Modrice su najčešće bezazlena posljedica manjih udaraca, no ako se počnu pojavljivati često, bez jasnog razloga ili uz druge znakove krvarenja, mogu biti razlog za razgovor s liječnikom.
Modrica nastaje kada se oštete sitne krvne žile ispod kože, a krv dospije u okolno tkivo. Koža pritom uglavnom ostaje neoštećena, zbog čega nema vanjskog krvarenja.
Boja modrice mijenja se tijekom zacjeljivanja, od crvenkaste ili ljubičaste prema plavoj, zelenkastoj ili žutoj, dok tijelo postupno razgrađuje i apsorbira krv.
Povremene manje modrice na rukama i nogama česta su pojava, a mnogi se ljudi manjeg udarca koji ih je izazvao uopće ne sjećaju. Sklonost modricama također se povećava s godinama jer koža postaje tanja i gubi dio masnog tkiva koje štiti krvne žile.
Kada se treba javiti liječniku?
Više pozornosti zahtijevaju modrice koje se odjednom počnu pojavljivati češće nego prije ili nastaju bez vidljivog razloga. Posebno se preporučuje liječnički savjet ako su velike i učestale, pojavljuju se na trupu, leđima ili licu ili ih prate drugi oblici krvarenja.
Među znakovima na koje treba obratiti pozornost su:
učestale ili velike modrice bez jasne ozljede
naglo povećana sklonost nastanku modrica
učestalo krvarenje iz nosa ili desni
dugotrajno krvarenje nakon manje posjekotine ili zahvata
krv u mokraći ili stolici
slični problemi s krvarenjem u obitelji
Uzrok mogu biti i lijekovi
Pojavu modrica mogu olakšati određeni lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi ili funkciju trombocita. Među njima su antikoagulansi, lijekovi protiv zgrušavanja trombocita poput acetilsalicilne kiseline i klopidogrela te neki protuupalni lijekovi poput ibuprofena i naproksena.
Dugotrajnija uporaba kortikosteroida također može stanjiti kožu i povećati sklonost nastanku modrica. Na zgrušavanje mogu utjecati i pojedini dodaci prehrani.
Ako se modrice počnu češće pojavljivati nakon uvođenja novog lijeka, o tome treba obavijestiti liječnika. Propisanu terapiju ne treba samostalno prekidati.
Od manjka vitamina do poremećaja zgrušavanja
Rjeđe, učestalo stvaranje modrica može biti povezano s nedostatkom vitamina C ili K. Manjak vitamina B12 u određenim slučajevima može dovesti do smanjenja broja trombocita, što također može povećati sklonost krvarenju.
Mogući uzroci uključuju i smanjen broj trombocita ili poremećaj njihove funkcije te probleme s čimbenicima potrebnima za normalno zgrušavanje krvi. Među nasljednim poremećajima krvarenja poznati su von Willebrandova bolest i hemofilija.
Jetra sudjeluje u stvaranju više proteina važnih za zgrušavanje, zbog čega teže bolesti jetre također mogu biti praćene lakšim nastankom modrica i krvarenjem.
Ako liječnik procijeni da su potrebne dodatne pretrage, uz razgovor o simptomima, lijekovima i obiteljskoj anamnezi mogu se napraviti krvna slika s brojem trombocita te testovi kojima se procjenjuje zgrušavanje krvi.
Većina povremenih modrica nije znak ozbiljne bolesti, no iznenadnu i neobjašnjivu promjenu u njihovoj učestalosti, posebno uz druge oblike krvarenja, ne treba zanemariti.
Modrica nastaje kada se oštete sitne krvne žile ispod kože, a krv dospije u okolno tkivo. Koža pritom uglavnom ostaje neoštećena, zbog čega nema vanjskog krvarenja.
Boja modrice mijenja se tijekom zacjeljivanja, od crvenkaste ili ljubičaste prema plavoj, zelenkastoj ili žutoj, dok tijelo postupno razgrađuje i apsorbira krv.
Povremene manje modrice na rukama i nogama česta su pojava, a mnogi se ljudi manjeg udarca koji ih je izazvao uopće ne sjećaju. Sklonost modricama također se povećava s godinama jer koža postaje tanja i gubi dio masnog tkiva koje štiti krvne žile.
Kada se treba javiti liječniku?
Više pozornosti zahtijevaju modrice koje se odjednom počnu pojavljivati češće nego prije ili nastaju bez vidljivog razloga. Posebno se preporučuje liječnički savjet ako su velike i učestale, pojavljuju se na trupu, leđima ili licu ili ih prate drugi oblici krvarenja.
Među znakovima na koje treba obratiti pozornost su:
učestale ili velike modrice bez jasne ozljede
naglo povećana sklonost nastanku modrica
učestalo krvarenje iz nosa ili desni
dugotrajno krvarenje nakon manje posjekotine ili zahvata
krv u mokraći ili stolici
slični problemi s krvarenjem u obitelji
Uzrok mogu biti i lijekovi
Pojavu modrica mogu olakšati određeni lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi ili funkciju trombocita. Među njima su antikoagulansi, lijekovi protiv zgrušavanja trombocita poput acetilsalicilne kiseline i klopidogrela te neki protuupalni lijekovi poput ibuprofena i naproksena.
Dugotrajnija uporaba kortikosteroida također može stanjiti kožu i povećati sklonost nastanku modrica. Na zgrušavanje mogu utjecati i pojedini dodaci prehrani.
Ako se modrice počnu češće pojavljivati nakon uvođenja novog lijeka, o tome treba obavijestiti liječnika. Propisanu terapiju ne treba samostalno prekidati.
Od manjka vitamina do poremećaja zgrušavanja
Rjeđe, učestalo stvaranje modrica može biti povezano s nedostatkom vitamina C ili K. Manjak vitamina B12 u određenim slučajevima može dovesti do smanjenja broja trombocita, što također može povećati sklonost krvarenju.
Mogući uzroci uključuju i smanjen broj trombocita ili poremećaj njihove funkcije te probleme s čimbenicima potrebnima za normalno zgrušavanje krvi. Među nasljednim poremećajima krvarenja poznati su von Willebrandova bolest i hemofilija.
Jetra sudjeluje u stvaranju više proteina važnih za zgrušavanje, zbog čega teže bolesti jetre također mogu biti praćene lakšim nastankom modrica i krvarenjem.
Ako liječnik procijeni da su potrebne dodatne pretrage, uz razgovor o simptomima, lijekovima i obiteljskoj anamnezi mogu se napraviti krvna slika s brojem trombocita te testovi kojima se procjenjuje zgrušavanje krvi.
Većina povremenih modrica nije znak ozbiljne bolesti, no iznenadnu i neobjašnjivu promjenu u njihovoj učestalosti, posebno uz druge oblike krvarenja, ne treba zanemariti.
