Ministarstva, policija i stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju na sve veće opasnosti koje vrebaju najmlađe u digitalnom svijetu.
Od uvođenja novih europskih pravila i dodjeljivanja važnih statusa domaćim institucijama, javnost s velikim zanimanjem prati kako digitalni divovi reagiraju na prijave zlostavljanja i ugrožavanja djece.
Podaci prikupljeni u posljednjih nekoliko mjeseci otkrivaju zabrinjavajuće trendove, ali i velika nesrazmjera u brzini i spremnosti popularnih aplikacija da uklone štetan sadržaj.
Nove ovlasti i prve brojke
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) još je krajem srpnja dodijelila Centru za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) status pouzdanog prijavitelja u skladu s europskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA). Tim potezom domaći stručnjaci dobili su zakonsku polugu zahvaljujući kojoj platforme moraju prioritetno i bez odgađanja obrađivati njihove obavijesti.
Od kraja srpnja do sredine rujna zabilježene su stotine prijava, a stručnjaci su uputili brojne službene obavijesti na adrese vodećih internetskih mreža. Ipak, reakcije platformi drastično se razlikuju, dok neke reagiraju u roku od nekoliko sati, druge ignoriraju čak i potvrdu primitka.
Tko najbrže reagira, a tko šuti?
Rezultati postupanja pokazali su šokantne razlike u poslovnoj politici globalnih kompanija. Dok jedne redovito brišu sporne profile i objave, druge ostavljaju prijavljene slučajeve potpuno bez odgovora.
Pojedine platforme zatvorile su sve zaprimljene predmete u roku od samo dva dana, uklonivši sporne račune i objave koje su uključivale ismijavanje i dijeljenje fotografija maloljetnika bez pristanka.
S druge strane, najviše prijava zaprimljeno je protiv kanala i grupa na jednoj popularnoj aplikaciji poznatoj po šifriranoj komunikaciji, gdje se nude materijali seksualnog zlostavljanja, zlonamjerni softver i provode seksualne ucjene. Iz spomenutog izvora navode kako od te platforme nisu dobili čak ni potvrdu primitka prijave poslane početkom rujna.
Što donosi nova zakonska regulativa?
Suočeni s ovim izazovima, stručnjaci ističu kako samo ograničavanje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 13 godina, o čemu se naveliko raspravlja u sklopu europskih inicijativa poput EU KIDS Acta, neće u potpunosti riješiti problem ako provjera dobi ne bude stroga i transparentna.
Upravo zato u susjednoj Hrvatskoj započinje izrada novog Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju. Cilj je jasnije definirati odgovornost države, platformi i stručnih službi, s naglaskom na prevenciju, edukaciju i bržu podršku roditeljima i djeci.
Koliko će ta nova pravila u praksi natjerati i one najzatvorenije digitalne divove na suradnju, pokazat će se u mjesecima koji dolaze.
Od uvođenja novih europskih pravila i dodjeljivanja važnih statusa domaćim institucijama, javnost s velikim zanimanjem prati kako digitalni divovi reagiraju na prijave zlostavljanja i ugrožavanja djece.
Podaci prikupljeni u posljednjih nekoliko mjeseci otkrivaju zabrinjavajuće trendove, ali i velika nesrazmjera u brzini i spremnosti popularnih aplikacija da uklone štetan sadržaj.
Nove ovlasti i prve brojke
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) još je krajem srpnja dodijelila Centru za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) status pouzdanog prijavitelja u skladu s europskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA). Tim potezom domaći stručnjaci dobili su zakonsku polugu zahvaljujući kojoj platforme moraju prioritetno i bez odgađanja obrađivati njihove obavijesti.
Od kraja srpnja do sredine rujna zabilježene su stotine prijava, a stručnjaci su uputili brojne službene obavijesti na adrese vodećih internetskih mreža. Ipak, reakcije platformi drastično se razlikuju, dok neke reagiraju u roku od nekoliko sati, druge ignoriraju čak i potvrdu primitka.
Tko najbrže reagira, a tko šuti?
Rezultati postupanja pokazali su šokantne razlike u poslovnoj politici globalnih kompanija. Dok jedne redovito brišu sporne profile i objave, druge ostavljaju prijavljene slučajeve potpuno bez odgovora.
Pojedine platforme zatvorile su sve zaprimljene predmete u roku od samo dva dana, uklonivši sporne račune i objave koje su uključivale ismijavanje i dijeljenje fotografija maloljetnika bez pristanka.
S druge strane, najviše prijava zaprimljeno je protiv kanala i grupa na jednoj popularnoj aplikaciji poznatoj po šifriranoj komunikaciji, gdje se nude materijali seksualnog zlostavljanja, zlonamjerni softver i provode seksualne ucjene. Iz spomenutog izvora navode kako od te platforme nisu dobili čak ni potvrdu primitka prijave poslane početkom rujna.
Što donosi nova zakonska regulativa?
Suočeni s ovim izazovima, stručnjaci ističu kako samo ograničavanje pristupa društvenim mrežama za mlađe od 13 godina, o čemu se naveliko raspravlja u sklopu europskih inicijativa poput EU KIDS Acta, neće u potpunosti riješiti problem ako provjera dobi ne bude stroga i transparentna.
Upravo zato u susjednoj Hrvatskoj započinje izrada novog Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju. Cilj je jasnije definirati odgovornost države, platformi i stručnih službi, s naglaskom na prevenciju, edukaciju i bržu podršku roditeljima i djeci.
Koliko će ta nova pravila u praksi natjerati i one najzatvorenije digitalne divove na suradnju, pokazat će se u mjesecima koji dolaze.
