Odluka Njemačke da pošalje oružje kurdskim snagama u Iraku je važan, iako rizičan korak za zemlju koja polako preuzima veću ulogu na svjetskoj pozornici, rekla je kancelarka Angela Merkel.
Njemačka, koja je od Drugog svjetskog rata nesklona upuštati se u vojne misije izvan zemlje, prošli je tjedan prekinula taj tabu najavivši da će naoružati snage iračkih Kurda koji se bore protiv militanata Islamske države u sjevernom Iraku.
Taj potez šalje signal da bi Berlin mogaso biti spreman ostvariti najave o mišićavijoj vanjskoj politici o čemu ministri vanjskih poslova i obrane kancelarke Merkel govore ove godine.
To je važan korak da smo se odlučili na to nakon mnogo razmatranja, rekla je Merkel televiziji ARD. Usporedila je to s drugim kvalitativno novim potezima od ujedinjenja Njemačke 1990., uključujući u bivšoj Jugoslaviji i slanje vojnika u Afganistan kao dijela međuanrodnih snaga nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001.
Slanje oružja iračkim Kurdima za NIjemce je sporna odluka. Oko 63 posto Nijemaca je protiv toga, prema istraživanju javnoga mišljenja Forse. Merkel, međutim, odluku objašnjava iznimnošću stanja u sjevernom Iraku gdje militannti Islamske države provode genocid pred očima sviju. Ako nas se moli ne možemo naprosto reći: nećete dobiti određenu količinu oružja i streljiva od nas, rekla je.
Oporba tvrdi kako bi oružje moglo završiti u pogrešnim rukama, što Merkel priznaje da je moguće. Temeljito smo razmotrili ovo pitanje. Nema stopostotnog jamstva ali imamo samo dvije mogućnosti, rekla je. Razlozi za djelovanje su prevladali.
Iračka vlada pokušava smiriti jake vjerske napetosti intenzivirane posljednjim napadom na sunitsku džamiju. Istodobno trudi se odbiti ofenzivu džihadista koja ugrožava zemlju u kojoj je u jučerašnjim atentatima ubijeno najmanje 34 ljudi.
Sjedinjene Države, koje Iračanima u borbi protiv džihadista Islamske države (IS) pomažu oružjem, savjetima i zračnom podrškom, razmatraju pak kako će odgovoriti na ubojstvo američkog novinara Jamesa Foleya, koje su nazvali terorističkim napadom.
Njemačka, koja je od Drugog svjetskog rata nesklona upuštati se u vojne misije izvan zemlje, prošli je tjedan prekinula taj tabu najavivši da će naoružati snage iračkih Kurda koji se bore protiv militanata Islamske države u sjevernom Iraku.
Taj potez šalje signal da bi Berlin mogaso biti spreman ostvariti najave o mišićavijoj vanjskoj politici o čemu ministri vanjskih poslova i obrane kancelarke Merkel govore ove godine.
To je važan korak da smo se odlučili na to nakon mnogo razmatranja, rekla je Merkel televiziji ARD. Usporedila je to s drugim kvalitativno novim potezima od ujedinjenja Njemačke 1990., uključujući u bivšoj Jugoslaviji i slanje vojnika u Afganistan kao dijela međuanrodnih snaga nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001.
Slanje oružja iračkim Kurdima za NIjemce je sporna odluka. Oko 63 posto Nijemaca je protiv toga, prema istraživanju javnoga mišljenja Forse. Merkel, međutim, odluku objašnjava iznimnošću stanja u sjevernom Iraku gdje militannti Islamske države provode genocid pred očima sviju. Ako nas se moli ne možemo naprosto reći: nećete dobiti određenu količinu oružja i streljiva od nas, rekla je.
Oporba tvrdi kako bi oružje moglo završiti u pogrešnim rukama, što Merkel priznaje da je moguće. Temeljito smo razmotrili ovo pitanje. Nema stopostotnog jamstva ali imamo samo dvije mogućnosti, rekla je. Razlozi za djelovanje su prevladali.
Iračka vlada pokušava smiriti jake vjerske napetosti intenzivirane posljednjim napadom na sunitsku džamiju. Istodobno trudi se odbiti ofenzivu džihadista koja ugrožava zemlju u kojoj je u jučerašnjim atentatima ubijeno najmanje 34 ljudi.
Sjedinjene Države, koje Iračanima u borbi protiv džihadista Islamske države (IS) pomažu oružjem, savjetima i zračnom podrškom, razmatraju pak kako će odgovoriti na ubojstvo američkog novinara Jamesa Foleya, koje su nazvali terorističkim napadom.
