Na poticaj Republike Hrvatske, Europsko vijeće uvrstilo je u zaključke dvodnevnog summita Europske unije u Bruxellesu tekst koji govori o Bosni i Hercegovini, odnosno poziva političke lidere u toj zemlji da "pokažu snažnu predanost brzom finaliziranju ustavne i izborne reforme".
Takvi zaključci još su jedan uspjeh hrvatske diplomacije nakon što je u ponedjeljak u Strateški kompas Europske unije ubačena i referenca na ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH.
''Na taj način je EU prepoznala ustavnu arhitekturu BiH i ta činjenica će, uz ove zaključke koje je Europsko vijeće usvojilo, pomoći da se postigne konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i reformi izbornog zakona u BiH. To će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa'', rekao je Plenković. U zaključcima se izražava spremnost da se najviši dužnosnici Europske unije institucija osobno uključe u finaliziranje dogovora o izbornom zakonu s predstavnicima političkih stranaka u BiH.
''Ovo je dobrosusjedski i dobronamjerni napor Hrvatske kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH. Čini mi se da smo ovaj tjedan dobili jedan dobar paket koji je snažan poticaj političarima u BiH'', dodao je, javlja Večernji list.
''Je li u raspravi o BiH na Europskom vijeću bilo nekih rezervi zemalja poput Nizozemske i Njemačke?'', pitali su novinari.
''Samo Nizozemska ima tu liniju, isključivo voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana. Ali to, sviđaju li se nekome konstitutivni narodi ili ne, ne mijenja činjenicu da su oni temelj Bosne i Hercegovine. Mi govorimo ono što je. Nije naša zadaća da se mi damo impresionirati nekim tko bi htio vidjeli nešto tamo što nije'', kaže Plenković.
Tvrdi da u raspravi iza zatvorenih vrata nije bilo ni glasova koji dovode u pitanje suradnju Dragana Čovića i hrvatskih političkih predstavnika u BiH s Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom.
''Ako Dodik povlači separatističke poteze koje velika većina u Europskoj uniji jasno osuđuje, je li hrvatskom premijeru netko od njegovih kolega državnika postavljao pitanje kako to da je Čović saveznik Dodiku?'', pitali su novinari.
''Nikad nitko nije intervenirao na taj način ovdje. Jučer je bio taj moment da netko to kaže i nitko to nije rekao. BiH je takva kakva je: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostali. To je koncept koji je nastao u vremenu agresije, kad je došlo i do tragičnog sukoba Bošnjaka i Hrvata, koji je trajao 11 mjeseci. Tada je Hrvatska, i predsjednik Tuđman, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, napravila Washingtonski sporazum, obnovila savezništvo Bošnjaka i Hrvata. To je ono što mi sad radimo'', kazao je Plenković.
''Moja je uloga prvo relaksirati tenzije između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo. Taj dogovor se treba postići, treba vratiti povjerenje, i to će svi honorirati. A taj dogovor mora biti pravedan, ne može biti dogovor da ostanemo na ovome na čemu smo sada, da Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji bira predstavnike. Da ne može netko tko je u Predsjedništvu predstavnik Hrvata baš nikad povući pitanje vitalnog interesa hrvatskog naroda. To nije normalno'', kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Takvi zaključci još su jedan uspjeh hrvatske diplomacije nakon što je u ponedjeljak u Strateški kompas Europske unije ubačena i referenca na ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH.
''Na taj način je EU prepoznala ustavnu arhitekturu BiH i ta činjenica će, uz ove zaključke koje je Europsko vijeće usvojilo, pomoći da se postigne konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i reformi izbornog zakona u BiH. To će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa'', rekao je Plenković. U zaključcima se izražava spremnost da se najviši dužnosnici Europske unije institucija osobno uključe u finaliziranje dogovora o izbornom zakonu s predstavnicima političkih stranaka u BiH.
''Ovo je dobrosusjedski i dobronamjerni napor Hrvatske kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH. Čini mi se da smo ovaj tjedan dobili jedan dobar paket koji je snažan poticaj političarima u BiH'', dodao je, javlja Večernji list.
''Je li u raspravi o BiH na Europskom vijeću bilo nekih rezervi zemalja poput Nizozemske i Njemačke?'', pitali su novinari.
''Samo Nizozemska ima tu liniju, isključivo voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana. Ali to, sviđaju li se nekome konstitutivni narodi ili ne, ne mijenja činjenicu da su oni temelj Bosne i Hercegovine. Mi govorimo ono što je. Nije naša zadaća da se mi damo impresionirati nekim tko bi htio vidjeli nešto tamo što nije'', kaže Plenković.
Tvrdi da u raspravi iza zatvorenih vrata nije bilo ni glasova koji dovode u pitanje suradnju Dragana Čovića i hrvatskih političkih predstavnika u BiH s Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom.
''Ako Dodik povlači separatističke poteze koje velika većina u Europskoj uniji jasno osuđuje, je li hrvatskom premijeru netko od njegovih kolega državnika postavljao pitanje kako to da je Čović saveznik Dodiku?'', pitali su novinari.
''Nikad nitko nije intervenirao na taj način ovdje. Jučer je bio taj moment da netko to kaže i nitko to nije rekao. BiH je takva kakva je: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostali. To je koncept koji je nastao u vremenu agresije, kad je došlo i do tragičnog sukoba Bošnjaka i Hrvata, koji je trajao 11 mjeseci. Tada je Hrvatska, i predsjednik Tuđman, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, napravila Washingtonski sporazum, obnovila savezništvo Bošnjaka i Hrvata. To je ono što mi sad radimo'', kazao je Plenković.
''Moja je uloga prvo relaksirati tenzije između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo. Taj dogovor se treba postići, treba vratiti povjerenje, i to će svi honorirati. A taj dogovor mora biti pravedan, ne može biti dogovor da ostanemo na ovome na čemu smo sada, da Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji bira predstavnike. Da ne može netko tko je u Predsjedništvu predstavnik Hrvata baš nikad povući pitanje vitalnog interesa hrvatskog naroda. To nije normalno'', kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
