Financijska kriza i rast cijena otkrivaju kontraste u bh. društvu. Dok neki žive u lažnom blještavilu, mnogi se bore s poteškoćama i podižu kredite da bi pokrili osnovne životne troškove.

Samo za prehranu četveročlane obitelji potrebno je 1.424 KM. Prije tri godine trebalo je 400 KM manje. To je upravo podatak koji najbolje oslikava enorman rast cijena. Zatim, za stanovanje i komunalne usluge toj istoj četveročlanoj obitelji potrebno je 463 KM. Za dobar obrok rijetko ima prostora, pa građani svaki dan računaju koliko novca imaju za naredni ručak.

Sad treba 50 KM, a moglo se za 20 KM ranije napraviti ručak. Više od 100 posto su otišle cijene, kažu  građani.

Stariji, odnosno umirovljenici, najugroženiji su. Spašava ih, ističu, novac koji im šalju njihova djeca iz inostranstva.

Platite režije – plin 250 KM, struja, pa TV, pola mirovine ode na režije. Odakle onda živjeti, a vidite skupoće?, Mi možemo nekako, ako je korektna firma može se priuštiti i to, ali stariji ljudi oni su u problemu. Nema sredine u BiH, nema pravde, ističu.

A pravde nema, kažu umirovljenici, jer vlast ne mari za njih.

Političari nemaju svoj novčanik nego barataju sa sredstvima poreznih obveznika, a najveći donator punjenja proračuna su 462 tisuće umirovljenika i njihov utrošak od 6-7 milijardi na godišnjem nivou, istakao je Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Suštinski došlo je do polarizacije društva, pa praktično imamo “dvije Bosne i Hercegovine”, kažu ekonomski analitičari. Na jednoj strani su siromašni, a na drugoj ekstremno bogati.

U narednom periodu ako se ništa ne promijeni može se očekivati nastavak rasta cijena. I ranije smo imali da vlasti ne čine ništa da se rast cijena zaustavi, nego aktivno doprinosi kao što je, naprimjer, cijena električne energije te cijena komunalnih usluga, poručio je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Cijene, prema svemu sudeći neće mirovati, a zbog toga se samo povećava financijska uznemirenost stanovništva. Tako je samo cijena mesa u protekla dva mjeseca rasla čak tri puta. Zbog toga kupovna moć građana ozbiljno opada, piše N1.