Refik Lendo (SDA), načelnik Novog Travnika u drugom mandatu, odlučio je potpisivati samo službena dokumenta pisana na bosanskom jeziku.
O tomu je Lendo svoje pomoćnike, kao i državne službenike i namještenike zaposlene u općini Novi Travnik obavijestio posebnim dopisom od 09. listopada ove godine, a obavijest potpisuje Jasmin Hodžić, tajnik općine Novi Travnik. U obavijesti se pomoćnicima načelnika, državnim službenicima i namještenicima skreće pozornost na uporabu bosanskoj jezika uz napomenu „da je svaki akt kojeg potpisuje načelnik, akt načelnika i mora biti sačinjen na bosanskom jeziku“.
Skandalozan je ovo primjer jezične diskriminacije jer Ustav BiH jamči ravnopravnu uporabu jezika sva tri konstitutivna naroda, a sukladno tomu i predstavnici vlasti obvezni su potpisivati službena dokumenta u tri jezične varijante, srpskoj, hrvatskoj i bosanskoj.
Osim Ustava ali i Europskih povelja o ljudskim pravima, Lendo ovakvim potezom krši i vlastita obećanja na temelju kojih je i izabran za načelnika općine. „Pored ostalog, moja obaveza je da se zalažem za: punu ravnopravnost naroda i manjina, punu ravnopravnost spolova, za najugroženije kategorije stanovništva, za vladavinu zakona, za slobodu izražavanja, za vrijednosti poput tolerancije koperativnosti i kompromisa“, neka su od Lendinih obećanja koja smo preuzeli sa službene web stranice općine Novi Travnik.
Odlukom da će potpisivati samo dokumenta pisana na bosanskom jeziku, novotravnički načelnik u neravnaprovanan položaj stavlja Novotravničane hrvatske i srpske nacionalnosti koji neće imati priliku dobiti službena akta na svojemu jeziku. Također, Lendo ovakvim potezom izravno ugrožava slobodu izražavanja svojih pomoćnika, državnih službenika i namještenika koji nisu bošnjačke nacionalnosti jer im zabranjuje uporabu njihova jezika prilikom pisanja službenih akata. Spominjati principe tolerancije i kompromisa u ovom slučaju je potpuno suvišno. Oni su za Lendu očito tek mrtvo slovo na papiru. Ovakvim ponašanjem načelnika Novog Travnika svakako bi se trebalo pozabaviti Općinsko vijeće kojim predsjedava Slavko Marin (HDZ BiH).
Na najvišem zakonodavnom tijelu ove lokalne zajednice ali i predstavnicima međunarodne zajednice koji prate rad općinskih institucija vlasti je da reagiraju i zabrane jezičnu diskriminaciju u Novom Travniku koju provodi prvi čovjek ove općine Refik Lendo.
Inače, Novi Travnik je prije rata imao nešto više od 30 tisuća stanovnika. Najbrojniji su bili Hrvati kojih je prema popisu iz 1991 godine bilo 12 162. Drugi po brojnosti bili su Bošnjaci kojih je popisano 11 625, a treći Srbi kojih je u ovom srednjobosankom gradu prije rata živjelo 4097. U proteklom ratu, nacionalna struktura stanovništva se i u ovom gradu promijenila. U kolikoj mjeri znat će se nakon objave rezultata popisa stanovništva iz 2013 godine.
Ono što je sasvim sigurno jest da je i Novi Travnik kao i ostale općine Srednjobosanske županije u ratu bio poprištem žestokih sukoba između Armije BiH čiji je general bio Refik Lendo, i HVO-a. Upravo bi zbog ove činjenice mnogi Novotravničani Lendin potez mogli doživjeti kao nastavak rata, koji se ovog puta vodi nekim drugim sredstvima.
Artinfo.ba
O tomu je Lendo svoje pomoćnike, kao i državne službenike i namještenike zaposlene u općini Novi Travnik obavijestio posebnim dopisom od 09. listopada ove godine, a obavijest potpisuje Jasmin Hodžić, tajnik općine Novi Travnik. U obavijesti se pomoćnicima načelnika, državnim službenicima i namještenicima skreće pozornost na uporabu bosanskoj jezika uz napomenu „da je svaki akt kojeg potpisuje načelnik, akt načelnika i mora biti sačinjen na bosanskom jeziku“.
Skandalozan je ovo primjer jezične diskriminacije jer Ustav BiH jamči ravnopravnu uporabu jezika sva tri konstitutivna naroda, a sukladno tomu i predstavnici vlasti obvezni su potpisivati službena dokumenta u tri jezične varijante, srpskoj, hrvatskoj i bosanskoj.
Osim Ustava ali i Europskih povelja o ljudskim pravima, Lendo ovakvim potezom krši i vlastita obećanja na temelju kojih je i izabran za načelnika općine. „Pored ostalog, moja obaveza je da se zalažem za: punu ravnopravnost naroda i manjina, punu ravnopravnost spolova, za najugroženije kategorije stanovništva, za vladavinu zakona, za slobodu izražavanja, za vrijednosti poput tolerancije koperativnosti i kompromisa“, neka su od Lendinih obećanja koja smo preuzeli sa službene web stranice općine Novi Travnik.
Odlukom da će potpisivati samo dokumenta pisana na bosanskom jeziku, novotravnički načelnik u neravnaprovanan položaj stavlja Novotravničane hrvatske i srpske nacionalnosti koji neće imati priliku dobiti službena akta na svojemu jeziku. Također, Lendo ovakvim potezom izravno ugrožava slobodu izražavanja svojih pomoćnika, državnih službenika i namještenika koji nisu bošnjačke nacionalnosti jer im zabranjuje uporabu njihova jezika prilikom pisanja službenih akata. Spominjati principe tolerancije i kompromisa u ovom slučaju je potpuno suvišno. Oni su za Lendu očito tek mrtvo slovo na papiru. Ovakvim ponašanjem načelnika Novog Travnika svakako bi se trebalo pozabaviti Općinsko vijeće kojim predsjedava Slavko Marin (HDZ BiH).
Na najvišem zakonodavnom tijelu ove lokalne zajednice ali i predstavnicima međunarodne zajednice koji prate rad općinskih institucija vlasti je da reagiraju i zabrane jezičnu diskriminaciju u Novom Travniku koju provodi prvi čovjek ove općine Refik Lendo.
Inače, Novi Travnik je prije rata imao nešto više od 30 tisuća stanovnika. Najbrojniji su bili Hrvati kojih je prema popisu iz 1991 godine bilo 12 162. Drugi po brojnosti bili su Bošnjaci kojih je popisano 11 625, a treći Srbi kojih je u ovom srednjobosankom gradu prije rata živjelo 4097. U proteklom ratu, nacionalna struktura stanovništva se i u ovom gradu promijenila. U kolikoj mjeri znat će se nakon objave rezultata popisa stanovništva iz 2013 godine.
Ono što je sasvim sigurno jest da je i Novi Travnik kao i ostale općine Srednjobosanske županije u ratu bio poprištem žestokih sukoba između Armije BiH čiji je general bio Refik Lendo, i HVO-a. Upravo bi zbog ove činjenice mnogi Novotravničani Lendin potez mogli doživjeti kao nastavak rata, koji se ovog puta vodi nekim drugim sredstvima.
Artinfo.ba
