Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane Domovinskog rata Bosne i Hercegovine izražava duboko ogorčenje zbog kontinuiranog ignoriranja pravde i nekažnjavanja masovnih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
"Sustavno nasilje"
Kako navode, nedavno obilježavanje 31. godišnjice masakra u Buhinim Kućama još je jedan podsjetnik na nepravdu i zločine za koje nitko nije odgovarao.
Tog siječnja 1994. godine, pripadnici Armije BiH brutalno su ubili 33 Hrvata, uključujući žene, starce i dijete mlađe od dvije godine. Najmlađa žrtva, dvogodišnji Danijel Grbavac, ubijen je u naručju svog oca, nakon što su mu majku usmrtili rafalima iz strojnice.
"Zločin u Buhinim Kućama bio je dio šire strategije eliminacije hrvatskog stanovništva iz srednje Bosne. No, Haaški tribunal nije mario za hrvatske žrtve u BiH jer nije izrekao nijednu presudu za brojne masovne zločine počinjene nad ovim narodom", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Dodali su kako je ovo samo jedan od primjera "sustavnog nasilja nad Hrvatima u ratu".
Naveli su zločine u Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu selu...
"Slučajevi poput ubojstva trojice sinova i supruga Anice Jurić kod Kaknja te masakra obitelji Serafine Lauš u Travniku dodatno svjedoče o brutalnosti ovih zločina u koje su bili uključeni i mudžahedini. Ove obitelji su izbrisane s lica zemlje, dok su odgovorni za njihove patnje ostali nekažnjeni, a njihova sudbina gurnuta u zaborav", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Etničko čišćenje
Spomenuli su i zločine u Bugojnu te naglasili kako je to područje "obilježeno je sustavnim progonom Hrvata, uključujući uspostavu logora i plansko uništavanje zajednice".
"Prostor od Sarajeva do Mostara, gdje je Armija BiH navodno 'oslobađala zemlju', u ratu je postao etnički najočišćeniji dio Bosne i Hercegovine – ali od Hrvata. Sustavno etničko čišćenje ovog prostora kroz masovne zločine, progone, logore i uništavanje hrvatskog kulturnog i vjerskog identiteta ostavlja trajne posljedice i produbljuje rane koje ne mogu zacijeliti dok pravda ne bude zadovoljena", poručili su iz Koordinacije udruga.
Upozorili su i na masakr u Doljanima i logori poput Muzeja "Bitke za ranjenike" koji su "simbol su patnje hrvatskog naroda". Naveli zločine u Travniku i Zenici...
"Istočni dio Mostara doživio je sustavno uništavanje hrvatskog identiteta, uz mučenja i ubojstva civila u logorima pod kontrolom Armije BiH", naveli su iz Koordinacije udruga.
"Ruganje žrtvama i njihovim obiteljima"
Podsjetili su i na masovne zločine počinjene nad Hrvatima na području Republike Srpske, poput Briševa.
"U Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši i Prijedoru, Hrvati su doživjeli masovna ubojstva, progone, logore i sustavno uništavanje imovine. Briševo, simbol patnje hrvatskog naroda u Republici Srpskoj, ostat će trajni podsjetnik na nepravdu koja ne smije biti zaboravljena. Sustavno nasilje i genocidne namjere usmjereni na hrvatski narod s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske ostaju duboko ukorijenjeni u kolektivnom pamćenju Hrvata", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Naglasili su kako patnja hrvatskog naroda ostaje duboko zanemarena.
"Masovni zločini nisu bili izolirani incidenti već dio šire politike usmjerene protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini. Istodobno, suočavamo se s pokušajima negiranja tih zločina", naveli su te dodali:
"Nedavna odluka Apelacijskog vijeća Suda BiH da potvrdi uvjetnu kaznu Samiru Nukiću, koji je javno negirao stradanje osmero hrvatske djece u Vitezu i izražavao mržnju prema Hrvatima, sramotna je i pokazuje duboko ukorijenjenu institucionalnu nepravdu. Kazna od tri mjeseca zatvora, koja se neće izvršiti ako ne počini novo kazneno djelo, predstavlja ruganje žrtvama i njihovim obiteljima".
Iz Koordinacije udruga tvrde kako "pristranost t pravosuđa jasno pokazuju kako političko i pravosudno podzemlje u BiH sustavno radi na zaštiti odgovornih za zločine Armije BiH i Vojske Republike Srpske".
"Ovo je neprihvatljivo i nanosi trajnu štetu procesu pomirenja, suživota i pravde", naglasili su.
Iznijeli su pet ključnih zahtjeva Koordinacije udruga:
1. Procesuiranje odgovornih za zločine – "Tražimo hitno procesuiranje svih odgovornih za masovne zločine nad Hrvatima u BiH, uključujući one u Buhinim Kućama, Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu Selu, Bugojnu, Doljanima, Maljinama, zločinima mudžahedina, Briševu, Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši, Prijedoru i drugim stratištima".
2. Zaštita povijesne istine – "Negiranje zločina mora biti strogo sankcionirano, a svi pokušaji iskrivljavanja povijesti odlučno osuđeni. Ne samo Samira Nukića, nego i brojnih drugih dionika društvenih procesa".
3. Osiguranje ravnopravnosti – "Pravda mora biti dostupna svim narodima u BiH, jer bez nje neće biti dugoročnog mira".
4. Podrška žrtvama – "Međunarodna zajednica mora prepoznati težinu patnje hrvatskog naroda u BiH i osigurati pravdu za sve žrtve".
5. Susret s državnim Tužiteljstvom BiH – "Koordinacija očekuje skori susret s državnim Tužiteljstvom BiH na kojem će iznijeti svoja očekivanja da se tri desetljeća nakon rata rasvijetle svi ratni zločini".
"Masovni zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ne smiju ostati zaboravljeni ili nekažnjeni. Pravda je temelj trajnog mira, a bez nje pomirenje i suživot u BiH neće biti mogući. Pozivamo domaće i međunarodne institucije da prekinu šutnju, priznaju stradanja hrvatskog naroda i osiguraju kažnjavanje odgovornih za te zločine", zaključili su iz Koordinacije udruga.
"Sustavno nasilje"
Kako navode, nedavno obilježavanje 31. godišnjice masakra u Buhinim Kućama još je jedan podsjetnik na nepravdu i zločine za koje nitko nije odgovarao.
Tog siječnja 1994. godine, pripadnici Armije BiH brutalno su ubili 33 Hrvata, uključujući žene, starce i dijete mlađe od dvije godine. Najmlađa žrtva, dvogodišnji Danijel Grbavac, ubijen je u naručju svog oca, nakon što su mu majku usmrtili rafalima iz strojnice.
"Zločin u Buhinim Kućama bio je dio šire strategije eliminacije hrvatskog stanovništva iz srednje Bosne. No, Haaški tribunal nije mario za hrvatske žrtve u BiH jer nije izrekao nijednu presudu za brojne masovne zločine počinjene nad ovim narodom", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Dodali su kako je ovo samo jedan od primjera "sustavnog nasilja nad Hrvatima u ratu".
Naveli su zločine u Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu selu...
"Slučajevi poput ubojstva trojice sinova i supruga Anice Jurić kod Kaknja te masakra obitelji Serafine Lauš u Travniku dodatno svjedoče o brutalnosti ovih zločina u koje su bili uključeni i mudžahedini. Ove obitelji su izbrisane s lica zemlje, dok su odgovorni za njihove patnje ostali nekažnjeni, a njihova sudbina gurnuta u zaborav", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Etničko čišćenje
Spomenuli su i zločine u Bugojnu te naglasili kako je to područje "obilježeno je sustavnim progonom Hrvata, uključujući uspostavu logora i plansko uništavanje zajednice".
"Prostor od Sarajeva do Mostara, gdje je Armija BiH navodno 'oslobađala zemlju', u ratu je postao etnički najočišćeniji dio Bosne i Hercegovine – ali od Hrvata. Sustavno etničko čišćenje ovog prostora kroz masovne zločine, progone, logore i uništavanje hrvatskog kulturnog i vjerskog identiteta ostavlja trajne posljedice i produbljuje rane koje ne mogu zacijeliti dok pravda ne bude zadovoljena", poručili su iz Koordinacije udruga.
Upozorili su i na masakr u Doljanima i logori poput Muzeja "Bitke za ranjenike" koji su "simbol su patnje hrvatskog naroda". Naveli zločine u Travniku i Zenici...
"Istočni dio Mostara doživio je sustavno uništavanje hrvatskog identiteta, uz mučenja i ubojstva civila u logorima pod kontrolom Armije BiH", naveli su iz Koordinacije udruga.
"Ruganje žrtvama i njihovim obiteljima"
Podsjetili su i na masovne zločine počinjene nad Hrvatima na području Republike Srpske, poput Briševa.
"U Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši i Prijedoru, Hrvati su doživjeli masovna ubojstva, progone, logore i sustavno uništavanje imovine. Briševo, simbol patnje hrvatskog naroda u Republici Srpskoj, ostat će trajni podsjetnik na nepravdu koja ne smije biti zaboravljena. Sustavno nasilje i genocidne namjere usmjereni na hrvatski narod s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske ostaju duboko ukorijenjeni u kolektivnom pamćenju Hrvata", istaknuli su iz Koordinacije udruga.
Naglasili su kako patnja hrvatskog naroda ostaje duboko zanemarena.
"Masovni zločini nisu bili izolirani incidenti već dio šire politike usmjerene protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini. Istodobno, suočavamo se s pokušajima negiranja tih zločina", naveli su te dodali:
"Nedavna odluka Apelacijskog vijeća Suda BiH da potvrdi uvjetnu kaznu Samiru Nukiću, koji je javno negirao stradanje osmero hrvatske djece u Vitezu i izražavao mržnju prema Hrvatima, sramotna je i pokazuje duboko ukorijenjenu institucionalnu nepravdu. Kazna od tri mjeseca zatvora, koja se neće izvršiti ako ne počini novo kazneno djelo, predstavlja ruganje žrtvama i njihovim obiteljima".
Iz Koordinacije udruga tvrde kako "pristranost t pravosuđa jasno pokazuju kako političko i pravosudno podzemlje u BiH sustavno radi na zaštiti odgovornih za zločine Armije BiH i Vojske Republike Srpske".
"Ovo je neprihvatljivo i nanosi trajnu štetu procesu pomirenja, suživota i pravde", naglasili su.
Iznijeli su pet ključnih zahtjeva Koordinacije udruga:
1. Procesuiranje odgovornih za zločine – "Tražimo hitno procesuiranje svih odgovornih za masovne zločine nad Hrvatima u BiH, uključujući one u Buhinim Kućama, Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu Selu, Bugojnu, Doljanima, Maljinama, zločinima mudžahedina, Briševu, Derventi, Brodu, Modriči, Kotor Varoši, Prijedoru i drugim stratištima".
2. Zaštita povijesne istine – "Negiranje zločina mora biti strogo sankcionirano, a svi pokušaji iskrivljavanja povijesti odlučno osuđeni. Ne samo Samira Nukića, nego i brojnih drugih dionika društvenih procesa".
3. Osiguranje ravnopravnosti – "Pravda mora biti dostupna svim narodima u BiH, jer bez nje neće biti dugoročnog mira".
4. Podrška žrtvama – "Međunarodna zajednica mora prepoznati težinu patnje hrvatskog naroda u BiH i osigurati pravdu za sve žrtve".
5. Susret s državnim Tužiteljstvom BiH – "Koordinacija očekuje skori susret s državnim Tužiteljstvom BiH na kojem će iznijeti svoja očekivanja da se tri desetljeća nakon rata rasvijetle svi ratni zločini".
"Masovni zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ne smiju ostati zaboravljeni ili nekažnjeni. Pravda je temelj trajnog mira, a bez nje pomirenje i suživot u BiH neće biti mogući. Pozivamo domaće i međunarodne institucije da prekinu šutnju, priznaju stradanja hrvatskog naroda i osiguraju kažnjavanje odgovornih za te zločine", zaključili su iz Koordinacije udruga.
