Nogometni klub Sarajevo među prvim je sportskim klubovima, ali i uopće organizacijama, ustanovama ili poduzećima u BiH, koji su svojim igračima, odnosno zaposlenicima, zabranili Facebook profile. U sarajevskom premijerligašu ovu odluku su objasnili željom uvođenja dodatne discipline u ekipu pred nastavak prvenstva. Sličnih, doduše uglavnom privremenih odluka, bilo je i u nekim drugim sportskim klubovima, najčešće zbog želje da se izbjegnu “komunikacijski problemi” s medijima ili navijačima.
Smetnja u poslu
Mnogo češća pojava u BiH, ali i drugim zemljama je zabrana korištenja Facebooka, drugih društvenih mreža, ali i interneta uopće na radnom mjestu, odnosno sa službenih računala. Vlada Distrikta Brčko zaposlenicima u administraciji je još prije sedam godina zabranila pristup određenim internetskim stranicama, uključujući Facebook. Iz brčanske Vlade su tada objasnili kako su prvenstveno zabranjene stranice koje sadrže pornografske sadržaje i one koje zagovaraju ilegalne aktivnosti, kao i one koje zagovaraju netoleranciju prema drugima, što stoji i u Pravilniku o sigurnosti informatičkog sustva, a u institucijama i organima Uprave Brčko Distrikta BiH. Druge institucije su, pak, odluke o ograničenoj upotrebi interneta na radnom mjestu pravdale potrebom da se osigura puna posvećenost radnim obvezama. Kad je riječ o drugim društvenim mrežama poseban je problem što zaposlenici u radno vrijeme i s radnog mjesta komentiraju određene događaje i iznose stavove koji nerijetko mogu kompromitirati cijelu instituciju ili poduzeće. U BiH su još svježi primjeri zaposlenice Ureda visokog predstavnika (OHR) ili djelatnika pojedinih federalnih i županijskih institucija koji su neprikladnim komentarima izazvali osude u javnosti. Ovakvo ponašanje nanijelo je štetu i institucijama, a najlakši način da se slične situacije izbjegnu u budućnosti je zabrana korištenja društvenih mreža na radnom mjestu. Još 2008. godine zaposlenima u svim ministarstvima i drugim vladinim službama u Crnoj Gori zabranjeno je u radno vrijeme koristiti Facebook jer su državni službenici veći dio radnog vremena koristili za razmjenjivanje e-mailova, fotografija, poruka, dopisivanje. Skoro istovjetna odluka postoji u u Švicarskoj, uz napomenu da zaposleni u vladinim institucijama za službene potrebe mogu pristupiti Facebooku, ali uz suglasnost nadređenih.
Skeniranje stranica
Jasna pravila o korištenju društvenih mreža i interneta uopće postoje i u nekim velikim svjetskim korporacijama. Takva vrsta zabrane na snazi je u Volkswagenu, dok je Porsche, uz zabranu pristupa Facebooku, uveo skeniranje svih internetskih stranica. U BiH, pak, ima i suprotnih primjera gdje se stimulira korištenje društvenih mreža pa je tako prošle godine, među prvima u BiH, državno Ministarstvo obrane otvorilo službeni Facebook profil “u cilju stvaranja pozitivnog okruženja”. Većina ministarstava na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini još uvijek se nije odlučila na ovakav oblik komunikacije s javnosti. Ali, u svakom slučaju, postoje i primjeri gdje korištenje FB može biti korisno. (grude-online.info)
Smetnja u poslu
Mnogo češća pojava u BiH, ali i drugim zemljama je zabrana korištenja Facebooka, drugih društvenih mreža, ali i interneta uopće na radnom mjestu, odnosno sa službenih računala. Vlada Distrikta Brčko zaposlenicima u administraciji je još prije sedam godina zabranila pristup određenim internetskim stranicama, uključujući Facebook. Iz brčanske Vlade su tada objasnili kako su prvenstveno zabranjene stranice koje sadrže pornografske sadržaje i one koje zagovaraju ilegalne aktivnosti, kao i one koje zagovaraju netoleranciju prema drugima, što stoji i u Pravilniku o sigurnosti informatičkog sustva, a u institucijama i organima Uprave Brčko Distrikta BiH. Druge institucije su, pak, odluke o ograničenoj upotrebi interneta na radnom mjestu pravdale potrebom da se osigura puna posvećenost radnim obvezama. Kad je riječ o drugim društvenim mrežama poseban je problem što zaposlenici u radno vrijeme i s radnog mjesta komentiraju određene događaje i iznose stavove koji nerijetko mogu kompromitirati cijelu instituciju ili poduzeće. U BiH su još svježi primjeri zaposlenice Ureda visokog predstavnika (OHR) ili djelatnika pojedinih federalnih i županijskih institucija koji su neprikladnim komentarima izazvali osude u javnosti. Ovakvo ponašanje nanijelo je štetu i institucijama, a najlakši način da se slične situacije izbjegnu u budućnosti je zabrana korištenja društvenih mreža na radnom mjestu. Još 2008. godine zaposlenima u svim ministarstvima i drugim vladinim službama u Crnoj Gori zabranjeno je u radno vrijeme koristiti Facebook jer su državni službenici veći dio radnog vremena koristili za razmjenjivanje e-mailova, fotografija, poruka, dopisivanje. Skoro istovjetna odluka postoji u u Švicarskoj, uz napomenu da zaposleni u vladinim institucijama za službene potrebe mogu pristupiti Facebooku, ali uz suglasnost nadređenih.
Skeniranje stranica
Jasna pravila o korištenju društvenih mreža i interneta uopće postoje i u nekim velikim svjetskim korporacijama. Takva vrsta zabrane na snazi je u Volkswagenu, dok je Porsche, uz zabranu pristupa Facebooku, uveo skeniranje svih internetskih stranica. U BiH, pak, ima i suprotnih primjera gdje se stimulira korištenje društvenih mreža pa je tako prošle godine, među prvima u BiH, državno Ministarstvo obrane otvorilo službeni Facebook profil “u cilju stvaranja pozitivnog okruženja”. Većina ministarstava na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini još uvijek se nije odlučila na ovakav oblik komunikacije s javnosti. Ali, u svakom slučaju, postoje i primjeri gdje korištenje FB može biti korisno. (grude-online.info)
