Uz periode karbon i perm (359 – 251 milijun godina) vezno je utiskivanje magmatskih stijena s nalazištima različitih lijepih i korisnih minerala. Istočno i sjeveroistočno područje oko naselja Kuta, Šćipa, dijela Uzdola i bliže okolice nastalo je u ovom vremenskom razdoblju, u eri paleozoika. Veliki dio Općine nastao je u eri mezozoika (251 - 65 milijuna godina). To je područje pretežito vezano za zapadnu polovinu Općine. Izgrađuju ga uglavnom karbonatne stijene – vapnenci i dolomiti. Karbonatne stijene sadrže zanimljive i lijepe fosile i fosilne ostatke. Najmlađi dijelovi općine nastali (i danas nastaju) u su eri kenozoika (65 milijuna godina do danas).

Tvorevine kenozoika vezane su za Ramsku i Jablaničko-konjičku tektonsku potolinu. To su sedimentne stijene iz periode neogena odnosno epohe miocena – breče, gline, konglomerati, lapori i pješčenjaci. U zadnjih 2 milijuna godina, epohe pleistocena i holocena , formirale su se: riječne terase uz rijeku Ramu, sedra (bigar i travertin na rijeci Dušici i drugim tekućicama), deluvijalni (od naselja Vravare preko Rumboka do Jaklića) materijal, glacijalni – morene (Vran planina, sjeveroistočna padina Idovca i uzvišenje Crni vrh sjeveroistočno i istočno od naselja Prozor i u jugoistočnom i južnom dijelu samog naselja Prozor). Aluvijalne tvorevine nastaju uz tokove tekućica kao geološki najmlađi dio Općine.

Sl.1 Lijep i koristan mineral – gorski kristal (starost oko 359 – 299 milijuna godina)

Sl.2 Lijep i koristan mineral – kalcit (starost oko 245 – 199 milijuna godina)

Sl.3 Dvolom svjetlosti kroz gotovo kemijski čist i proziran mineral (kristal) kalcit – sve se vidi dvostruko – inačica islandskog dvolomca

Sl.4 Lijep i koristan mineral – aragonit – kristalna druza boje meda (starost oko 145 – 99 milijuna godina)

Sl.5 Zanimljiva listićava stijena – šejl (starost oko 251 – 245 milijuna godina)

Sl.6 Oksidirani efuziv bazalt – ostatak submarinskog vulkana Tethys – srednji trijas (starost oko 245 – 228 milijuna godina) – Gornji Višnjani

Sl.7 Lijep i ukrasan gornjotrijaski kokina vapnenac – pun fosilnih, srcolikih presjeka velikih školjki megalodontida (starost oko 228 – 199 milijuna godina) – Ljubuša i Vran planina

Sl.8 Morenski (zaobljeni i megalodonski) vapnenac – eratični blok – nastao u periodi gornji trijas (oko 228 – 199 milijuna godina), a danas smješten u periodi juri (starost oko 199 – 145 milijuna godina) – transportiran prije oko 100000 - 20000 godina – ledeno doba (Vran i Ljubuša planina)

Sl.9 Vapnenac s mnoštvom srcolikih, fosilnih, prereza megalodontida (starost oko 228 - 199 milijuna godina) – Raduša planina

Sl.10 Vapnenac iz gornje jure (starost oko 161 – 145 milijuna godina) – mnoštvo fosilnih amonita-cefalopoda… – Ljubuša planina

Sl.11 Dio fosilne flore u Rami (starost oko 12 – 7 milijuna godina)

Sl.12 Tamnoplavi lapori s mjestimice dobro očuvanim ljušturama fosilnih puževa – Gyraulus praeponticus – Ramska tektonska potolina – srednji-gornji miocen (starost oko 10 milijuna godina)

Sl.13 Jezerske terase, od fosilnog tektonskog jezera, na kosi Mejdan (starost oko 12 – 5 milijuna godina)

Sl.14 Ritmična izmjena sekvencija – lapori, pješčenjaci…(starost oko 17 – 10 milijuna godina) – Ramska tektonska potolina

Sl.15 Morene – glacijalni materijal (starost oko 100000 – 20000 godina) – Vran planina

Sl.16 Siparišta (starost oko 10000 do danas) – Vran planina

Sl.17 U okolici Heljdova

Miro Pavličević, prof.