Mušmula (Mespilus germanica L.) je vrsta voćaka koja je predstavnik grupe jabučastog voća u koje spadaju još jabuka, kruška i dunja.
Stara je voćna vrsta koja je prema pisanim podacima gajena u antičkoj Grčkoj i Rimu.
Smatra se da potiče s Kavkaza odakle je širenjem preko Grčke i Rima došla na Balkanski poluotok.
Mušmula uspijeva i u nepovoljnim uvjetima
Mušmula uspijeva u jako nepovoljnim uvjetima bez opasnosti od izmrzavanja s obzirom na to da cvjeta tijekom svibnja mjeseca, dajući visoke prinose i kvalitetne plodove.
Plod mušmule se koristi za jelo i preradu u omekšanom stanju od davnina, prije svega zbog svojih hranljivih i ljekovitih svojstava. Gnjili plodovi potpomažu funkcije organa za varenje, prije svega zbog velikog sadržaja taninskih i pektinskih materija.
Nedozrela mušmula zbog povišenog sadržaja tanina koji stežu sluzokožu koristila za zaustavljanje krvarenja usne duplje i desni.
Dobra i za protuupalno djelovanje
U slučajevima potrebe stezanja tkiva i protuupalnog djelovanja koristi se list mušmule zbog veoma visokog sadržaja tanina. List mušmule se koristi za spravljanje raznih mješavina čajeva.
Plod mušmule je specifičnog izgleda, uglavnom loptastog oblika, pokožica je mrka s izraženim ostacima čašice, pokožica je tvrda i neznatno hrapava. Meso ploda dok nije gnjilo je svijetlo braon (krem) boje, a kada ugnjili je tamno braon i izgleda kao pasta.
Ima slatko nakiseo, prijatno osvježavajući ukus i diskretnu aromu. Plodovi se beru u studenom i prosincu. Koriste se za jelo i različite vidove prerade (pripremanje pasta, marmelada, džemova, likera i rakije) kad ugnjile dva do šest tjedana poslije berbe.
Stablo mušmule podnosi do ( -20OS) i mada joj najviše odgovaraju vinogradarske zone uspješno se može gajiti do 700, čak i 1000 metara nadmorske visine.
Na različitim tipovima zemljišta
Odgovaraju joj različiti tipovi zemljišta. Najbolje rezultate daje na plodnim i krečnim, a najslabije podnosi zbijena i pretjerano vlažna zemljišta.
Može se kalemiti na divlju krušku, oskorušu, bijeli glog i dunju. Podlogu treba birati prema tipu zemljišta. Tako da je najbolje na dubokim zemljištima mušmulu najbolje koristiti kalemljenu na divljoj krušci, na siromašnim na oskoruši, na suhim plitkim i krečnim na bijelom glogu.
Agrotehnika mušmule nije zahtjevna, rezidba je minimalna i svodi se na prorjeđivanje grana i grančica.
Mušmula je vrsta veoma otporna na bolesti. Ona se praktično može gajiti bez kemijske zaštite, što je svrstava u red visoko vrijedne biološke hrane. Veoma je zahvalna za organski način gajenja.
Mana joj je velika osjetljivost na bakterioznu plamenjaču koja je jedan od glavnih činilaca slabog širenja i gajenja na okućnicama i hobi varijantama.
Izvor: Agrosavjet
Stara je voćna vrsta koja je prema pisanim podacima gajena u antičkoj Grčkoj i Rimu.
Smatra se da potiče s Kavkaza odakle je širenjem preko Grčke i Rima došla na Balkanski poluotok.
Mušmula uspijeva i u nepovoljnim uvjetima
Mušmula uspijeva u jako nepovoljnim uvjetima bez opasnosti od izmrzavanja s obzirom na to da cvjeta tijekom svibnja mjeseca, dajući visoke prinose i kvalitetne plodove.
Plod mušmule se koristi za jelo i preradu u omekšanom stanju od davnina, prije svega zbog svojih hranljivih i ljekovitih svojstava. Gnjili plodovi potpomažu funkcije organa za varenje, prije svega zbog velikog sadržaja taninskih i pektinskih materija.
Nedozrela mušmula zbog povišenog sadržaja tanina koji stežu sluzokožu koristila za zaustavljanje krvarenja usne duplje i desni.
Dobra i za protuupalno djelovanje
U slučajevima potrebe stezanja tkiva i protuupalnog djelovanja koristi se list mušmule zbog veoma visokog sadržaja tanina. List mušmule se koristi za spravljanje raznih mješavina čajeva.
Plod mušmule je specifičnog izgleda, uglavnom loptastog oblika, pokožica je mrka s izraženim ostacima čašice, pokožica je tvrda i neznatno hrapava. Meso ploda dok nije gnjilo je svijetlo braon (krem) boje, a kada ugnjili je tamno braon i izgleda kao pasta.
Ima slatko nakiseo, prijatno osvježavajući ukus i diskretnu aromu. Plodovi se beru u studenom i prosincu. Koriste se za jelo i različite vidove prerade (pripremanje pasta, marmelada, džemova, likera i rakije) kad ugnjile dva do šest tjedana poslije berbe.
Stablo mušmule podnosi do ( -20OS) i mada joj najviše odgovaraju vinogradarske zone uspješno se može gajiti do 700, čak i 1000 metara nadmorske visine.
Na različitim tipovima zemljišta
Odgovaraju joj različiti tipovi zemljišta. Najbolje rezultate daje na plodnim i krečnim, a najslabije podnosi zbijena i pretjerano vlažna zemljišta.
Može se kalemiti na divlju krušku, oskorušu, bijeli glog i dunju. Podlogu treba birati prema tipu zemljišta. Tako da je najbolje na dubokim zemljištima mušmulu najbolje koristiti kalemljenu na divljoj krušci, na siromašnim na oskoruši, na suhim plitkim i krečnim na bijelom glogu.
Agrotehnika mušmule nije zahtjevna, rezidba je minimalna i svodi se na prorjeđivanje grana i grančica.
Mušmula je vrsta veoma otporna na bolesti. Ona se praktično može gajiti bez kemijske zaštite, što je svrstava u red visoko vrijedne biološke hrane. Veoma je zahvalna za organski način gajenja.
Mana joj je velika osjetljivost na bakterioznu plamenjaču koja je jedan od glavnih činilaca slabog širenja i gajenja na okućnicama i hobi varijantama.
Izvor: Agrosavjet
