Građani u BiH, po svemu sudeći, na financijskom planu mogu očekivati novi udar na džepove.
Posljednje u nizu loših vijesti stižu iz Europske unije, čije su članice dogovorile osmi paket sankcija Rusiji, koji podrazumijeva ograničenje cijena prodaje ruske nafte, dok istovremeno grupa država izvoznica nafte OPEC+ od početka studenog smanjuje proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.
Stručnjaci su uvjereni da je BiH pred velikim izazovima i problemima te da je uz trenutnu situaciju neminovno poskupljenje goriva.
Podsjetimo, države EU postigle su načelni dogovor o novim sankcijama Rusiji (osmi paket), koji uključuje ograničenje cijena prodaje ruske nafte i to trećim zemljama (države koje nisu u EU), a ova mjera trebalo bi da stupi na snagu od 1. prosinca.
Usvojeni paket uvodi ograničenje cijena za pomorski transport ruske nafte za treće zemlje i dalja ograničenja pomorskog transporta sirove nafte i naftnih derivata u treće zemlje, što najviše pogađa brodsku industriju Malte, Grčke i Cipra, koje su izrazile zabrinutost ovakvom odlukom, jer njihovi tankeri prevoze većinu ruskih energenata tzv. trećim zemljama.
Upravo zato, na žestokom udaru mogla bi se naći i Srbija, jer, iako je EU zasad odložila odluku o mogućem izuzeću zapadnog Balkana iz zabrane uvoza ruske nafte, ta mogućnost je i dalje otvorena i bit će definirana prije nego što zabrana službeno stupi na snagu, a to je početak prosinca.
"Prije 1. prosinca morat ćemo odlučiti da li će Hrvatska moći da i dalje uvoziti rusku naftu pomorskim putem i zatim je dostavljati drugima na zapadnom Balkanu", priopćio je jedan EU dužnosnik iz Bruxellesa, prenosi RTS.
Podsjećamo, zapadni Balkan je u prvom nacrtu prijedloga o ovom paketu sankcija bio izuzet od ograničenja koje se odnosi na uvoz ruske sirove nafte, ali je načelno ipak dogovoreno da od toga nema ništa. Da je zabrana zaista potvrđena, Srbija od 1. studenog ne bi mogla da se opskrbljuje preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
To direktno dovodi u pitanje i cijene na tržištu u Srbiji, ali i odabir alternativnih pravaca opskrbe naftom. Problemi za Srbiju problemi su i za Bosnu i Hercegovinu, jer, podsjetimo, BiH za svoje potrebe uvozi sirovu rusku naftu ural, koja se zbog nepostojanja naftnih kompanija na teritoriji BiH prerađuje u zemljama regije, tj. Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Pored toga, dio derivata kupuje se i u Sloveniji.
Da situacija bude još teža, grupa zemalja izvoznica nafte OPEC+, koja uključuje Rusiju, odlučila je da od 1. studenog smanji proizvodnju nafte. Na taj način slijedi rast cijena naftnih derivata ili, u prijevodu, poskupljenje goriva.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, nedavno je za "Nezavisne novine" jasno rekao da će BiH po pitanju nafte gledati u pravcu susjeda i da ne treba postavljati pitanje da li ćemo naći alternativu za crno zlato iz Rusije, već da li će zemlje u okruženju u kojima prerađujemo naftu naći alternativu za sebe. Ove riječi ispostavit će se gotovo proročkim, a dalje prognoze, kaže on, nisu dobre.
"Nafta je zadnjih šest dana na svjetskom tržištu poskupjela 10 posto. Obje ove odluke koje dolaze iz EU i OPEC+ te mogućnost zabrane transporta kroz Hrvatsku dovest će do toga da već od studenog možemo očekivati porast u većem iznosu nafte na svjetskom tržištu. Prognoze kažu da je vrlo vjerojatno da će se vratiti na 120 dolara po barelu", pojašnjava Bečarević.
Navedeno povećanje, prema njegovom mišljenju, znači samo poskupljenje goriva.
"To bi se na crpkama trebalo osjetiti već sljedećeg tjedna. Jer, čini mi se da idemo ka onim cijenama koje su bile prije mjesec i pol, a onda ne mogu isključiti mogućnost da gorivo opet ide na 3,50 pa i četiri KM", smatra Bečarević.
Da će doći do poskupljenja goriva na benzinskim crpkama, za "Nezavisne novine" potvrđuje i Milovan Bajić, direktor "Krajinapetrola".
"To je neminovno. Ulazne cijene su već povećane, imamo još nešto malo zaliha što nam je ostalo. Koliko rastu te ulazne cijene, to vam ne mogu precizno reći jer se to mijenja na dnevnom nivou. Ne mogu vam sada reći ni koliko će iznositi to poskupljenje", poručio je Bajić za "Nezavisne novine".
Stručnjaci dodaju i da će do globalnih poremećaja doći i zbog toga što je dolar u ovom trenutku jači i od eura.
"Ono što posebno treba da nas brine jeste ukoliko dođe do zabrane transporta ruske nafte za Rafineriju Pančevo, onda RS gubi svoje količine koje je tamo uskladištila. I Srbija je onda u velikim problemima", zaključio je Bečarević.
Posljednje u nizu loših vijesti stižu iz Europske unije, čije su članice dogovorile osmi paket sankcija Rusiji, koji podrazumijeva ograničenje cijena prodaje ruske nafte, dok istovremeno grupa država izvoznica nafte OPEC+ od početka studenog smanjuje proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.
Stručnjaci su uvjereni da je BiH pred velikim izazovima i problemima te da je uz trenutnu situaciju neminovno poskupljenje goriva.
Podsjetimo, države EU postigle su načelni dogovor o novim sankcijama Rusiji (osmi paket), koji uključuje ograničenje cijena prodaje ruske nafte i to trećim zemljama (države koje nisu u EU), a ova mjera trebalo bi da stupi na snagu od 1. prosinca.
Usvojeni paket uvodi ograničenje cijena za pomorski transport ruske nafte za treće zemlje i dalja ograničenja pomorskog transporta sirove nafte i naftnih derivata u treće zemlje, što najviše pogađa brodsku industriju Malte, Grčke i Cipra, koje su izrazile zabrinutost ovakvom odlukom, jer njihovi tankeri prevoze većinu ruskih energenata tzv. trećim zemljama.
Upravo zato, na žestokom udaru mogla bi se naći i Srbija, jer, iako je EU zasad odložila odluku o mogućem izuzeću zapadnog Balkana iz zabrane uvoza ruske nafte, ta mogućnost je i dalje otvorena i bit će definirana prije nego što zabrana službeno stupi na snagu, a to je početak prosinca.
"Prije 1. prosinca morat ćemo odlučiti da li će Hrvatska moći da i dalje uvoziti rusku naftu pomorskim putem i zatim je dostavljati drugima na zapadnom Balkanu", priopćio je jedan EU dužnosnik iz Bruxellesa, prenosi RTS.
Podsjećamo, zapadni Balkan je u prvom nacrtu prijedloga o ovom paketu sankcija bio izuzet od ograničenja koje se odnosi na uvoz ruske sirove nafte, ali je načelno ipak dogovoreno da od toga nema ništa. Da je zabrana zaista potvrđena, Srbija od 1. studenog ne bi mogla da se opskrbljuje preko Jadranskog naftovoda (JANAF).
To direktno dovodi u pitanje i cijene na tržištu u Srbiji, ali i odabir alternativnih pravaca opskrbe naftom. Problemi za Srbiju problemi su i za Bosnu i Hercegovinu, jer, podsjetimo, BiH za svoje potrebe uvozi sirovu rusku naftu ural, koja se zbog nepostojanja naftnih kompanija na teritoriji BiH prerađuje u zemljama regije, tj. Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Pored toga, dio derivata kupuje se i u Sloveniji.
Da situacija bude još teža, grupa zemalja izvoznica nafte OPEC+, koja uključuje Rusiju, odlučila je da od 1. studenog smanji proizvodnju nafte. Na taj način slijedi rast cijena naftnih derivata ili, u prijevodu, poskupljenje goriva.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, nedavno je za "Nezavisne novine" jasno rekao da će BiH po pitanju nafte gledati u pravcu susjeda i da ne treba postavljati pitanje da li ćemo naći alternativu za crno zlato iz Rusije, već da li će zemlje u okruženju u kojima prerađujemo naftu naći alternativu za sebe. Ove riječi ispostavit će se gotovo proročkim, a dalje prognoze, kaže on, nisu dobre.
"Nafta je zadnjih šest dana na svjetskom tržištu poskupjela 10 posto. Obje ove odluke koje dolaze iz EU i OPEC+ te mogućnost zabrane transporta kroz Hrvatsku dovest će do toga da već od studenog možemo očekivati porast u većem iznosu nafte na svjetskom tržištu. Prognoze kažu da je vrlo vjerojatno da će se vratiti na 120 dolara po barelu", pojašnjava Bečarević.
Navedeno povećanje, prema njegovom mišljenju, znači samo poskupljenje goriva.
"To bi se na crpkama trebalo osjetiti već sljedećeg tjedna. Jer, čini mi se da idemo ka onim cijenama koje su bile prije mjesec i pol, a onda ne mogu isključiti mogućnost da gorivo opet ide na 3,50 pa i četiri KM", smatra Bečarević.
Da će doći do poskupljenja goriva na benzinskim crpkama, za "Nezavisne novine" potvrđuje i Milovan Bajić, direktor "Krajinapetrola".
"To je neminovno. Ulazne cijene su već povećane, imamo još nešto malo zaliha što nam je ostalo. Koliko rastu te ulazne cijene, to vam ne mogu precizno reći jer se to mijenja na dnevnom nivou. Ne mogu vam sada reći ni koliko će iznositi to poskupljenje", poručio je Bajić za "Nezavisne novine".
Stručnjaci dodaju i da će do globalnih poremećaja doći i zbog toga što je dolar u ovom trenutku jači i od eura.
"Ono što posebno treba da nas brine jeste ukoliko dođe do zabrane transporta ruske nafte za Rafineriju Pančevo, onda RS gubi svoje količine koje je tamo uskladištila. I Srbija je onda u velikim problemima", zaključio je Bečarević.
