Mjesec danas ima atmosferu koja se jedva može takvom nazvati i izgleda kao obična siva kugla. Međutim, prije tri do četiri milijarde godina, vulkanske erupcije izbacivale su goleme količine lave te plinova na površinu Mjeseca. Ti su se plinovi akumulirali brže nego što su mogli pobjeći u svemir te su formirali atmosferu oko tek formiranog satelita, otkrila je nova studija NASA-e.
Ova otkrića mogla bi dramatično promijeniti naše shvaćanje Mjeseca koji očito nije uvijek bio tako isprazan kao danas. Znanstvenici su sada odlučili ponovno analizirati uzorke s Mjeseca kako bi vidjeli koliko je točno plinova izbačeno u erupcijama lave. Vrhunac vulkanske aktivnosti bio je prije 3,5 milijardi godina, a tad je i atmosfera bila najdeblja. Znanstvenici su otkrili kako su dva najjača doprinosa toj atmosferi bila prije 3,8 i 3,5 milijardi godina, a jednom kad se atmosfera formirala, procjene su da je trajala otprilike 70 milijuna godina prije nego što je završila u svemiru.
U budućim misijama znanstvenici bi na polarnim dijelovima Mjeseca mogli otkriti nove tragove atmosfere iz daleke prošlosti. Ti plinovi zarobljeni u ledu mogli bi osigurati zrak i gorivo za astronaute, ali možda i za misije dalje od Mjeseca.
Danas je atmosfera oko Mjeseca toliko tanka da je zovu egzosfera i tehnički nije prava atmosfera. U njoj se nalaze molekule koje su gravitacijski vezane uz Mjesec, ali su toliko rijetke da se ne ponašaju kao plin.
Ova otkrića mogla bi dramatično promijeniti naše shvaćanje Mjeseca koji očito nije uvijek bio tako isprazan kao danas. Znanstvenici su sada odlučili ponovno analizirati uzorke s Mjeseca kako bi vidjeli koliko je točno plinova izbačeno u erupcijama lave. Vrhunac vulkanske aktivnosti bio je prije 3,5 milijardi godina, a tad je i atmosfera bila najdeblja. Znanstvenici su otkrili kako su dva najjača doprinosa toj atmosferi bila prije 3,8 i 3,5 milijardi godina, a jednom kad se atmosfera formirala, procjene su da je trajala otprilike 70 milijuna godina prije nego što je završila u svemiru.
U budućim misijama znanstvenici bi na polarnim dijelovima Mjeseca mogli otkriti nove tragove atmosfere iz daleke prošlosti. Ti plinovi zarobljeni u ledu mogli bi osigurati zrak i gorivo za astronaute, ali možda i za misije dalje od Mjeseca.
Danas je atmosfera oko Mjeseca toliko tanka da je zovu egzosfera i tehnički nije prava atmosfera. U njoj se nalaze molekule koje su gravitacijski vezane uz Mjesec, ali su toliko rijetke da se ne ponašaju kao plin.
