Najmanje 150 tisuća stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo je zemlju samo u razdoblju od 2013., a taj podatak svjedoči koliko su dramatične posljedice njene opće gospodarske i političke stagnacije, upozorili su iz nevladine organizacije Unija za održivi povratak i integracije u BiH.
U toj organizaciji, koja djeluje kao konzultant Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a, proveli su kontinuirano petogodišnje terensko istraživanje u suradnji s mjesnim zajednicama i općinama na teritoriju cijele države, koje je pokazalo kako je od početka 2013. tu državu, u potrazi za boljim životnim uvjetima, napustila točno 151.101 osoba.
Ove godine otišlo 35 tisuća ljudi
Samo od početka 2017. pa do listopada iz BiH, koja prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva ima oko 3,5 milijuna stanovnika, otišlo je "trbuhom za kruhom" 35 tisuća njenih građana.
Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Komarica je, predstavljajući ove podatke na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, opisala kao zastrašujuću činjenicu to što su brojni krajevi BiH doslovno ispražnjeni, a kao primjer navela je Bosansku Posavinu, gdje je stanovništvo prepolovljeno u odnosu na stanje 1991.
Iz tog je dijela BiH u ovoj godini otišlo deset tisuća ljudi, pokazalo je istraživanje koje se odnosilo na područje Bosanskog Broda, Brčko distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca.
"Svi političari koji tvrde da su pripadnici njihovog naroda nečim ugroženi neka odu u Posavinu i tamo kažu ljudima što trebaju očekivati", kazala je Komarica.
Prije su odlazili pojedinci, sad odlaze čitave obitelji
Član ove udruge Ibrahim Balić iz Livna kazao je kako je na cijelom području Livanjske županije, koje obuhvaća deset posto teritorija cijele države, unatoč prirodnim potencijalima ekonomska migracija uvijek bila prisutna, no ranije su odlazili samo očevi koji bi se u konačnici vratili, a sada je riječ o kompletnim obiteljima koje odlaze zauvijek.
"U velikim tvrtkama tamo je prije rata radilo između sedam i osam tisuća osoba, a sada niti jedna ne radi i sve se svelo na kavane i kladionice", kazao je Balić.
Izraziti je problem to što odlaze najobrazovaniji ljudi, poput liječnika i profesora, a na migraciju se odlučuju i ljudi iznad 50. godine života, u pokušaju da radom u državama poput Njemačke zarade mirovinu.
"Ima više sela nego krava"
"U tom kraju sada imate više sela, nego što imate krava", kazao je Balić.
Iz Unije za održivi povratak pozvali su na hitnu izradu državne strategije kojom bi se zaustavio odlazak iz zemlje.
Upozorili su kako u BiH i dva desetljeća nakon rata četiri tisuće ljudi živi bez električne energije, a 43 tisuće prognanika još uvijek čeka obnovu prijeratnih domova u koje se žele vratiti, a i oni bi se mogli odlučiti na odlazak jer gube strpljenje prenosi Index.hr.
U toj organizaciji, koja djeluje kao konzultant Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a, proveli su kontinuirano petogodišnje terensko istraživanje u suradnji s mjesnim zajednicama i općinama na teritoriju cijele države, koje je pokazalo kako je od početka 2013. tu državu, u potrazi za boljim životnim uvjetima, napustila točno 151.101 osoba.
Ove godine otišlo 35 tisuća ljudi
Samo od početka 2017. pa do listopada iz BiH, koja prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva ima oko 3,5 milijuna stanovnika, otišlo je "trbuhom za kruhom" 35 tisuća njenih građana.
Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Komarica je, predstavljajući ove podatke na konferenciji za novinstvo u Sarajevu, opisala kao zastrašujuću činjenicu to što su brojni krajevi BiH doslovno ispražnjeni, a kao primjer navela je Bosansku Posavinu, gdje je stanovništvo prepolovljeno u odnosu na stanje 1991.
Iz tog je dijela BiH u ovoj godini otišlo deset tisuća ljudi, pokazalo je istraživanje koje se odnosilo na područje Bosanskog Broda, Brčko distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca.
"Svi političari koji tvrde da su pripadnici njihovog naroda nečim ugroženi neka odu u Posavinu i tamo kažu ljudima što trebaju očekivati", kazala je Komarica.
Prije su odlazili pojedinci, sad odlaze čitave obitelji
Član ove udruge Ibrahim Balić iz Livna kazao je kako je na cijelom području Livanjske županije, koje obuhvaća deset posto teritorija cijele države, unatoč prirodnim potencijalima ekonomska migracija uvijek bila prisutna, no ranije su odlazili samo očevi koji bi se u konačnici vratili, a sada je riječ o kompletnim obiteljima koje odlaze zauvijek.
"U velikim tvrtkama tamo je prije rata radilo između sedam i osam tisuća osoba, a sada niti jedna ne radi i sve se svelo na kavane i kladionice", kazao je Balić.
Izraziti je problem to što odlaze najobrazovaniji ljudi, poput liječnika i profesora, a na migraciju se odlučuju i ljudi iznad 50. godine života, u pokušaju da radom u državama poput Njemačke zarade mirovinu.
"Ima više sela nego krava"
"U tom kraju sada imate više sela, nego što imate krava", kazao je Balić.
Iz Unije za održivi povratak pozvali su na hitnu izradu državne strategije kojom bi se zaustavio odlazak iz zemlje.
Upozorili su kako u BiH i dva desetljeća nakon rata četiri tisuće ljudi živi bez električne energije, a 43 tisuće prognanika još uvijek čeka obnovu prijeratnih domova u koje se žele vratiti, a i oni bi se mogli odlučiti na odlazak jer gube strpljenje prenosi Index.hr.
