I ovog ljeta kao i lani, Makarska ima velikih problema sa ustrojem Spasilačke službe koja je u sezoni 2022. godine brojala pet tornjeva i 13 spasioca od kojih je dvoje bilo u pričuvi, dok ih je ove godine jedva ‘‘skrpala‘‘ četvero za dva tornja na gradskoj plaži, pored Žute kuće i plaže Sveti Petar.
Tako će četvero spasioca koji su već započeli s radom i čije je radno vrijeme svakog dana od 11 do 19 sati do 15. rujna, paziti na najmanje 3000 kupača s time da Makarska ima oko 13 tisuća stanovnika, a ljeti i oko 25 tisuća turista, piše Slobodna Dalmacija.
Spasilačka služba u Makarskoj je uspostavljena prije 23 godine i svih tih godina radilo se na pet tornjeva, a plaća spasioca isprva je iznosila oko 1000 eura, a ove godine čak 2000 tisuće eura za licencirane spasioce ili 1500 eura sa smještajem.
Lani su u Spasilačkoj službi radila dvojica Makarana te spasioci iz Đakova i Zadra, a ove godine uz dvojicu sugrađana, rade spasioci iz Zagreba i Đakova.
Tako će krnjim ustrojem Spasilačke službe u Makarskoj, zjapiti prazni tornjevi u blizini hotela Dalmacija, Biokovka i beach bara Buba, mada bi Makarskoj trebala još dva tornja i to na plaži Osejava i na Cvitački.
Da problem bude još gori po pitanju nužnosti ustroja Spasilačke službe, ove godine je makarska gradska plaža nakon 14 godina ponovno dobila ‘‘Plavu zastavu‘‘ kojoj je jedan od uvjeta i Spasilačka služba.
‘‘Plava zastava‘‘ se dodjeljuje isključivo plažama koje udovoljavaju strogim zahtjevima o kakvoći mora i obale, očuvanju okoliša, sigurnosti posjetitelja, edukaciji i informiraju javnost o očuvanju okoliša.
Inače, Crveni križ Makarska koji organizira Spasilačku službu, početkom travnja objavio je provedbu tečaja za osposobljavanje spasilaca, a nakon kojeg se dobiva licenca za koju je potrebno isplivati 400 metara za manje od 8 minuta i roniti 25 metara u daljinu.
Iz kojih razloga je od lani makarska Spasilačka služba doživjela ‘‘osipanje‘‘ kadrova i koji su problemi pri njezinom ustroju, popričali smo s Gloryanom Grabnerom, ravnateljem makarskog Crvenog križa.
Kako kazuje, makarske plaže imaju devet koncesionara koji su uvijek sufinancirali rad Spasilačke službe, a ove godine su im partneri gradska tvrtka ‘‘Makarska obala‘‘, Veslački klub, Valamar, Grad i TZ Makarska.
Kako kazuje, ove godine su imali dva testiranja za spasioce, a na kojima je bilo prijavljeno osam kandidata, od kojih je petero prošlo. Iako su na bazenu gradske sportske dvorane organizirali treninge sa dvojicom spasioca, nije im se prijavio nijedan srednjoškolac. Međutim, samo jedan kandidat je pristupio licenciranju.
- Mlađi kandidati nisu prošli testiranje, a stariji jesu, međutim oni imaju dodatne poslove pa nisu mogli pristupiti sedmodnevnom programu za dobivanje licence, a koji se provodio u Splitu.
Čak smo u Makarskoj pokušali organizirati program licenciranja, ali nije bilo dovoljno kandidata za njegovu provedbu i dolazak instruktora.
Doista ni u snu nisam mogao zamisliti da ćemo nakon 23 godine rada Spasilačke službe, doživjeti ovakav problem oko djelatnika kojima je ove godine plaća 2000 eura, a u suradnji s Gradom bi se mogla povećati još za 250 eura.
Jednostavno, posao spasioca zahtijeva veliku odgovornost, a današnja mladež uglavnom sezonski radi na poslovima konobara, iznajmljivača ležaljki ili bilo kojih drugih poslova koji ne zahtijevaju veliku odgovornost – kazuje Grabner, dodavši da je još lani upozoravao koncesionare na manjak spasioca i sugerirao im osiguravanje smještaja za one koji nisu iz Makarske.
Srećom, kako kazuje, Crveni križ je pronašao partnera u Gradu Makarskoj pa su tako lani i povećali plaće spasiocima sa 1000 na 1500 eura pa sada na 2000 eura, a novi spasilac iz Zagreba ima osiguran smještaj u zgradi na Gradskom sportskom centru, dok će kolega iz Đakova stanovati s majkom koja je u Makarsku došla raditi sezonski.
- Spasioci ne brinu samo za kupače u moru, domaću i djecu turista, već su u više navrata brinuli za izgubljenu djecu i pomagali svima koji bi se osjećali loše i gubili svijest.
Zapravo su spasioci prva linija obrane plaže - kazuje Grabner dodavši da je specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju ‘‘Biokovka‘‘ ove godine osigurala svog spasioca što je korak naprijed i vrlo pohvalno.
Tako će četvero spasioca koji su već započeli s radom i čije je radno vrijeme svakog dana od 11 do 19 sati do 15. rujna, paziti na najmanje 3000 kupača s time da Makarska ima oko 13 tisuća stanovnika, a ljeti i oko 25 tisuća turista, piše Slobodna Dalmacija.
Spasilačka služba u Makarskoj je uspostavljena prije 23 godine i svih tih godina radilo se na pet tornjeva, a plaća spasioca isprva je iznosila oko 1000 eura, a ove godine čak 2000 tisuće eura za licencirane spasioce ili 1500 eura sa smještajem.
Lani su u Spasilačkoj službi radila dvojica Makarana te spasioci iz Đakova i Zadra, a ove godine uz dvojicu sugrađana, rade spasioci iz Zagreba i Đakova.
Tako će krnjim ustrojem Spasilačke službe u Makarskoj, zjapiti prazni tornjevi u blizini hotela Dalmacija, Biokovka i beach bara Buba, mada bi Makarskoj trebala još dva tornja i to na plaži Osejava i na Cvitački.
Da problem bude još gori po pitanju nužnosti ustroja Spasilačke službe, ove godine je makarska gradska plaža nakon 14 godina ponovno dobila ‘‘Plavu zastavu‘‘ kojoj je jedan od uvjeta i Spasilačka služba.
‘‘Plava zastava‘‘ se dodjeljuje isključivo plažama koje udovoljavaju strogim zahtjevima o kakvoći mora i obale, očuvanju okoliša, sigurnosti posjetitelja, edukaciji i informiraju javnost o očuvanju okoliša.
Inače, Crveni križ Makarska koji organizira Spasilačku službu, početkom travnja objavio je provedbu tečaja za osposobljavanje spasilaca, a nakon kojeg se dobiva licenca za koju je potrebno isplivati 400 metara za manje od 8 minuta i roniti 25 metara u daljinu.
Iz kojih razloga je od lani makarska Spasilačka služba doživjela ‘‘osipanje‘‘ kadrova i koji su problemi pri njezinom ustroju, popričali smo s Gloryanom Grabnerom, ravnateljem makarskog Crvenog križa.
Kako kazuje, makarske plaže imaju devet koncesionara koji su uvijek sufinancirali rad Spasilačke službe, a ove godine su im partneri gradska tvrtka ‘‘Makarska obala‘‘, Veslački klub, Valamar, Grad i TZ Makarska.
Kako kazuje, ove godine su imali dva testiranja za spasioce, a na kojima je bilo prijavljeno osam kandidata, od kojih je petero prošlo. Iako su na bazenu gradske sportske dvorane organizirali treninge sa dvojicom spasioca, nije im se prijavio nijedan srednjoškolac. Međutim, samo jedan kandidat je pristupio licenciranju.
- Mlađi kandidati nisu prošli testiranje, a stariji jesu, međutim oni imaju dodatne poslove pa nisu mogli pristupiti sedmodnevnom programu za dobivanje licence, a koji se provodio u Splitu.
Čak smo u Makarskoj pokušali organizirati program licenciranja, ali nije bilo dovoljno kandidata za njegovu provedbu i dolazak instruktora.
Doista ni u snu nisam mogao zamisliti da ćemo nakon 23 godine rada Spasilačke službe, doživjeti ovakav problem oko djelatnika kojima je ove godine plaća 2000 eura, a u suradnji s Gradom bi se mogla povećati još za 250 eura.
Jednostavno, posao spasioca zahtijeva veliku odgovornost, a današnja mladež uglavnom sezonski radi na poslovima konobara, iznajmljivača ležaljki ili bilo kojih drugih poslova koji ne zahtijevaju veliku odgovornost – kazuje Grabner, dodavši da je još lani upozoravao koncesionare na manjak spasioca i sugerirao im osiguravanje smještaja za one koji nisu iz Makarske.
Srećom, kako kazuje, Crveni križ je pronašao partnera u Gradu Makarskoj pa su tako lani i povećali plaće spasiocima sa 1000 na 1500 eura pa sada na 2000 eura, a novi spasilac iz Zagreba ima osiguran smještaj u zgradi na Gradskom sportskom centru, dok će kolega iz Đakova stanovati s majkom koja je u Makarsku došla raditi sezonski.
- Spasioci ne brinu samo za kupače u moru, domaću i djecu turista, već su u više navrata brinuli za izgubljenu djecu i pomagali svima koji bi se osjećali loše i gubili svijest.
Zapravo su spasioci prva linija obrane plaže - kazuje Grabner dodavši da je specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju ‘‘Biokovka‘‘ ove godine osigurala svog spasioca što je korak naprijed i vrlo pohvalno.
