Pojeftinjenju se ne mogu nadati, ali je za potrošače barem utjeha da uskoro neće biti ni poskupljenja kruha.

Žetva pšenice u našoj zemlji je završena, pšenica je predana u mlinove po cijeni od 35 feninga za kilogram. To je ponovno otvorilo pitanje cijene kruha - dok ratari traže da, zbog jeftine pšenice pojeftini i kruh, u pekarskoj industriji kažu kako cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene kruha.

Štruca kruha od pola kilograma gotovo dvije marke, kilogram pšenice 35 feninga. Takvo je trenutno stanje na tržištu nakon posljednje žetve.

Iako građani smatraju da bi kruh trebao biti jeftiniji, u udruženjima potrošača kažu da, iako je i ranije bilježen pad cijene pšenice na burzi, nije se događalo da kruh pojeftini, javlja BHRT.

"Trebalo bi u svakom slučaju ići na neke dugoročnije i ozbiljnije mjere. Postoje određeni načini kako u drugiim državama to rade, da se vode neke dugoročnije mjere, naravno poštujući slobodno formiranje", ističe Jovan Vasilić iz Udruženje potrošača "Zvono".

U pekarskoj industriji objašnjavaju kako cijena pšenice više nije presudna u formiranju cijene kruha.

  "Od korone pa na ovamo, cijena pšenice ne utječe toliko na formiranje cijene, najviše utječe radna snaga. Mi smo od doba korone 3-4 puta povećavali plaće radnicima", kaže predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Pojeftinjenju se ne mogu nadati, ali je za potrošače barem utjeha da uskoro neće biti ni poskupljenja kruha.

"Držimo cijene naših proizvoda do daljnjega stabilne. Nemojte misliti da nas očekuje ikakvo umanjenje, može samo biti uvećanje", kaže vlasnik lanca pekarne Njegoslav Zagorac.

"Neće doći do korekcije cijena pekarskih proizvoda, ni do pojeftinjenja ni do poskupljenja", navodi Pelemiš.

Prema nekim procjenama, od 100 kg pšenice, koju ratar proda za 35 maraka, dobije se oko 74 kg brašna, od čega se može napraviti oko 148 kg kruha, odnosno oko 300 štruca od po 500 grama, koje su najčešće u prodaji.