Više od 13.500 ilegalnih migranata od početka godine ušlo je u BiH. Prošle godine ušlo ih je dvostruko više. Dok se svijet bavi koronavirusom, BiH je i dalje migrantska ruta prema Europi. Bihać, biser Une koji je nekad otvarao vrata BiH prema ostatku Europe, danas, dok se domicilno stanovništvo iseljava, postaje grad koji naseljavaju migranti, piše Večernji list BiH.
Dođu u kamp i odu
"Procjenjuje se da je u protekle dvije godine kroz USŽ prošlo nešto više od 10 tisuća migranata. Neki su uspjeli prijeći granicu s RH i otići u druge europske zemlje, a mnogi od njih u tome nisu uspjeli i ostali su na području županije", priča za Večernji list predsjednik Županijskoga odbora HDZ-a BiH Unsko-sanske županije Franjo Jurić i nabraja sve kampove koji su se nalazili, ili se još nalaze, na tom području.
Podsjeća i da je potkraj prošle godine, odlukom Gradskog vijeća Bihać i gradonačelnika Šuhreta Fazlića, došlo do otvaranja privremenog kampa za migrante u naselju Vučjak nadomak Bihaća.
"Pod pritiskom međunarodnih čimbenika, a prije svega EU-a, zbog izuzetno loših uvjeta u kojima su bili smješteni migranti ovaj centar je raspušten. Odlukom GV-a Bihać otvoren je prije nekoliko mjeseci novi migrantski centar u bihaćkom naselju Lipa, u kojem su daleko bolji uvjeti za život smještenih migranata. Budući da se radi o otvorenom migrantskom kampu, u njemu migranti dolaze uglavnom da bi uzeli hranu i napunili telefone, a veći dio vremena provode tumarajući po središtu Bihaća i prigradskim područjima", priča nam Jurić.
Migranti i dalje ne odustaju od svakodnevnih pokušaja da ilegalno uđu na teritorij RH i odu dalje u europske zemlje.
"Nažalost, u tim pokušajima najviše štete imaju građani koji žive u pograničnim područjima ili na cestovnom pravcu kojim se migranti kreću ka hrvatskoj granici. Osim podplješevičkih sela Velikoga i Malog Skočaja, Zavalja, Međudražja, Vučjaka, posebno su ugrožena naselja Žegar, Vedro Polje, Izačić, Vrsta i druga na području Bihaća. Na ovim područjima migranti otvaraju “divlje” kampove, uništavaju usjeve, ali i uništavaju materijalna dobra pljačkom i paleži. Procjenjuje se da je izvan službenog kampa Lipa 2500 - 3000 migranata. Dodatan problem predstavlja i smještaj migranata u privatnim objektima zbog čega MUP USŽ-a i inspekcija imaju mnogo posla. Uz sve navedene probleme, i dalje veliki problem predstavlja ilegalni dolazak migranata na područje USŽ-a s područja Republike Srpske, ali i onih iz Sarajeva, Tuzle i drugih dijelova BiH", naglašava Jurić.
Nekad razvijeno središte
U Bihaću danas živi oko 3000 Hrvata od predratnih 6000, u Velikoj Kladuši 250 od predratnih 780, a najlošije je u Sanskom Mostu, gdje je od predratnih 4000 Hrvata ostalo tek njih dvjestotinjak.
"Pamtim Bihać, koji je uvijek bio otvorena vrata BiH prema ostatku Europe. Tu sam završio osnovnu i gimnaziju. Tu su moji školski prijatelji. Pamtim Bihać kao razvijeno urbano i gospodarsko središte ovog dijela Krajine, s velikim ljudskim, prirodnim i gospodarskim potencijalima. Nadam se da će to ponovno biti", zaključuje za Večernjak u razgovoru o migrantskoj krizi Franjo Jurić.
Dođu u kamp i odu
"Procjenjuje se da je u protekle dvije godine kroz USŽ prošlo nešto više od 10 tisuća migranata. Neki su uspjeli prijeći granicu s RH i otići u druge europske zemlje, a mnogi od njih u tome nisu uspjeli i ostali su na području županije", priča za Večernji list predsjednik Županijskoga odbora HDZ-a BiH Unsko-sanske županije Franjo Jurić i nabraja sve kampove koji su se nalazili, ili se još nalaze, na tom području.
Podsjeća i da je potkraj prošle godine, odlukom Gradskog vijeća Bihać i gradonačelnika Šuhreta Fazlića, došlo do otvaranja privremenog kampa za migrante u naselju Vučjak nadomak Bihaća.
"Pod pritiskom međunarodnih čimbenika, a prije svega EU-a, zbog izuzetno loših uvjeta u kojima su bili smješteni migranti ovaj centar je raspušten. Odlukom GV-a Bihać otvoren je prije nekoliko mjeseci novi migrantski centar u bihaćkom naselju Lipa, u kojem su daleko bolji uvjeti za život smještenih migranata. Budući da se radi o otvorenom migrantskom kampu, u njemu migranti dolaze uglavnom da bi uzeli hranu i napunili telefone, a veći dio vremena provode tumarajući po središtu Bihaća i prigradskim područjima", priča nam Jurić.
Migranti i dalje ne odustaju od svakodnevnih pokušaja da ilegalno uđu na teritorij RH i odu dalje u europske zemlje.
"Nažalost, u tim pokušajima najviše štete imaju građani koji žive u pograničnim područjima ili na cestovnom pravcu kojim se migranti kreću ka hrvatskoj granici. Osim podplješevičkih sela Velikoga i Malog Skočaja, Zavalja, Međudražja, Vučjaka, posebno su ugrožena naselja Žegar, Vedro Polje, Izačić, Vrsta i druga na području Bihaća. Na ovim područjima migranti otvaraju “divlje” kampove, uništavaju usjeve, ali i uništavaju materijalna dobra pljačkom i paleži. Procjenjuje se da je izvan službenog kampa Lipa 2500 - 3000 migranata. Dodatan problem predstavlja i smještaj migranata u privatnim objektima zbog čega MUP USŽ-a i inspekcija imaju mnogo posla. Uz sve navedene probleme, i dalje veliki problem predstavlja ilegalni dolazak migranata na područje USŽ-a s područja Republike Srpske, ali i onih iz Sarajeva, Tuzle i drugih dijelova BiH", naglašava Jurić.
Nekad razvijeno središte
U Bihaću danas živi oko 3000 Hrvata od predratnih 6000, u Velikoj Kladuši 250 od predratnih 780, a najlošije je u Sanskom Mostu, gdje je od predratnih 4000 Hrvata ostalo tek njih dvjestotinjak.
"Pamtim Bihać, koji je uvijek bio otvorena vrata BiH prema ostatku Europe. Tu sam završio osnovnu i gimnaziju. Tu su moji školski prijatelji. Pamtim Bihać kao razvijeno urbano i gospodarsko središte ovog dijela Krajine, s velikim ljudskim, prirodnim i gospodarskim potencijalima. Nadam se da će to ponovno biti", zaključuje za Večernjak u razgovoru o migrantskoj krizi Franjo Jurić.
