Prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), mirovine su glavni izvor prihoda za starije osobe u Europi. U brojnim državama, kao i u Bosni i Hercegovini, javni transferi poput mirovina i socijalnih davanja čine više od 70 % prihoda kućanstava starije populacije, a u nekim zemljama prelaze i 80 %, piše Penzionerski centar.
Kolike su mirovine u Europskoj uniji?
Prema podacima Eurostata, mirovinski fondovi u Europskoj uniji godišnje po korisniku izdvajaju prosječno 16.138 eura, odnosno oko 1.345 eura mjesečno. Ipak, razlike među državama članicama su znatne.
Primjerice, godišnja mirovina u Bugarskoj iznosi svega 3.611 eura, dok u Luksemburgu doseže čak 31.385 eura. Island bilježi još veći prosjek – 35.959 eura godišnje. Najnižu prosječnu mirovinu u regiji ima Albanija, s iznosom od samo 1.648 eura godišnje.
U Norveškoj i Danskoj, prosječne godišnje mirovine prelaze 30.000 eura, dok su Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) također iznad europskog prosjeka.
Regija na dnu europske ljestvice
Prema Eurostatu, nakon Albanije slijedi Turska s prosječnom godišnjom mirovinom od 2.942 eura, a potom Bosna i Hercegovina gdje se godišnje po korisniku isplati oko 3.041 eura. U Srbiji prosjek iznosi 3.468 eura, a najvišu prosječnu mirovinu u regiji ima Crna Gora – 3.962 eura godišnje.
Od četiri najveće članice EU – Italije, Francuske, Njemačke i Španjolske – najvišu prosječnu godišnju mirovinu ima Italija (19.589 €), slijedi Francuska (18.855 €), Španjolska (18.100 €), dok je Njemačka na dnu te skupine s 17.926 eura. Ipak, sve navedene zemlje iznad su europskog prosjeka.
Ni u EU mirovine nisu dovoljne za dostojanstven život
Europski mirovinski fondovi suočeni su s rastućim pritiscima zbog sve većeg broja starijih osoba i produženja životnog vijeka. Od 2019. bilježi se kontinuirani porast starijih osoba koje su u riziku od siromaštva. U 2022. godini, više od 18,5 milijuna osoba starijih od 65 godina – svaki peti stariji građanin EU – bio je u tom riziku.
Statistike pokazuju da žene u EU primaju u prosjeku 26,1 % niže mirovine od muškaraca, a više od 5 % njih nema nikakva mirovinska primanja. Razlozi uključuju niže plaće, prekide karijere zbog brige o obitelji te kraći radni staž.
Traže se nova rješenja
Neke zemlje članice EU posljednjih su godina podizale dob za odlazak u mirovinu, ali rezultati su, prema analizi, ograničeni. Njemačka trenutno razmatra uvođenje takozvanih "mirovina za bebe", po kojima bi svako novorođenče dobilo 10.000 eura koji bi se ulagali u investicijske fondove. Izračuni pokazuju da bi ti iznosi do 65. godine mogli narasti i do 165.000 eura.
Kolike su mirovine u Europskoj uniji?
Prema podacima Eurostata, mirovinski fondovi u Europskoj uniji godišnje po korisniku izdvajaju prosječno 16.138 eura, odnosno oko 1.345 eura mjesečno. Ipak, razlike među državama članicama su znatne.
Primjerice, godišnja mirovina u Bugarskoj iznosi svega 3.611 eura, dok u Luksemburgu doseže čak 31.385 eura. Island bilježi još veći prosjek – 35.959 eura godišnje. Najnižu prosječnu mirovinu u regiji ima Albanija, s iznosom od samo 1.648 eura godišnje.
U Norveškoj i Danskoj, prosječne godišnje mirovine prelaze 30.000 eura, dok su Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) također iznad europskog prosjeka.
Regija na dnu europske ljestvice
Prema Eurostatu, nakon Albanije slijedi Turska s prosječnom godišnjom mirovinom od 2.942 eura, a potom Bosna i Hercegovina gdje se godišnje po korisniku isplati oko 3.041 eura. U Srbiji prosjek iznosi 3.468 eura, a najvišu prosječnu mirovinu u regiji ima Crna Gora – 3.962 eura godišnje.
Od četiri najveće članice EU – Italije, Francuske, Njemačke i Španjolske – najvišu prosječnu godišnju mirovinu ima Italija (19.589 €), slijedi Francuska (18.855 €), Španjolska (18.100 €), dok je Njemačka na dnu te skupine s 17.926 eura. Ipak, sve navedene zemlje iznad su europskog prosjeka.
Ni u EU mirovine nisu dovoljne za dostojanstven život
Europski mirovinski fondovi suočeni su s rastućim pritiscima zbog sve većeg broja starijih osoba i produženja životnog vijeka. Od 2019. bilježi se kontinuirani porast starijih osoba koje su u riziku od siromaštva. U 2022. godini, više od 18,5 milijuna osoba starijih od 65 godina – svaki peti stariji građanin EU – bio je u tom riziku.
Statistike pokazuju da žene u EU primaju u prosjeku 26,1 % niže mirovine od muškaraca, a više od 5 % njih nema nikakva mirovinska primanja. Razlozi uključuju niže plaće, prekide karijere zbog brige o obitelji te kraći radni staž.
Traže se nova rješenja
Neke zemlje članice EU posljednjih su godina podizale dob za odlazak u mirovinu, ali rezultati su, prema analizi, ograničeni. Njemačka trenutno razmatra uvođenje takozvanih "mirovina za bebe", po kojima bi svako novorođenče dobilo 10.000 eura koji bi se ulagali u investicijske fondove. Izračuni pokazuju da bi ti iznosi do 65. godine mogli narasti i do 165.000 eura.
