Federalna vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u FBiH, koji uređuje osnove ove podrške i osnovna materijalna prava za podršku obiteljima s djecom, postupak, uvjete i način njihovog ostvarivanja, financiranje, nadzor i druga pitanja.
Materijalna podrška obiteljima s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci osigura približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u obitelji.
Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje obitelji s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.
Županije utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba obitelji s djecom.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plaća u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na dječji dodatak, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku obitelji ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti osiguravaju iz budžetskih sredstava.
Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposleno lice, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.
Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu.
U najmnogoljudnijoj županiji u FBiH, Tuzlanskoj županiji, u prošloj godini prosjećna plaća je bila 863 KM. Prema tome po novom zakonu mjesečni dječiji dodatak bi iznosio 52 KM.
Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plaće u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u postotku od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.
Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u FBiH za prethodnu godinu, i ista će se isplaćivati 12 mjeseci.
U Tuzlanskoj županiji bi ona prema tom trenutnoj situaciji mjesečno iznosila 259 KM. U zavisnosti od prosječne plaće po županijama tako bi i iznosi dodataka bili različiti. Većina županija imala je prosječne neto plaće u protekloj godini između 800 i 900 KM. Najviše su u dvije županije. U Sarajevskoj županiji prosječna plaća je bila 1.179, a u Hercegovačko-neretvanskoj 1.029, tako da bi u njima naknade bile i nešto više. Najniža prosječna plaća za prošlu godinu je u Srednjobosanskoj županiji 774 KM, pa bi tamo i dodatak bio nešto niži.
Prava na naknadu plaće porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.
Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak osiguravaju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji osiguravaju se u budžetima županijama.
U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj osiguranje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status obitelji, budući da je i dalje zastupljena praksa da neke županije osiguravaju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcioniranju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH.
Materijalna podrška obiteljima s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci osigura približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u obitelji.
Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje obitelji s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.
Županije utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba obitelji s djecom.
Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plaća u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na dječji dodatak, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku obitelji ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti osiguravaju iz budžetskih sredstava.
Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposleno lice, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.
Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu.
U najmnogoljudnijoj županiji u FBiH, Tuzlanskoj županiji, u prošloj godini prosjećna plaća je bila 863 KM. Prema tome po novom zakonu mjesečni dječiji dodatak bi iznosio 52 KM.
Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plaće u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u postotku od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.
Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u FBiH za prethodnu godinu, i ista će se isplaćivati 12 mjeseci.
U Tuzlanskoj županiji bi ona prema tom trenutnoj situaciji mjesečno iznosila 259 KM. U zavisnosti od prosječne plaće po županijama tako bi i iznosi dodataka bili različiti. Većina županija imala je prosječne neto plaće u protekloj godini između 800 i 900 KM. Najviše su u dvije županije. U Sarajevskoj županiji prosječna plaća je bila 1.179, a u Hercegovačko-neretvanskoj 1.029, tako da bi u njima naknade bile i nešto više. Najniža prosječna plaća za prošlu godinu je u Srednjobosanskoj županiji 774 KM, pa bi tamo i dodatak bio nešto niži.
Prava na naknadu plaće porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.
Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak osiguravaju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji osiguravaju se u budžetima županijama.
U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj osiguranje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status obitelji, budući da je i dalje zastupljena praksa da neke županije osiguravaju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcioniranju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH.
