske djelatnosti na veći broj proizvoda ili usluga, proširenju asortimana i prodaje proizvoda, u trenutku kada bi drugi njegovi vršnjaci već odavno bili u mirovini.
Taj je odvažni 75-godišnjak najprije donio sjeme egzotičnih biljaka iz Afrike i Amerike te ga posadio na svojoj parceli od dva hektara. Vrlo brzo sve su se biljke dobro prilagodile toploj lokalnoj klimi. Treba istaknuti da je regija Divjake, smještena između blago brdovitog poljoprivrednog zemljišta i mora, nekoć bila žitnica Albanije, a poljoprivrednici danas ondje uzgajaju povrće i lubenice za lokalno tržište i za izvoz.
Planet koji se zagrijava
No sve više temperature i nedostatak dovoljnog broja radnika uzeli su danak i na farmama. Ta mala balkanska nacija s 2,7 milijuna stanovnika u samo deset godina izgubila je 400.000 radno sposobnih ljudi.
Shkoza ističe kako "egzotično voće zahtijeva manju količinu vode i manje posla oko održavanja, a to smanjuje troškove proizvodnje".
I tipična mediteranska klima Albanije, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te blage zime, promijenila se zbog globalnog zatopljenja.
Predviđa se da će do kraja stoljeća prosječne temperature na području zapadnog Balkana porasti između 3,5 i 8,8 Celzijevih stupnjeva, a podaci se temelje na studiji iz 2022. – pod pretpostavkom da će se nastaviti umjerene do visoke emisije stakleničkih plinova.
Toplinski valovi "vjerojatno će oštetiti prinose usjeva, posebno u Albaniji, gdje su prosječne temperature ljeti najviše", kažu istraživači Daniel Muller i Max Hofmann iz Leibnizova instituta za poljoprivredni razvoj u tranzicijskim gospodarstvima. Tijekom 2020. godine poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda Albanije.
Iskoristiti promjene
No klimatske promjene ne moraju predstavljati potpunu katastrofu, prilagodimo li im se i iskoristimo li ih, optimističan je Shkoza.
Albanski poljoprivrednici moraju početi proizvoditi puno više egzotičnog voća kako bi profitirali od svoje povoljne klime, smatra vitalni agronom. "Ovo je voće vrlo traženo na europskom tržištu, ali svi znamo da dolazi izdaleka – iz Latinske Amerike, jugoistočne Azije, Novog Zelanda ili Australije, a transport do europskih zemalja ima svoju financijsku cijenu, ali i onu drugu koju treba platiti, a to je svježina proizvoda."
Kad bi spomenuto voće stizalo iz Albanije, ne samo da bi bilo jeftinije, nego i svježije, ističe agronom Altin Hila.
Papaje koje se nude na europskim tržištima na drugim se kontinentima beru dok su još zelene, a potom stižu u Europu gdje umjetno dozrijevaju, dodaje Vasil Nikolovski, voditelj proizvodnje iz Sjeverne Makedonije koji već nekoliko godina radi u Divjaki. Kaže kako sve nabrojeno voće "ovdje može dozrijevati na drveću. Albanija ima dovoljan kapacitet da zadovolji zahtjeve europskog tržišta, a izvozom egzotičnog voća mogla bi ostvariti promet od 100 do 200 milijuna eura godišnje."
Bogata berba
Shkoza na europska tržišta već izvozi papaju, marakuju i plodove pepina podrijetlom iz Latinske Amerike. S ostalim poljoprivrednicima iz regije Divjake nedavno je na hrvatsko tržište poslao 30 tona kiwana. "Čini se da će i ovogodišnja berba biti bogata", kazao je gledajući pupoljke na cvjetovima kiwana.
Poljoprivrednik Lulzim Bullari slijedio je Shkozin primjer pa je 55 km zapadnije, blizu Elbasana, počeo uzgajati kivi. "Ne bismo se smjeli žaliti na visoke temperature jer je posljednje dvije godine proizvodnja kivija za nas bila pravi blagoslov", rekao je AFP-u, dodavši da to voće uzgaja gotovo isključivo za izvoz u Švicarsku i Nizozemsku.
Nedavno je Bullari na oko 15 hektara počeo uzgajati i stabla smokava iz Sjeverne Afrike, koja su vrlo otporna na blage zime. "Sreća prati hrabre i morate potrčati da biste je uhvatili", zaključio je.
Mala farma iskusnog agronoma Iraklija Shkoze, koja se nalazi nedaleko od mora u središnjem dijelu Albanije, svojevrstan je rajski vrt koji buja na jadranskome suncu.
S obzirom na temperature zraka koje su svake godine sve više, Shkoza je 2019. došao na ideju o diversifikaciji – proširenju gospodarske djelatnosti na veći broj proizvoda ili usluga, proširenju asortimana i prodaje proizvoda, u trenutku kada bi drugi njegovi vršnjaci već odavno bili u mirovini.
Taj je odvažni 75-godišnjak najprije donio sjeme egzotičnih biljaka iz Afrike i Amerike te ga posadio na svojoj parceli od dva hektara. Vrlo brzo sve su se biljke dobro prilagodile toploj lokalnoj klimi. Treba istaknuti da je regija Divjake, smještena između blago brdovitog poljoprivrednog zemljišta i mora, nekoć bila žitnica Albanije, a poljoprivrednici danas ondje uzgajaju povrće i lubenice za lokalno tržište i za izvoz.
Planet koji se zagrijava
No sve više temperature i nedostatak dovoljnog broja radnika uzeli su danak i na farmama. Ta mala balkanska nacija s 2,7 milijuna stanovnika u samo deset godina izgubila je 400.000 radno sposobnih ljudi.
Shkoza ističe kako "egzotično voće zahtijeva manju količinu vode i manje posla oko održavanja, a to smanjuje troškove proizvodnje".
I tipična mediteranska klima Albanije, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te blage zime, promijenila se zbog globalnog zatopljenja.
Predviđa se da će do kraja stoljeća prosječne temperature na području zapadnog Balkana porasti između 3,5 i 8,8 Celzijevih stupnjeva, a podaci se temelje na studiji iz 2022. – pod pretpostavkom da će se nastaviti umjerene do visoke emisije stakleničkih plinova.
Toplinski valovi "vjerojatno će oštetiti prinose usjeva, posebno u Albaniji, gdje su prosječne temperature ljeti najviše", kažu istraživači Daniel Muller i Max Hofmann iz Leibnizova instituta za poljoprivredni razvoj u tranzicijskim gospodarstvima. Tijekom 2020. godine poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda Albanije.
Iskoristiti promjene
No klimatske promjene ne moraju predstavljati potpunu katastrofu, prilagodimo li im se i iskoristimo li ih, optimističan je Shkoza.
Albanski poljoprivrednici moraju početi proizvoditi puno više egzotičnog voća kako bi profitirali od svoje povoljne klime, smatra vitalni agronom. "Ovo je voće vrlo traženo na europskom tržištu, ali svi znamo da dolazi izdaleka – iz Latinske Amerike, jugoistočne Azije, Novog Zelanda ili Australije, a transport do europskih zemalja ima svoju financijsku cijenu, ali i onu drugu koju treba platiti, a to je svježina proizvoda."
Kad bi spomenuto voće stizalo iz Albanije, ne samo da bi bilo jeftinije, nego i svježije, ističe agronom Altin Hila.
Papaje koje se nude na europskim tržištima na drugim se kontinentima beru dok su još zelene, a potom stižu u Europu gdje umjetno dozrijevaju, dodaje Vasil Nikolovski, voditelj proizvodnje iz Sjeverne Makedonije koji već nekoliko godina radi u Divjaki. Kaže kako sve nabrojeno voće "ovdje može dozrijevati na drveću. Albanija ima dovoljan kapacitet da zadovolji zahtjeve europskog tržišta, a izvozom egzotičnog voća mogla bi ostvariti promet od 100 do 200 milijuna eura godišnje."
Bogata berba
Shkoza na europska tržišta već izvozi papaju, marakuju i plodove pepina podrijetlom iz Latinske Amerike. S ostalim poljoprivrednicima iz regije Divjake nedavno je na hrvatsko tržište poslao 30 tona kiwana. "Čini se da će i ovogodišnja berba biti bogata", kazao je gledajući pupoljke na cvjetovima kiwana.
Poljoprivrednik Lulzim Bullari slijedio je Shkozin primjer pa je 55 km zapadnije, blizu Elbasana, počeo uzgajati kivi. "Ne bismo se smjeli žaliti na visoke temperature jer je posljednje dvije godine proizvodnja kivija za nas bila pravi blagoslov", rekao je AFP-u, dodavši da to voće uzgaja gotovo isključivo za izvoz u Švicarsku i Nizozemsku.
Nedavno je Bullari na oko 15 hektara počeo uzgajati i stabla smokava iz Sjeverne Afrike, koja su vrlo otporna na blage zime. "Sreća prati hrabre i morate potrčati da biste je uhvatili", zaključio je.
