"Apsurd Bosne i Hercegovine je da trenutno najviši organ Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH, radi na rušenju Bosne i Hercegovine.
Jedan član Predsjedništva zapravo smatra kako BiH nikada nije trebala postojati, a druga dva člana udaraju na same temelje Bosne i Hercegovine, na konstitutivnost Bosne i Hercegovine. Ja podsjećam i njih i sve druge u BiH na presude po mojoj i apelaciji Alije Izetbegovića da je konstitutivnost temeljno načelo Bosne i Hercegovine", kazao je u intervjuu za Federalni radio predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić, odgovarajući na upit o sve češćim zahtjevima za ukidanje konstitutivnosti naroda.
"Konstitutivnost čuva Bosnu i Hercegovinu", zaključio je Ljubić, dodavši da su ustavotvorci u Daytonu mudro postupili kada su kao utemeljitelje BiH imenovali konstitutivne narode, a ne entitete.
"Da su imenovali entitete, onda bi se moglo dogoditi da se jedan od entiteta odcijepi. Razočaravajuće je zapravo da mi tek krećemo u proces implementacije odluka Ustavnoga suda nakon političkog sporazuma lidera i to postignutih uz snažno djelovanje međunarodne zajednice, umjesto da odluke Ustavnoga suda shvatimo obvezujuće. Da je to tako bilo, onda bi implementacija počela već u prvoj polovici 2017, s obzirom na to da je presuda Ustavnoga suda donesena 2016. godine. Nije to jedina presuda koja je na čekanju i dobro je da se krenulo s razgovorima", komentirao je Ljubić početak pregovora timova HDZ-a BiH i SDA o izmjenama Izbornoga zakona.
"Očekujem da lideri, prvenstveno HDZ-a i SDA, ispune svoj dio obveza, ali i da svjedoci tog sporazuma iz međunarodne zajednice također ispune svoj dio obveza te da se onda i ostale stranke iz Parlamentarne skupštine priključe tom sporazumu. Smatram da je implementacija presuda Ljubić te Sejdić i Finci vitalni interes ne samo Hrvata u Bosni i Hercegovini, a jeste sigurno najviši, nego i vitalni interes države Bosne i Hercegovine pa i sva tri njezina naroda. Bez implementacije tih presuda, teško možemo očekivati dovoljnu razinu povjerenja koje je neophodno kako bismo krenuli i u ostale reforme koje nas vode prema Europskoj uniji."
Ljubić smatra da presuda po njegovoj žalbi, kao i presude Sejdić i Finci, mogu biti implementirane kroz Izborni zakon, ali kaže da ne bi bježao ako bi trebalo mijenjati Ustav.
"Te su dvije presude komplementarne i apsolutno negiram da su ove dvije odluke isključujuće, kako se moglo čuti čak i od Bakira Izetbegovića", kazao je Ljubić.
Odgovarajući na kritike kako se prijedlogom HNS-a umanjuje vrijednost glasa Hrvata s različitih područja Federacije BiH, Ljubić odgovara da to nije točno.
"Presuda prema odluci Ustavnoga suda i prema logici predstavljanja u Domu naroda i proporcionalnom predstavljanju u Domu naroda, kaže da 17 izaslanika imaju Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Sedamnaest prema sto posto je 5,7 posto, pa bi 5,7 posto građana (Srba, Hrvata, Bošnjaka) trebalo biti u nekoj županiji da bi mogli dati jednog izaslanika u Dom naroda. To nije slučaj sa sarajevskom, tuzlanskom, bihaćkom i goraždanskom županijom kada su Hrvati u pitanju", kaže Ljubić.
HNS predlaže da županije, koje nemaju dovoljnu kvotu, zajednički izaberu jednog izaslanika. Navodi da postoje i drugi modeli prema kojima bi na ad hoc zasjedanjima izabranih izaslanika iz županijskih skupština bili izabrani izaslanici u Dom naroda.
"Ograničavanje izbora izaslanika sa samo jednog dijela teritorije Federacije BiH ne bi bio interes Hrvata", zaključio je Ljubić.
Komentirajući trenutnu situaciju s nabavom cjepiva u Bosni i Hercegovini i epidemijskim uvjetima, Božo Ljubić, kao nekadašnji ministar u Vijeću ministara i ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH, smatra kako Bosna i Hercegovina ima sistemski problem, ne želeći amnestirati sadašnju vlast za trenutnu situaciju.
"Bez obzira na to što je Ustavom nadležnost u zdravstvu podijeljena između entiteta, pa onda entiteta i županija, smatram kako na razini države mora postojati institucija koja je zadužena za zdravstvo. To ne mora biti ministarstvo", kazao je Ljubić.
Naveo je primjer Švicarske konfederacije koja ima državno tijelo i takvo tijelo kada bi postojalo na razini Bosne i Hercegovine znalo bi voditi proces i protuepidemije na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.
Cijeli razgovor možete poslušati OVDJE.
Jedan član Predsjedništva zapravo smatra kako BiH nikada nije trebala postojati, a druga dva člana udaraju na same temelje Bosne i Hercegovine, na konstitutivnost Bosne i Hercegovine. Ja podsjećam i njih i sve druge u BiH na presude po mojoj i apelaciji Alije Izetbegovića da je konstitutivnost temeljno načelo Bosne i Hercegovine", kazao je u intervjuu za Federalni radio predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić, odgovarajući na upit o sve češćim zahtjevima za ukidanje konstitutivnosti naroda.
"Konstitutivnost čuva Bosnu i Hercegovinu", zaključio je Ljubić, dodavši da su ustavotvorci u Daytonu mudro postupili kada su kao utemeljitelje BiH imenovali konstitutivne narode, a ne entitete.
"Da su imenovali entitete, onda bi se moglo dogoditi da se jedan od entiteta odcijepi. Razočaravajuće je zapravo da mi tek krećemo u proces implementacije odluka Ustavnoga suda nakon političkog sporazuma lidera i to postignutih uz snažno djelovanje međunarodne zajednice, umjesto da odluke Ustavnoga suda shvatimo obvezujuće. Da je to tako bilo, onda bi implementacija počela već u prvoj polovici 2017, s obzirom na to da je presuda Ustavnoga suda donesena 2016. godine. Nije to jedina presuda koja je na čekanju i dobro je da se krenulo s razgovorima", komentirao je Ljubić početak pregovora timova HDZ-a BiH i SDA o izmjenama Izbornoga zakona.
"Očekujem da lideri, prvenstveno HDZ-a i SDA, ispune svoj dio obveza, ali i da svjedoci tog sporazuma iz međunarodne zajednice također ispune svoj dio obveza te da se onda i ostale stranke iz Parlamentarne skupštine priključe tom sporazumu. Smatram da je implementacija presuda Ljubić te Sejdić i Finci vitalni interes ne samo Hrvata u Bosni i Hercegovini, a jeste sigurno najviši, nego i vitalni interes države Bosne i Hercegovine pa i sva tri njezina naroda. Bez implementacije tih presuda, teško možemo očekivati dovoljnu razinu povjerenja koje je neophodno kako bismo krenuli i u ostale reforme koje nas vode prema Europskoj uniji."
Ljubić smatra da presuda po njegovoj žalbi, kao i presude Sejdić i Finci, mogu biti implementirane kroz Izborni zakon, ali kaže da ne bi bježao ako bi trebalo mijenjati Ustav.
"Te su dvije presude komplementarne i apsolutno negiram da su ove dvije odluke isključujuće, kako se moglo čuti čak i od Bakira Izetbegovića", kazao je Ljubić.
Odgovarajući na kritike kako se prijedlogom HNS-a umanjuje vrijednost glasa Hrvata s različitih područja Federacije BiH, Ljubić odgovara da to nije točno.
"Presuda prema odluci Ustavnoga suda i prema logici predstavljanja u Domu naroda i proporcionalnom predstavljanju u Domu naroda, kaže da 17 izaslanika imaju Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Sedamnaest prema sto posto je 5,7 posto, pa bi 5,7 posto građana (Srba, Hrvata, Bošnjaka) trebalo biti u nekoj županiji da bi mogli dati jednog izaslanika u Dom naroda. To nije slučaj sa sarajevskom, tuzlanskom, bihaćkom i goraždanskom županijom kada su Hrvati u pitanju", kaže Ljubić.
HNS predlaže da županije, koje nemaju dovoljnu kvotu, zajednički izaberu jednog izaslanika. Navodi da postoje i drugi modeli prema kojima bi na ad hoc zasjedanjima izabranih izaslanika iz županijskih skupština bili izabrani izaslanici u Dom naroda.
"Ograničavanje izbora izaslanika sa samo jednog dijela teritorije Federacije BiH ne bi bio interes Hrvata", zaključio je Ljubić.
Komentirajući trenutnu situaciju s nabavom cjepiva u Bosni i Hercegovini i epidemijskim uvjetima, Božo Ljubić, kao nekadašnji ministar u Vijeću ministara i ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH, smatra kako Bosna i Hercegovina ima sistemski problem, ne želeći amnestirati sadašnju vlast za trenutnu situaciju.
"Bez obzira na to što je Ustavom nadležnost u zdravstvu podijeljena između entiteta, pa onda entiteta i županija, smatram kako na razini države mora postojati institucija koja je zadužena za zdravstvo. To ne mora biti ministarstvo", kazao je Ljubić.
Naveo je primjer Švicarske konfederacije koja ima državno tijelo i takvo tijelo kada bi postojalo na razini Bosne i Hercegovine znalo bi voditi proces i protuepidemije na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.
Cijeli razgovor možete poslušati OVDJE.
