Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, čija je funkcija implementacija civilnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma, kazao je u intervjuu za Radio Slobodna Europa kako bh. Hrvati trebaju imati više prava.
Svojevrsni zaokret u politici visokog predstavnika je, za sada, puka jezična forma s obzirom na to da on gotovo nikada ne spominje niti komentira bilo što od bošnjačkih politika koje su u suprotnosti sa slovom i duhom Daytonskog sporazuma i natkrovljujućim načelom konstitutivnosti na kojem, zapravo, počiva sama BiH.
Politički aktivist Marijan Knezović kaže u izjavi za portal Bild.ba kako je usporedba s Kalifornijom podla od strane Inzka.
"Inzko kaže kako si Hrvati mogu napraviti Kaliforniju tamo gdje su većina i da nam tu ne smetaju Bošnjaci, Dodik i drugi. Ta rečenica vjerno oslikava količinu podlosti gospodina Inzka.
Hrvati ne mogu od Ljubuškog ili Kupresa radit Kaliforniju jer su zarobljeni u državi koja ih pljačka, počevši od diskriminirajućeg zakona o raspodjeli javnih prihoda pa nadalje", rekao je Knezović.
Dodao je kako “vidljivi koraci prema fiskalnoj centralizaciji (i to u federaliziranoj paradržavi) dolaze upravo od Inzka i onih kojima gospodin Inzko unosno i profitabilno čuva leđa godinama”.
Knezović je zamjerio Inzku to što je insinuirao kako Bošnjaci smetaju Hrvatima.
"Također, insinuiranje kako Hrvatima smetaju Bošnjaci su netočne, neutemeljene, a čak i bezobrazne. Hrvatima ne smetaju Bošnjaci kao narod, Hrvatima smetaju određeni bošnjački političari koji daju sve od sebe da Hrvatima dokinu sva ustavno zajamčena politička prava kao i svi drugi, bez obzira na nacionalnost, koji rade na kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma i tako riskiraju nove sukobe zbog sebičnih interesa", kazao je Knezović.
Današnje Sarajevo ovaj politički aktivist je usporedio s nekadašnjim Beogradom u smislu priljeva novca iz drugih dijelova države.
"Inzko tvrdi kako bi županije s hrvatskom većinom u Federaciji BiH mogle imati najbolje zdravstvo i najbolje škole, a to je naprosto laž. Činjenica je kako korupcija među hrvatskim predstavnicima ozbiljno nagriza hrvatsko društvo u BiH, ali to nije jedini razlog zašto nemamo najbolje zdravstvo i najbolje škole.
Jednostavno, nema dovoljno novca jer se novac obično zagubi u putu do Sarajeva i natrag, baš kao što je bilo i u Jugoslaviji dok se Beograd gradio nauštrb drugih", ocijenio je Knezović.
Znamo, kaže Knezović, “kako je to završilo i zato strpljivo možemo čekati sličan raspad sustava i u BiH, to su prirodne zakonitosti i važno je samo biti spreman u trenutku kad se BiH krene urušavati kao kula od karata”.
Knezović je predložio Inzku što bi trebao učiniti ako stvarno vjeruje i želi popraviti položaj bh. Hrvata.
"Onda se gospodin Inzko sjeti izreći kako potpuno razumije frustracije Hrvata te kako o tome treba ‘ozbiljno razgovarati’. Ako to stvarno misli, neka bude dosljedan i organizira širi sastanak s preciznom temom, a da ona bude majorizacija Hrvata u BiH u kojoj i sam godinama sudjeluje.
Mogu početi od Inzkovog poučka kako je pet trećina od 17 te onda ‘ozbiljnim razgovorom’ i dijeljenjem dva broja doći do elementarnih matematičkih istina, što bi bio dobar početak", dodao je.
Knezović je usporedio Inzkove izjave o Hrvatima koji imaju viška prava sa sličnim izjavama koje se inače čuju iz Sarajeva.
"Kad smo već kod matematike, Inzko naglašava kako su ‘Hrvati svakako najmanji od konstitutivnih naroda i zato što su najmanji, oni trebaju imati malo više da bi se osjećali dobro.’ Upravo to je iznimno podla manipulacija koju je Inzko, čini se, naučio boraveći u Sarajevu. Iz Sarajeva se godinama uvjerava javnost kako Hrvati, koji su najmanji konstitutivni narod, žele više nego što im pripada. Tako se Hrvate nastoji prikazati sebičnima i politički pohlepnima, što je daleko od istine i služi samo za navlačenje averzije i mržnje prema hrvatskome narodu kako bi se diskreditirali legitimni politički ciljevi Hrvata. Hrvati ne trebaju imati ništa više od drugih kako bi se osjećali dobro, što tvrdi Inzko. Hrvati trebaju imati ono što trenutno nemaju, a ustavno im je zagarantirano te krvlju izboreno 90-ih godina. To su jednaka prava i jednake obaveze koje imaju i drugi konstitutivni narodi u ‘državi’ BiH", rekao je Knezović.
Zaključio je kako Hrvati u BiH ne žele biti povlašteni u odnosu na druge.
"Hrvati nisu bili i ne žele biti povlašteni u odnosu na druge, za razliku od Inzka kojemu je pojam povlaštenosti životni stil jer na to čovjeka navikne plaća od par desetaka tisuća eura dok se navodno bori za one koji ne rade ili rade za 500 KM", naglasio je Knezović u izjavi za Bild.ba.
Svojevrsni zaokret u politici visokog predstavnika je, za sada, puka jezična forma s obzirom na to da on gotovo nikada ne spominje niti komentira bilo što od bošnjačkih politika koje su u suprotnosti sa slovom i duhom Daytonskog sporazuma i natkrovljujućim načelom konstitutivnosti na kojem, zapravo, počiva sama BiH.
Politički aktivist Marijan Knezović kaže u izjavi za portal Bild.ba kako je usporedba s Kalifornijom podla od strane Inzka.
"Inzko kaže kako si Hrvati mogu napraviti Kaliforniju tamo gdje su većina i da nam tu ne smetaju Bošnjaci, Dodik i drugi. Ta rečenica vjerno oslikava količinu podlosti gospodina Inzka.
Hrvati ne mogu od Ljubuškog ili Kupresa radit Kaliforniju jer su zarobljeni u državi koja ih pljačka, počevši od diskriminirajućeg zakona o raspodjeli javnih prihoda pa nadalje", rekao je Knezović.
Dodao je kako “vidljivi koraci prema fiskalnoj centralizaciji (i to u federaliziranoj paradržavi) dolaze upravo od Inzka i onih kojima gospodin Inzko unosno i profitabilno čuva leđa godinama”.
Knezović je zamjerio Inzku to što je insinuirao kako Bošnjaci smetaju Hrvatima.
"Također, insinuiranje kako Hrvatima smetaju Bošnjaci su netočne, neutemeljene, a čak i bezobrazne. Hrvatima ne smetaju Bošnjaci kao narod, Hrvatima smetaju određeni bošnjački političari koji daju sve od sebe da Hrvatima dokinu sva ustavno zajamčena politička prava kao i svi drugi, bez obzira na nacionalnost, koji rade na kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma i tako riskiraju nove sukobe zbog sebičnih interesa", kazao je Knezović.
Današnje Sarajevo ovaj politički aktivist je usporedio s nekadašnjim Beogradom u smislu priljeva novca iz drugih dijelova države.
"Inzko tvrdi kako bi županije s hrvatskom većinom u Federaciji BiH mogle imati najbolje zdravstvo i najbolje škole, a to je naprosto laž. Činjenica je kako korupcija među hrvatskim predstavnicima ozbiljno nagriza hrvatsko društvo u BiH, ali to nije jedini razlog zašto nemamo najbolje zdravstvo i najbolje škole.
Jednostavno, nema dovoljno novca jer se novac obično zagubi u putu do Sarajeva i natrag, baš kao što je bilo i u Jugoslaviji dok se Beograd gradio nauštrb drugih", ocijenio je Knezović.
Znamo, kaže Knezović, “kako je to završilo i zato strpljivo možemo čekati sličan raspad sustava i u BiH, to su prirodne zakonitosti i važno je samo biti spreman u trenutku kad se BiH krene urušavati kao kula od karata”.
Knezović je predložio Inzku što bi trebao učiniti ako stvarno vjeruje i želi popraviti položaj bh. Hrvata.
"Onda se gospodin Inzko sjeti izreći kako potpuno razumije frustracije Hrvata te kako o tome treba ‘ozbiljno razgovarati’. Ako to stvarno misli, neka bude dosljedan i organizira širi sastanak s preciznom temom, a da ona bude majorizacija Hrvata u BiH u kojoj i sam godinama sudjeluje.
Mogu početi od Inzkovog poučka kako je pet trećina od 17 te onda ‘ozbiljnim razgovorom’ i dijeljenjem dva broja doći do elementarnih matematičkih istina, što bi bio dobar početak", dodao je.
Knezović je usporedio Inzkove izjave o Hrvatima koji imaju viška prava sa sličnim izjavama koje se inače čuju iz Sarajeva.
"Kad smo već kod matematike, Inzko naglašava kako su ‘Hrvati svakako najmanji od konstitutivnih naroda i zato što su najmanji, oni trebaju imati malo više da bi se osjećali dobro.’ Upravo to je iznimno podla manipulacija koju je Inzko, čini se, naučio boraveći u Sarajevu. Iz Sarajeva se godinama uvjerava javnost kako Hrvati, koji su najmanji konstitutivni narod, žele više nego što im pripada. Tako se Hrvate nastoji prikazati sebičnima i politički pohlepnima, što je daleko od istine i služi samo za navlačenje averzije i mržnje prema hrvatskome narodu kako bi se diskreditirali legitimni politički ciljevi Hrvata. Hrvati ne trebaju imati ništa više od drugih kako bi se osjećali dobro, što tvrdi Inzko. Hrvati trebaju imati ono što trenutno nemaju, a ustavno im je zagarantirano te krvlju izboreno 90-ih godina. To su jednaka prava i jednake obaveze koje imaju i drugi konstitutivni narodi u ‘državi’ BiH", rekao je Knezović.
Zaključio je kako Hrvati u BiH ne žele biti povlašteni u odnosu na druge.
"Hrvati nisu bili i ne žele biti povlašteni u odnosu na druge, za razliku od Inzka kojemu je pojam povlaštenosti životni stil jer na to čovjeka navikne plaća od par desetaka tisuća eura dok se navodno bori za one koji ne rade ili rade za 500 KM", naglasio je Knezović u izjavi za Bild.ba.
