Sve radimo kako bismo ubrzali proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Za otvaranje novih poglavlja u pregovorima sa Srbijom uvjet je napredak u odnosima između Kosova i Srbije – poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel uoči današnjeg dolaska u Beograd.
Tisak nagađa kako će kancelarka pred srbijanskog premijera Aleksandra Vučića staviti dva teška zadatka: Kosovo u Ujedinjenim narodima i slabljenje Republike Srpske. Kosovo u UN-u važno je jer samo tako Kosovo može u Vijeće Europe, OESS te u Uniju. Kancelarka dolazi tri dana prije 20. obljetnice genocida u Srebrenici, nekoliko sati nakon rasprave o rezoluciji o genocidu u Srebrenicu u Vijeću sigurnosti UN-a koja je u Beogradu izazvala burne reakcije.
Nasilje nad Romima
Ipak, pokazalo je istraživanje agencije Faktor plus među građanima u Srbiji, većina od 64 posto ispitanih misli da bi Vučić trebao otići u Srebrenicu, a 21 posto misli da ne treba ići jer nema sličnog poteza bošnjačke strane. Vučić bi odlaskom na komemoraciju pridonio pomirenju Srba i Bošnjaka i dobrosusjedskih odnosa između Srbije i BiH, misli 38 posto ispitanika. Prema ovoj anketi, dakle, Vučić nema straha od negativne reakcije javnosti, osim ako ne računa na one koji još nisu napustili Vojislava Šešelja, piše Večernji list.
Osim Srebrenice, Republike Srpske i Kosova, na stolu u Beogradu bit će i ljudska prava u Srbiji, a Merkel će se sastati i s predstavnicima civilnog društva, među njima i sa Sonjom Biserko, šeficom srbijanskog Helsinškog odbora. Jedan od problema je i diskriminacija Roma, što ističe i američki State Department, izvještavajući o nasilju nad pripadnicima manjina. Tu je i korupcija u zdravstvu, obrazovanju, policiji, neefikasno pravosuđe, loš tretman zatvorenika. Međutim, očito je da su ljudska prava manjina u Srbiji ipak u drugom planu, a da je Njemačkoj u prvom planu rješenje kosovskog pitanja. – Odnos EU prema Beogradu određen je ponašanjem Srbije prema Kosovu, odnosno procesu implementacije kosovske nezavisnosti. Sve ostalo je u trećem ili petom planu, uključujući spomenute europske vrijednosti, ljudska prava, slobodu govora, tretman oporbe. Jer Vučićeva vlada ne zaslužuje prolaznu ocjenu u tim područjima čak i kada su oni sniženi, balkanski – rekao je Đorđe Vukadinović, glavni urednik časopisa Nova srpska politička misao, za Deutsche Welle.
Pregovori između EU i Srbije otvoreni su još u siječnju 2014., ali sad su na ledu jer se od Srbije očekuje rješenje odnosa s Kosovom. Njemačka tako nudi model koji je primijenjen nekad između Zapadne i Istočne Njemačke, jedna drugu nisu priznale, ali nisu ni priječile ulazak u Ujedinjene narode. Povjesničar Ivo Banac kaže kako najave zahtjeva koje donosi kancelarka u Beograd – snižavanje ovlasti Republike Srpske i mogućnost ulaska Kosova u UN – zvuče optimistično, ali ne vjeruje da je Vučić spreman ispuniti ih ili mu raspoloženje javnosti može biti dobrodošla isprika da to ne učini. – Vučić se ponaša kao čovjek koji je već previše dao, a i pritisnut je od mnogih, među njima i od vlastitog predsjednika. Mnogo toga pokazuje da se Vučić bori na dvije fronte, a Srbija je u ovom trenutku važna i kako bi kancelarka nakon grčke drame pokazala da nije sve izgubljeno na Balkanu – kaže Banac dodajući kako je važno kamo ide Srbija, ide li prema EU ili stagnira kao necivilizirani prostor.
Granice i Rusija
Zbog važnosti Srbije u ovom trenutku, ponekad joj se i gleda kroz prste. Možda je poučno za Vučića prisjetiti se da je kancelarka u Beogradu bila i u kolovozu 2011. godine, sastala se s tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem i otišla nezadovoljna Tadićevim stavovima o Kosovu, optužila ga je da je prekršio obećanja, a analitičari su uvjereni da je tada umjesto Tadića kancelarka dala prednost naprednjacima. Već u svibnju iduće godine Tadić je izgubio izbore, u kampanji lavirajući s tezom da je moguće oboje, i zadržati Kosovo i ići prema EU, a na vlast su došli Vučić i Tomislav Nikolić.
Merkel će na balkanskoj turneji obići i BiH i Albaniju, zemlje kojima je zajednička velika nezaposlenost, velika korupcija, autoritarne političke elite. Međutim, to nisu najvažnija pitanja na programu jer još su ovdje u pitanju granice i prekogranične aspiracije, kao i aspiracije koje ne skriva Rusija. – Čini se kao da Berlinu ne smeta stanje demokracije, kao da im je važnije da Crna Gora ide prema NATO-u i protjeruje ruski utjecaj od ljudskih prava – kaže Vukadinović.
Tisak nagađa kako će kancelarka pred srbijanskog premijera Aleksandra Vučića staviti dva teška zadatka: Kosovo u Ujedinjenim narodima i slabljenje Republike Srpske. Kosovo u UN-u važno je jer samo tako Kosovo može u Vijeće Europe, OESS te u Uniju. Kancelarka dolazi tri dana prije 20. obljetnice genocida u Srebrenici, nekoliko sati nakon rasprave o rezoluciji o genocidu u Srebrenicu u Vijeću sigurnosti UN-a koja je u Beogradu izazvala burne reakcije.
Nasilje nad Romima
Ipak, pokazalo je istraživanje agencije Faktor plus među građanima u Srbiji, većina od 64 posto ispitanih misli da bi Vučić trebao otići u Srebrenicu, a 21 posto misli da ne treba ići jer nema sličnog poteza bošnjačke strane. Vučić bi odlaskom na komemoraciju pridonio pomirenju Srba i Bošnjaka i dobrosusjedskih odnosa između Srbije i BiH, misli 38 posto ispitanika. Prema ovoj anketi, dakle, Vučić nema straha od negativne reakcije javnosti, osim ako ne računa na one koji još nisu napustili Vojislava Šešelja, piše Večernji list.
Osim Srebrenice, Republike Srpske i Kosova, na stolu u Beogradu bit će i ljudska prava u Srbiji, a Merkel će se sastati i s predstavnicima civilnog društva, među njima i sa Sonjom Biserko, šeficom srbijanskog Helsinškog odbora. Jedan od problema je i diskriminacija Roma, što ističe i američki State Department, izvještavajući o nasilju nad pripadnicima manjina. Tu je i korupcija u zdravstvu, obrazovanju, policiji, neefikasno pravosuđe, loš tretman zatvorenika. Međutim, očito je da su ljudska prava manjina u Srbiji ipak u drugom planu, a da je Njemačkoj u prvom planu rješenje kosovskog pitanja. – Odnos EU prema Beogradu određen je ponašanjem Srbije prema Kosovu, odnosno procesu implementacije kosovske nezavisnosti. Sve ostalo je u trećem ili petom planu, uključujući spomenute europske vrijednosti, ljudska prava, slobodu govora, tretman oporbe. Jer Vučićeva vlada ne zaslužuje prolaznu ocjenu u tim područjima čak i kada su oni sniženi, balkanski – rekao je Đorđe Vukadinović, glavni urednik časopisa Nova srpska politička misao, za Deutsche Welle.
Pregovori između EU i Srbije otvoreni su još u siječnju 2014., ali sad su na ledu jer se od Srbije očekuje rješenje odnosa s Kosovom. Njemačka tako nudi model koji je primijenjen nekad između Zapadne i Istočne Njemačke, jedna drugu nisu priznale, ali nisu ni priječile ulazak u Ujedinjene narode. Povjesničar Ivo Banac kaže kako najave zahtjeva koje donosi kancelarka u Beograd – snižavanje ovlasti Republike Srpske i mogućnost ulaska Kosova u UN – zvuče optimistično, ali ne vjeruje da je Vučić spreman ispuniti ih ili mu raspoloženje javnosti može biti dobrodošla isprika da to ne učini. – Vučić se ponaša kao čovjek koji je već previše dao, a i pritisnut je od mnogih, među njima i od vlastitog predsjednika. Mnogo toga pokazuje da se Vučić bori na dvije fronte, a Srbija je u ovom trenutku važna i kako bi kancelarka nakon grčke drame pokazala da nije sve izgubljeno na Balkanu – kaže Banac dodajući kako je važno kamo ide Srbija, ide li prema EU ili stagnira kao necivilizirani prostor.
Granice i Rusija
Zbog važnosti Srbije u ovom trenutku, ponekad joj se i gleda kroz prste. Možda je poučno za Vučića prisjetiti se da je kancelarka u Beogradu bila i u kolovozu 2011. godine, sastala se s tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem i otišla nezadovoljna Tadićevim stavovima o Kosovu, optužila ga je da je prekršio obećanja, a analitičari su uvjereni da je tada umjesto Tadića kancelarka dala prednost naprednjacima. Već u svibnju iduće godine Tadić je izgubio izbore, u kampanji lavirajući s tezom da je moguće oboje, i zadržati Kosovo i ići prema EU, a na vlast su došli Vučić i Tomislav Nikolić.
Merkel će na balkanskoj turneji obići i BiH i Albaniju, zemlje kojima je zajednička velika nezaposlenost, velika korupcija, autoritarne političke elite. Međutim, to nisu najvažnija pitanja na programu jer još su ovdje u pitanju granice i prekogranične aspiracije, kao i aspiracije koje ne skriva Rusija. – Čini se kao da Berlinu ne smeta stanje demokracije, kao da im je važnije da Crna Gora ide prema NATO-u i protjeruje ruski utjecaj od ljudskih prava – kaže Vukadinović.
