Austrijski kancelar Sebastian Kurz, čija zemlja 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem EU s namjerom da joj prioritet bude sigurnost i borba protiv ilegalnih migracija, u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu založio se za jačanje vanjskih granica Unije.
Utvrditi Europu
To je nešto što sada, vidljivije nego prije, naglašavaju i kancelarka Merkel, ali i Europska komisija koja je za tu svrhu u dugoročnom proračunu EU za razdoblje od 2021. do 2027. utrostručila novac (povećanje s 13 na 34,9 milijardi eura) za zaštitu granica i rješavanje migrantskih kriza. I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je u Bruxellesu o tome razgovarala s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Založila se za zajedničko rješenje koje "neće poticati migracije" ljudi prema EU, nego se baviti korijenskim uzrocima migracija.
Svi glasovi u EU sada govore o potrebi da se vanjske granice Unije bolje zaštite kako bi unutarnje granice mogle biti otvorene, odnosno kako bi se privremene kontrole između država u schengenskoj zoni, uvedene na vrhuncu migrantske krize 2015./2016., mogle ukloniti. Europska komisija predložila je povećanje stalnih snaga u Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu s 1500 na 11.500 ljudi.
Žele u Njemačku i Švedsku
Austrijski kancelar, koji je pobijedio na izborima upravo zahvaljujući oštroj politici prema ilegalnim migracijama, želi iskoristiti predsjedanje svoje zemlje Vijećem EU za usvajanje svih tih odluka koje će bolje zaštititi vanjske granice Unije. Poseban summit na temu borbe protiv ilegalnih migracija Austrija planira organizirati 20. rujna.
– Ključno je da zaustavimo kretanje ilegalnih migranata po Europi s ciljem da dođu do Njemačke i Švedske i ondje zatraže azil – rekao je Kurz nakon sastanka s Merkel, koja se složila s boljom zaštitom vanjskih granica, ponovivši da problem ilegalnih migracija, ne bude li riješen zajednički u EU, "može izazvati ozbiljnu štetu Europi" piše večernji.hr
Utvrditi Europu
To je nešto što sada, vidljivije nego prije, naglašavaju i kancelarka Merkel, ali i Europska komisija koja je za tu svrhu u dugoročnom proračunu EU za razdoblje od 2021. do 2027. utrostručila novac (povećanje s 13 na 34,9 milijardi eura) za zaštitu granica i rješavanje migrantskih kriza. I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je u Bruxellesu o tome razgovarala s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Založila se za zajedničko rješenje koje "neće poticati migracije" ljudi prema EU, nego se baviti korijenskim uzrocima migracija.
Svi glasovi u EU sada govore o potrebi da se vanjske granice Unije bolje zaštite kako bi unutarnje granice mogle biti otvorene, odnosno kako bi se privremene kontrole između država u schengenskoj zoni, uvedene na vrhuncu migrantske krize 2015./2016., mogle ukloniti. Europska komisija predložila je povećanje stalnih snaga u Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu s 1500 na 11.500 ljudi.
Žele u Njemačku i Švedsku
Austrijski kancelar, koji je pobijedio na izborima upravo zahvaljujući oštroj politici prema ilegalnim migracijama, želi iskoristiti predsjedanje svoje zemlje Vijećem EU za usvajanje svih tih odluka koje će bolje zaštititi vanjske granice Unije. Poseban summit na temu borbe protiv ilegalnih migracija Austrija planira organizirati 20. rujna.
– Ključno je da zaustavimo kretanje ilegalnih migranata po Europi s ciljem da dođu do Njemačke i Švedske i ondje zatraže azil – rekao je Kurz nakon sastanka s Merkel, koja se složila s boljom zaštitom vanjskih granica, ponovivši da problem ilegalnih migracija, ne bude li riješen zajednički u EU, "može izazvati ozbiljnu štetu Europi" piše večernji.hr
