Imajući u vidu činjenicu da se posljednjih dana u medijima, ali i u javnosti špekulira o podacima vezanim za najnižu plaću koji su objavljeni na EUROSTAT-u, radi točne informiranosti cjelokupne javnosti iz Saveza samostalnih sindikata BiH pojašnjavaju da EUROSTAT nije objavio iznos najniže plaće, već su na svojoj stranici napisali da BiH nema zakonski definiranu minimalnu plaću na što Sindikat upozorava još od 2018. godine.
"U Federaciji ne postoji "najniža zajamčena plaća" od 406 KM. Postoji najniža satnica od 2,31 KM neto s porezom na dohodak, što za 176 sati mjesečno daje iznos "minimalca" od 406,56 KM neto s porezom na dohodak. Zakonski minimalna satnica u FBiH kada se pretvori u razinu minimalne plaće, znači da je to iznos koji radnik dobije na ruke. Nema jamstva da će radnik u gospodarskom sektoru dobiti i topli obrok, jer on može biti iskorišten kroz osigurani obrok, tako da se topli obrok ne može računati u "minimalna primanja". Ako radnik nema članova obitelji koje izdržava, ima osobni odbitak od 300 KM i država mu uzme 10 posto poreza od iznosa iznad 300 KM, u ovom slučaju 10,65 KM. Dakle, ostane mu nekih 396 KM", priopćeno je iz Saveza, piše Dnevni avaz.
"Društveno opasno povećanje" minimalca
Najniža plaća, za koju je premijer Novalić 2015. godine rekao da se radi o "društveno opasnom povećanju" minimalca, kako navode iz Sindikata, formalno ne postoji, jer je bila dio Općeg kolektivnog ugovora koji je Udruženje poslodavaca FBiH otkazalo u veljači 2018. godine.
"Kada je riječ o isplaćivanju toplog obroka i naknade za prijevoz, bitno je naglasiti da nije riječ o zakonskim kategorijama. Naime, ako nema kolektivnog ugovora (kućnog, granskog), a zahvaljujući novom Zakonu o radu ima ih vrlo malo, poslodavac ove naknade ne mora isplatiti, što veliki broj i ne čini. Postavlja se logično pitanje “Zašto se onda ove naknade isplaćuju, tamo gdje se isplaćuju?” Odgovor je jednostavan. Isplaćuju se isključivo zato što su trenutno neoporezive, topli obrok do iznosa od 1 posto od prosječne neto plaće u FBiH po danu, a prijevoz u visini cijene mjesečne karte, što je regulirano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Na taj način poslodavac radniku dio primanja isplaćuje bez plaćanja obaveznih poreza i doprinosa, što mu je jeftinije. Međutim, ako se usvoje zakoni koji se spominju kao spas za radnike, sve naknade će postati oporezive, pa i topli obrok i naknada za prijevoz, odnosno bit će izjednačene s plaćom u poreznom smislu", navode iz sindikata.
Loš socio-ekonomski status radnika
Poučeni dosadašnjim iskustvima, Sindikat je siguran da će ih veliki broj poslodavaca jednostavno prestati isplaćivati.
"Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jeste loš socio-ekonomski status radnika. Da bi se status popravio, potrebno je smanjiti porezno opterećenje plata, čime bi došlo do povećanja minimalne plaće, koju treba definirati, te ukinuti oporezivanje plaća do iznosa od 1.000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu, jer će se na taj način svako smanjenje doprinosa direktno usmjeriti prema plaći radnika", zaključuju iz Sindikata.
"U Federaciji ne postoji "najniža zajamčena plaća" od 406 KM. Postoji najniža satnica od 2,31 KM neto s porezom na dohodak, što za 176 sati mjesečno daje iznos "minimalca" od 406,56 KM neto s porezom na dohodak. Zakonski minimalna satnica u FBiH kada se pretvori u razinu minimalne plaće, znači da je to iznos koji radnik dobije na ruke. Nema jamstva da će radnik u gospodarskom sektoru dobiti i topli obrok, jer on može biti iskorišten kroz osigurani obrok, tako da se topli obrok ne može računati u "minimalna primanja". Ako radnik nema članova obitelji koje izdržava, ima osobni odbitak od 300 KM i država mu uzme 10 posto poreza od iznosa iznad 300 KM, u ovom slučaju 10,65 KM. Dakle, ostane mu nekih 396 KM", priopćeno je iz Saveza, piše Dnevni avaz.
"Društveno opasno povećanje" minimalca
Najniža plaća, za koju je premijer Novalić 2015. godine rekao da se radi o "društveno opasnom povećanju" minimalca, kako navode iz Sindikata, formalno ne postoji, jer je bila dio Općeg kolektivnog ugovora koji je Udruženje poslodavaca FBiH otkazalo u veljači 2018. godine.
"Kada je riječ o isplaćivanju toplog obroka i naknade za prijevoz, bitno je naglasiti da nije riječ o zakonskim kategorijama. Naime, ako nema kolektivnog ugovora (kućnog, granskog), a zahvaljujući novom Zakonu o radu ima ih vrlo malo, poslodavac ove naknade ne mora isplatiti, što veliki broj i ne čini. Postavlja se logično pitanje “Zašto se onda ove naknade isplaćuju, tamo gdje se isplaćuju?” Odgovor je jednostavan. Isplaćuju se isključivo zato što su trenutno neoporezive, topli obrok do iznosa od 1 posto od prosječne neto plaće u FBiH po danu, a prijevoz u visini cijene mjesečne karte, što je regulirano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Na taj način poslodavac radniku dio primanja isplaćuje bez plaćanja obaveznih poreza i doprinosa, što mu je jeftinije. Međutim, ako se usvoje zakoni koji se spominju kao spas za radnike, sve naknade će postati oporezive, pa i topli obrok i naknada za prijevoz, odnosno bit će izjednačene s plaćom u poreznom smislu", navode iz sindikata.
Loš socio-ekonomski status radnika
Poučeni dosadašnjim iskustvima, Sindikat je siguran da će ih veliki broj poslodavaca jednostavno prestati isplaćivati.
"Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jeste loš socio-ekonomski status radnika. Da bi se status popravio, potrebno je smanjiti porezno opterećenje plata, čime bi došlo do povećanja minimalne plaće, koju treba definirati, te ukinuti oporezivanje plaća do iznosa od 1.000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu, jer će se na taj način svako smanjenje doprinosa direktno usmjeriti prema plaći radnika", zaključuju iz Sindikata.
