Bogate vitaminima, mineralima i biljnim spojevima, kupine se ubrajaju među najzdravije bobičasto voće. Osim što pružaju brojne nutritivne koristi, stoljećima imaju važno mjesto i u narodnoj medicini.
Kupine pripadaju rodu Rubus, koji obuhvaća velik broj srodnih vrsta i hibrida.
Stoljećima su bile dio prehrane i narodne medicine. Stari Grci i Rimljani koristili su plodove, listove, koru i korijen kupine za različite tegobe.
Njezina najveća vrijednost je nutritivna, jer sadrži vlakna, vitamin C, vitamin K, mangan i brojne biljne spojeve.
Tamna boja otkriva bogatstvo
Kupine sadrže vitamin C, vitamin K, folat, mangan, kalij, kao i manje količine magnezija, kalcija, fosfora, željeza i vitamina B skupine. Vlakna pomažu radu crijeva, povećavaju volumen stolice i usporavaju probavu.
Kupine zato mogu pridonijeti duljem osjećaju sitosti, ali treba naglasiti da same po sebi ne potiču mršavljenje bez uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti.
Cijeli plod je bolji izbor od cijeđenog soka jer se cijeđenjem uklanja velik dio vlakana. Vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena, radu imunološkog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Također pomaže apsorpciji željeza iz biljnih namirnica. Vitamin K sudjeluje u zgrušavanju krvi i održavanju zdravlja kostiju, dok je folat neophodan za diobu stanica.
Za tamnu boju plodova zaslužni su antocijanini, a prisutni su i elaginska kiselina, elagitanini i flavonoli.
Njihova količina ovisi o sorti, stupnju zrelosti, načinu uzgoja, vremenskim uvjetima i načinu čuvanja.
Utjecaj na srce, mozak i zaštitu stanica
Antocijanini i drugi polifenoli istražuju se zbog mogućeg utjecaja na krvne žile, upalne procese i metabolizam masti, piše Slobodna Dalmacija.
Istraživanja pokazuju da prehrana bogata bobičastim voćem može povoljno djelovati na krvni tlak, razinu masnoća u krvi i zdravlje krvnih žila, ali se ti rezultati ne odnose isključivo na kupine.
Vlakna, kalij, vitamin C i polifenoli čine kupinu dobrim izborom za prehranu usmjerenu na očuvanje zdravlja srca. Istražuje se i mogući utjecaj bobičastog voća na pamćenje i koncentraciju.
Dosadašnji rezultati su obećavajući, ali nema dovoljno dokaza da kupine mogu spriječiti propadanje pamćenja ili liječiti neurološke bolesti.
List kupine, berba i priprema
U narodnoj medicini koriste se i mladi listovi kupine. Sadrže tanine koji imaju stežuće djelovanje pa se čaj tradicionalno pio kod blažeg proljeva, a koristio se i za ispiranje usta i grgljanje kod nadraženih desni, afti i upale grla.
Priprema se tako što se jedna do dvije žličice osušenog lista preliju šalicom vrele vode, a nakon desetak minuta procijede.
Mladi listovi beru se u proljeće, po suhom vremenu, dalje od prometnica i površina koje su tretirane pesticidima. Suše se na prozračnom i zasjenjenom mjestu, a zatim čuvaju u zatvorenoj posudi.
Plodovi sazrijevaju tijekom ljeta i početkom jeseni. Zrela kupina ima ujednačenu tamnu boju i lako se odvaja od peteljke. Bere se pažljivo jer se brzo gnječi, a u hladnjaku se može čuvati samo kratko vrijeme.
Treba je prati neposredno prije konzumacije. Najviše vitamina C sačuvat će se u svježim plodovima, dok zamrzavanje omogućava njihovu upotrebu i izvan sezone.
Kupine pripadaju rodu Rubus, koji obuhvaća velik broj srodnih vrsta i hibrida.
Stoljećima su bile dio prehrane i narodne medicine. Stari Grci i Rimljani koristili su plodove, listove, koru i korijen kupine za različite tegobe.
Njezina najveća vrijednost je nutritivna, jer sadrži vlakna, vitamin C, vitamin K, mangan i brojne biljne spojeve.
Tamna boja otkriva bogatstvo
Kupine sadrže vitamin C, vitamin K, folat, mangan, kalij, kao i manje količine magnezija, kalcija, fosfora, željeza i vitamina B skupine. Vlakna pomažu radu crijeva, povećavaju volumen stolice i usporavaju probavu.
Kupine zato mogu pridonijeti duljem osjećaju sitosti, ali treba naglasiti da same po sebi ne potiču mršavljenje bez uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti.
Cijeli plod je bolji izbor od cijeđenog soka jer se cijeđenjem uklanja velik dio vlakana. Vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena, radu imunološkog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Također pomaže apsorpciji željeza iz biljnih namirnica. Vitamin K sudjeluje u zgrušavanju krvi i održavanju zdravlja kostiju, dok je folat neophodan za diobu stanica.
Za tamnu boju plodova zaslužni su antocijanini, a prisutni su i elaginska kiselina, elagitanini i flavonoli.
Njihova količina ovisi o sorti, stupnju zrelosti, načinu uzgoja, vremenskim uvjetima i načinu čuvanja.
Utjecaj na srce, mozak i zaštitu stanica
Antocijanini i drugi polifenoli istražuju se zbog mogućeg utjecaja na krvne žile, upalne procese i metabolizam masti, piše Slobodna Dalmacija.
Istraživanja pokazuju da prehrana bogata bobičastim voćem može povoljno djelovati na krvni tlak, razinu masnoća u krvi i zdravlje krvnih žila, ali se ti rezultati ne odnose isključivo na kupine.
Vlakna, kalij, vitamin C i polifenoli čine kupinu dobrim izborom za prehranu usmjerenu na očuvanje zdravlja srca. Istražuje se i mogući utjecaj bobičastog voća na pamćenje i koncentraciju.
Dosadašnji rezultati su obećavajući, ali nema dovoljno dokaza da kupine mogu spriječiti propadanje pamćenja ili liječiti neurološke bolesti.
List kupine, berba i priprema
U narodnoj medicini koriste se i mladi listovi kupine. Sadrže tanine koji imaju stežuće djelovanje pa se čaj tradicionalno pio kod blažeg proljeva, a koristio se i za ispiranje usta i grgljanje kod nadraženih desni, afti i upale grla.
Priprema se tako što se jedna do dvije žličice osušenog lista preliju šalicom vrele vode, a nakon desetak minuta procijede.
Mladi listovi beru se u proljeće, po suhom vremenu, dalje od prometnica i površina koje su tretirane pesticidima. Suše se na prozračnom i zasjenjenom mjestu, a zatim čuvaju u zatvorenoj posudi.
Plodovi sazrijevaju tijekom ljeta i početkom jeseni. Zrela kupina ima ujednačenu tamnu boju i lako se odvaja od peteljke. Bere se pažljivo jer se brzo gnječi, a u hladnjaku se može čuvati samo kratko vrijeme.
Treba je prati neposredno prije konzumacije. Najviše vitamina C sačuvat će se u svježim plodovima, dok zamrzavanje omogućava njihovu upotrebu i izvan sezone.
