Najzaduženija zemlja središnje Europe, koju u rujnu očekuje mogući nastavak pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom unijom o financijskoj pomoći, trenutno zadovoljava samo jedan od kriterija za usvajanje jedinstvene europske valute i, poput drugih zemalja u istočnoj Europi, već je odgodila plan za priključenje tom valutnom bloku.
Nakon što su različiti sastavi mađarske vlade odustali od niza ciljanih datuma ulaska u eurozonu, službena Budimpešta nedavno je istaknula 2020. godinu kao potencijalni rok.
“Eurozona je suočena s produljenom financijskom i ekonomskom krizom budući da je zagrizla preveliki zalogaj i cilja previsoko. Mađarska politika može i bez eura u naredna dva ‘ratna’ desetljeća slijediti strategiju jačanja gospodarstva, utemeljenu na različitim mjerama, i ući u eurozonu nakon što budu uspostavljen novi ‘mir’”, napisao je u kolumni mađarskog dnevnika Heti Valasz Gyorgy Matolcsy, inače autor gospodarskog programa koji je uznemirio neke sudionike u mirovinskom i bankarskom sektoru i naišlao na kritike u međunarodnoj zajednici.
Matolcsy je bankama nametnuo najveće bankovne namete u EU i ponovno nacionalizirao 14 milijardi dolara vrijednu privatnu mirovinsku štednju, a nedavno je uveo i novi porez na financijske transakcije, uključujući i operacije tamošnje središnje banke.
Nove članice EU-a s područja istočne Europe redom su se obvezale priključiti eurozoni, no nisu obvezne dati čvrsti pristupni rok. Poljska i Češka tako su već odgodile planove potencijalnog ulaska u eurozonu.
Estonija i Slovačka pridružile su se eurozoni, a Litva i Latvija bi još mogle pokušati ići njihovim stopama ako dužnička kriza popusti, prenosi HRT.
