Mrlje na zidovima pojavljuju se puno brže nego što većina ljudi očekuje. Tragovi prstiju oko prekidača, masnoća iz kuhinje, otisci cipela kod ulaza ili dječji crteži flomasterom često ostanu vidljivi čak i nakon brzog brisanja običnom krpom. Posebno su osjetljive mat i poludisperzivne boje koje lako upijaju masnoću i čestice iz zraka pa zid s vremenom počinje izgledati sivo, umorno i prljavo čak i kada je prostor uredan.
Mnogi tada odmah posegnu za kantom boje i valjkom, uvjereni da drugog rješenja nema, no stručnjaci za čišćenje tvrde da se većina fleka može ukloniti bez ponovnog krečenja. Dovoljno je nekoliko blagih sastojaka koje gotovo svi već imaju kod kuće.
Pasta od sode
Najčešće se preporučuje pasta od sode bikarbone i vode. Dovoljno je pomiješati nekoliko žlica sode s malo vode dok ne nastane gusta smjesa nalik pasti. Zatim se mekanom krpom od mikrovlakana ili spužvom nanese na mrlju i lagano prebriše kružnim pokretima bez jakog pritiskanja. Upravo je nježnost ključna jer agresivno ribanje može skinuti sloj boje i ostaviti svjetlije tragove na zidu koji kasnije izgledaju još gore od same fleke, piše Architectural Digest.
Stručnjaci ističu da soda bikarbona djeluje posebno dobro na svijetlim zidovima i tragovima koji nisu predugo stajali. Ako se radi o masnim kuhinjskim mrljama ili žućkastim tragovima koji se nakupljaju oko štednjaka, može pomoći kombinacija mlake vode i nekoliko kapi deterdženta za posuđe. Zid se pritom ne smije natapati jer višak vlage može ostaviti vodene tragove ili oštetiti završni sloj boje. Najbolje je koristiti dobro ocijeđenu krpu od mikrovlakana i čistiti od vrha prema dnu laganim kružnim pokretima.
Kod tvrdokornijih mrlja koje su se već "uvukle" u zid stručnjaci spominju i nekoliko kapi hidrogena nanesenih na mekanu krpu uz vrlo pažljivo tapkanje bez grubog trljanja. Ovakva metoda koristi se uglavnom za stare masne ili tamnije mrlje koje obična voda i deterdžent više ne mogu ukloniti.
Prije svakog čišćenja preporučuje se još jedan važan korak koji većina ljudi preskoči. Svako sredstvo prvo bi trebalo isprobati na manje vidljivom dijelu zida, primjerice iza vrata, ormara ili zavjese. Različite vrste boja i završnih obrada mogu drukčije reagirati pa je sigurnije prvo provjeriti hoće li sredstvo promijeniti nijansu ili sjaj zida. Posebno su osjetljive mat boje kod kojih se oštećenja i razlike u teksturi vide puno brže nego na sjajnijim površinama.
Jedna od najvećih grešaka koju ljudi rade jest korištenje grubih spužvi i agresivnih sredstava. Stručnjaci upozoravaju da jaka sredstva, posebno abrazivna ili ona na bazi izbjeljivača, mogu trajno uništiti završni sloj boje.
Oprez s popularnim spužvama
Poseban oprez potreban je i s melaminskim spužvama koje su posljednjih godina postale vrlo popularne za uklanjanje tragova flomastera, crnih linija i ogrebotina. Iako mogu biti učinkovite, prejak pritisak lako može skinuti pigment sa zida i ostaviti vidljivo matirano područje. Upravo zato stručnjaci savjetuju da se koriste samo vrlo nježno i isključivo na manjim površinama, piše The Spruce.
Prije samog pranja zidova preporučuje se i uklanjanje prašine. Naime, ako se prašina odmah pomiješa s vodom, na zidu se može stvoriti sivkasti sloj koji ostavlja još lošiji dojam. Zato se prvo savjetuje usisavanje nastavkom s mekanom četkom ili brisanje suhom krpom od mikrovlakana, posebno uz rubove, lajsne i kutove gdje se najviše skupljaju paučina i sitne čestice.
Kako bi zidovi što dulje ostali čisti, preporučuje se redovito brisanje dijelova oko prekidača, kvaka i ulaza gdje se mrlje najbrže nakupljaju. Upravo su ta mjesta najveći "sakupljači" masnoće, prašine i otisaka prstiju koje kasnije postaju puno teže ukloniti. U domovima s djecom i kućnim ljubimcima stručnjaci savjetuju češće lokalno čišćenje kako bi se spriječilo da se mrlje trajno upiju u zid.
Mnogi tada odmah posegnu za kantom boje i valjkom, uvjereni da drugog rješenja nema, no stručnjaci za čišćenje tvrde da se većina fleka može ukloniti bez ponovnog krečenja. Dovoljno je nekoliko blagih sastojaka koje gotovo svi već imaju kod kuće.
Pasta od sode
Najčešće se preporučuje pasta od sode bikarbone i vode. Dovoljno je pomiješati nekoliko žlica sode s malo vode dok ne nastane gusta smjesa nalik pasti. Zatim se mekanom krpom od mikrovlakana ili spužvom nanese na mrlju i lagano prebriše kružnim pokretima bez jakog pritiskanja. Upravo je nježnost ključna jer agresivno ribanje može skinuti sloj boje i ostaviti svjetlije tragove na zidu koji kasnije izgledaju još gore od same fleke, piše Architectural Digest.
Stručnjaci ističu da soda bikarbona djeluje posebno dobro na svijetlim zidovima i tragovima koji nisu predugo stajali. Ako se radi o masnim kuhinjskim mrljama ili žućkastim tragovima koji se nakupljaju oko štednjaka, može pomoći kombinacija mlake vode i nekoliko kapi deterdženta za posuđe. Zid se pritom ne smije natapati jer višak vlage može ostaviti vodene tragove ili oštetiti završni sloj boje. Najbolje je koristiti dobro ocijeđenu krpu od mikrovlakana i čistiti od vrha prema dnu laganim kružnim pokretima.
Kod tvrdokornijih mrlja koje su se već "uvukle" u zid stručnjaci spominju i nekoliko kapi hidrogena nanesenih na mekanu krpu uz vrlo pažljivo tapkanje bez grubog trljanja. Ovakva metoda koristi se uglavnom za stare masne ili tamnije mrlje koje obična voda i deterdžent više ne mogu ukloniti.
Prije svakog čišćenja preporučuje se još jedan važan korak koji većina ljudi preskoči. Svako sredstvo prvo bi trebalo isprobati na manje vidljivom dijelu zida, primjerice iza vrata, ormara ili zavjese. Različite vrste boja i završnih obrada mogu drukčije reagirati pa je sigurnije prvo provjeriti hoće li sredstvo promijeniti nijansu ili sjaj zida. Posebno su osjetljive mat boje kod kojih se oštećenja i razlike u teksturi vide puno brže nego na sjajnijim površinama.
Jedna od najvećih grešaka koju ljudi rade jest korištenje grubih spužvi i agresivnih sredstava. Stručnjaci upozoravaju da jaka sredstva, posebno abrazivna ili ona na bazi izbjeljivača, mogu trajno uništiti završni sloj boje.
Oprez s popularnim spužvama
Poseban oprez potreban je i s melaminskim spužvama koje su posljednjih godina postale vrlo popularne za uklanjanje tragova flomastera, crnih linija i ogrebotina. Iako mogu biti učinkovite, prejak pritisak lako može skinuti pigment sa zida i ostaviti vidljivo matirano područje. Upravo zato stručnjaci savjetuju da se koriste samo vrlo nježno i isključivo na manjim površinama, piše The Spruce.
Prije samog pranja zidova preporučuje se i uklanjanje prašine. Naime, ako se prašina odmah pomiješa s vodom, na zidu se može stvoriti sivkasti sloj koji ostavlja još lošiji dojam. Zato se prvo savjetuje usisavanje nastavkom s mekanom četkom ili brisanje suhom krpom od mikrovlakana, posebno uz rubove, lajsne i kutove gdje se najviše skupljaju paučina i sitne čestice.
Kako bi zidovi što dulje ostali čisti, preporučuje se redovito brisanje dijelova oko prekidača, kvaka i ulaza gdje se mrlje najbrže nakupljaju. Upravo su ta mjesta najveći "sakupljači" masnoće, prašine i otisaka prstiju koje kasnije postaju puno teže ukloniti. U domovima s djecom i kućnim ljubimcima stručnjaci savjetuju češće lokalno čišćenje kako bi se spriječilo da se mrlje trajno upiju u zid.
