Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović rekao je da je cilj njegovog prijedloga zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH da se spriječe izborne krađe i osigura legitimno predstavljanje.
Lovrinović, piše Srna, smatra da nije osnovano negativno mišljenje Ustavnopravne komisije na predloženi zakon, navodeći da je on utemeljen u Ustavu BiH, a da je Ustav takav kakav jeste.
"Pripadnost se može, a ne mora upisati. To je izbor", rekao je Lovrinović i objasnio da je njegova namjera bila da se spriječe izborne krađe i manipulacije na osnovu nacionalnog izjašnjavanja radi ostvarivanja prava i benefita pri izboru ili imenovanju na funkciju.
Predlagač zakona uvjeren je da predloženim rješenjima nitko nije diskriminiran i da mu namjera nije da se itko obilježi, već da se osigura i legitimno zastupanje u vlasti.
Predrag Kojović iz Naše stranke istaknuo je da navođenje etničke pripadnosti ne postoji u dokumentima suvremenih europskih zemalja i dodao da najnovija europska regulativa ide ka elektronskim dokumentima, pri čemu su etničko porijeklo, rasa, spol irelevantni.
"Prijedlog HDZ-a ide u sasvim suprotnom smjeru, ne ka budućnosti, već prošlosti", rekao je Kojović i ocijenio da se njime insistira na produbljivanju razlika u BiH.
U obranu Lovrinovićevog prijedloga stao je Zastupnik HDZ-a BiH Predrag Kožul, koji je rekao da je praktičan razlog za ovakav prijedlog to što u praksi postoje osobe koje su se u više navrata različito nacionalno izjašnjavala čime su činjene izborne prevare.
Mirjana Marinković Lepić iz Naše stranke, također je bila protiv unošenja u osobne dokumente etničke pripadnosti, navodeći da je to privatna stvar - kako se tko osjeća.
"A mogu da se osjećam nikako, da se ne izjašnjavam", rekla je ona.
Zastupnica SDA Alma Čolo uvjerena je da ne postoji razumno opravdanje za donošenje ovakvog zakona. Stav da se predloženim zakonom uvodi nova diskriminacija u BiH iznijeli su i SDP-ov Nermin Nikšić, te član Kluba Naše stranke Damir Arnaut.
Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH dobio je negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma i Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.
Lovrinović, piše Srna, smatra da nije osnovano negativno mišljenje Ustavnopravne komisije na predloženi zakon, navodeći da je on utemeljen u Ustavu BiH, a da je Ustav takav kakav jeste.
"Pripadnost se može, a ne mora upisati. To je izbor", rekao je Lovrinović i objasnio da je njegova namjera bila da se spriječe izborne krađe i manipulacije na osnovu nacionalnog izjašnjavanja radi ostvarivanja prava i benefita pri izboru ili imenovanju na funkciju.
Predlagač zakona uvjeren je da predloženim rješenjima nitko nije diskriminiran i da mu namjera nije da se itko obilježi, već da se osigura i legitimno zastupanje u vlasti.
Predrag Kojović iz Naše stranke istaknuo je da navođenje etničke pripadnosti ne postoji u dokumentima suvremenih europskih zemalja i dodao da najnovija europska regulativa ide ka elektronskim dokumentima, pri čemu su etničko porijeklo, rasa, spol irelevantni.
"Prijedlog HDZ-a ide u sasvim suprotnom smjeru, ne ka budućnosti, već prošlosti", rekao je Kojović i ocijenio da se njime insistira na produbljivanju razlika u BiH.
U obranu Lovrinovićevog prijedloga stao je Zastupnik HDZ-a BiH Predrag Kožul, koji je rekao da je praktičan razlog za ovakav prijedlog to što u praksi postoje osobe koje su se u više navrata različito nacionalno izjašnjavala čime su činjene izborne prevare.
Mirjana Marinković Lepić iz Naše stranke, također je bila protiv unošenja u osobne dokumente etničke pripadnosti, navodeći da je to privatna stvar - kako se tko osjeća.
"A mogu da se osjećam nikako, da se ne izjašnjavam", rekla je ona.
Zastupnica SDA Alma Čolo uvjerena je da ne postoji razumno opravdanje za donošenje ovakvog zakona. Stav da se predloženim zakonom uvodi nova diskriminacija u BiH iznijeli su i SDP-ov Nermin Nikšić, te član Kluba Naše stranke Damir Arnaut.
Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH dobio je negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma i Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.
