Kada su se prije dvadeset godina u Ljubljani počeli plasirati hamburgeri s konjskim mesom nitko nije ni mogao pretpostaviti da će njegova upotreba, ne samo u restoranima nego i domaćinstvima, dostići desetine tona mjesečno kao što je to sada slučaj.
Konjsko meso, bilo da je riječ o sirovom ili prerađenom u kobasice, paštete, sušeno... može se nabaviti u nekoliko mesnica u Ljubljani, a u upotrebi je u brojnim restoranima, čak, i u lancima trgovačkih marketa, piše Anadolija.
Glavni razlog povećane upotrebe konjskog mesa je njegov pozitivan učinak na zdravlje ljudi, usprkos činjenici da mu se cijena kreće u nekim slučajevima kao teletina, ali za određene dijelove i daleko više. Tako se cijena konjskog mesa kreće između 10 i 42 eura (20 do 80 KM).
Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme na tržištu sve više pojavljuje i kobilje mlijeko čija se cijena u Sloveniji kreće oko 16 eura (oko 30 KM), dok u Njemačkoj iznosi čak 60 eura po litri (oko 120 KM).
Osim mlijeka, na tržištu se pojavljuju u posljednje vrijeme i šamponi za kosu i sapuni od konjskog mlijeka koji zauzimaju sve značajnije mjesto u domaćinstvima.
Tadeja Mihič, vlasnica restorana u Ljubljani, koji djeluje u okviru kompanije koja se bavi mesarstvom, u razgovoru za Anadoliju navodi kako se u prosjeku u prodaji nalazi oko 60 različitih proizvoda konjskog mesa i mesnih prerađevina.
"Stanje se mijenja po sezonama. Zimi više radimo kobasice, krvavice što se jedu uz kupus, a ljeti je više zastupljen program sa žara. Ovisi o vremenu i sezoni. Ali, u prosjeku, 60 artikala je asortiman", navodi Mihič i dodaje kako među kupcima ima i veliki broj onih koji dolaze iz Hrvatske.
"Za klanje se koriste ždrijebad sedam do osam mjeseci stari koji teže oko 350 do 400 kila. U suradnji smo s 1.200 seljaka koji uvijek prodaju nama pošto mi kupujemo samo prvu klasu životinje i najbolje plaćamo na našem tržištu pošto želimo da ostane u Sloveniji jer puno toga ide u Italiju. Jako smo puno povezani s udruženjima", navela je Mihič te naglasila je da se za meso koristi autohtona pasmina slovenski posavec.
"To bude najbolje za meso. Konstitucija je takva da imaju puno mesa i kvalitetno meso. Mi nabavljamo meso samo iz Dolenjske regije. Nema više prirodne govedine već su se više opredijelili na konjetinu", navela je Mihič.
Mihič u razgovoru za AA ističe kako se mjesečno kupi, preradi i proda preko deset tona konjskog mesa, odnosno oko 45 komada. Ističe kako je jedan trgovački lanac u Sloveniji u svojim restoranima u ponudu stavio konjetinu jer je to vrlo zdravo meso.
Ističe kako konjsko meso ima veliki postotak bjelančevina, nema kolesterola, odnosno ima samo nezasićene masnoće koje su jako zdrave i ima veliki postotak željeza. Kao takvo, navodi, jako je preporučljivo za trudnice, za bolesnike koji imaju lošu krv, za dijabetičare, ljude sa velikim količinama kolesterola.
"Sada surađujemo sa čovjekom koji je napravio stroj za mužnju kobila tako da seljaci, dok je ždrijebe mlado, prodaju mlijeko koje se također i prerađuje u sapune i šampone, a svježe mlijeko zamrzava. To jako dobro koristi za bolesnike: rehabilitaciju poslije kemoterapije, za sve unutarnje organe i kožu. Jako dobro utiče na zdravlje. Seljaci mogu zaraditi sa mlijekom, a onda kada odraste, ždrijebe i prestane piti mlijeko, onda ide za preradu", navodi Mihič.
Konjsko meso, bilo da je riječ o sirovom ili prerađenom u kobasice, paštete, sušeno... može se nabaviti u nekoliko mesnica u Ljubljani, a u upotrebi je u brojnim restoranima, čak, i u lancima trgovačkih marketa, piše Anadolija.
Glavni razlog povećane upotrebe konjskog mesa je njegov pozitivan učinak na zdravlje ljudi, usprkos činjenici da mu se cijena kreće u nekim slučajevima kao teletina, ali za određene dijelove i daleko više. Tako se cijena konjskog mesa kreće između 10 i 42 eura (20 do 80 KM).
Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme na tržištu sve više pojavljuje i kobilje mlijeko čija se cijena u Sloveniji kreće oko 16 eura (oko 30 KM), dok u Njemačkoj iznosi čak 60 eura po litri (oko 120 KM).
Osim mlijeka, na tržištu se pojavljuju u posljednje vrijeme i šamponi za kosu i sapuni od konjskog mlijeka koji zauzimaju sve značajnije mjesto u domaćinstvima.
Tadeja Mihič, vlasnica restorana u Ljubljani, koji djeluje u okviru kompanije koja se bavi mesarstvom, u razgovoru za Anadoliju navodi kako se u prosjeku u prodaji nalazi oko 60 različitih proizvoda konjskog mesa i mesnih prerađevina.
"Stanje se mijenja po sezonama. Zimi više radimo kobasice, krvavice što se jedu uz kupus, a ljeti je više zastupljen program sa žara. Ovisi o vremenu i sezoni. Ali, u prosjeku, 60 artikala je asortiman", navodi Mihič i dodaje kako među kupcima ima i veliki broj onih koji dolaze iz Hrvatske.
"Za klanje se koriste ždrijebad sedam do osam mjeseci stari koji teže oko 350 do 400 kila. U suradnji smo s 1.200 seljaka koji uvijek prodaju nama pošto mi kupujemo samo prvu klasu životinje i najbolje plaćamo na našem tržištu pošto želimo da ostane u Sloveniji jer puno toga ide u Italiju. Jako smo puno povezani s udruženjima", navela je Mihič te naglasila je da se za meso koristi autohtona pasmina slovenski posavec.
"To bude najbolje za meso. Konstitucija je takva da imaju puno mesa i kvalitetno meso. Mi nabavljamo meso samo iz Dolenjske regije. Nema više prirodne govedine već su se više opredijelili na konjetinu", navela je Mihič.
Mihič u razgovoru za AA ističe kako se mjesečno kupi, preradi i proda preko deset tona konjskog mesa, odnosno oko 45 komada. Ističe kako je jedan trgovački lanac u Sloveniji u svojim restoranima u ponudu stavio konjetinu jer je to vrlo zdravo meso.
Ističe kako konjsko meso ima veliki postotak bjelančevina, nema kolesterola, odnosno ima samo nezasićene masnoće koje su jako zdrave i ima veliki postotak željeza. Kao takvo, navodi, jako je preporučljivo za trudnice, za bolesnike koji imaju lošu krv, za dijabetičare, ljude sa velikim količinama kolesterola.
"Sada surađujemo sa čovjekom koji je napravio stroj za mužnju kobila tako da seljaci, dok je ždrijebe mlado, prodaju mlijeko koje se također i prerađuje u sapune i šampone, a svježe mlijeko zamrzava. To jako dobro koristi za bolesnike: rehabilitaciju poslije kemoterapije, za sve unutarnje organe i kožu. Jako dobro utiče na zdravlje. Seljaci mogu zaraditi sa mlijekom, a onda kada odraste, ždrijebe i prestane piti mlijeko, onda ide za preradu", navodi Mihič.
