50 godina nakon slijetanja na Mjesec američka svemirska agencija NASA sve više okreće svoj fokus. Naime, mnogi smatraju da je od istraživanja Marsa u ovom razdoblju važnije proučavanje ključnih dijelova klimatskog sustava planeta Zemlje. Povećan je proračun NASA-inog odjela za znanstveno proučavanje Zemlje, a pripremaju se još najmanje dva nova satelita za te svrhe.
Povećano zanimanje svemirskih znanstvenika za atmosferske prilike matičnog planeta uopće ne čudi, s obzirom na to da se samo na Greenlandu otopilo 12,5 milijardi tona leda u jednom jedinom danu. Tako je 2. kolovoz ovoga ljeta ušao u povijest jer se radi o datumu najvećeg ikad zabilježenog gubitka ledenog pokrova, što se dogodilo uslijed velikog vala vrućine koji je pogodio SAD i Europu.
U malenom selu Kulusuk na Greenlandu NASA je postavila bazu za svoj znanstveni program OMG (Oceans Melting Greenland - Oceani tope Grenland). NASA-ini oceanografi tamo istražuju ne samo koliko povišene temperature zraka utječu na rastapanje ledenog pokrova nego i kakav utjecaj ima na to sve topliji ocean koji odozdo otapa led.
"Trebali bismo se već povlačiti s obale"
"Na Grenlandu ima dovoljno leda da podigne razinu mora za 7,5 metara, što je golema količina leda i to bi bilo razarajuće za obalna područja širom planeta", kazao je za CNN oceanograf Josh Willis, koji vodi program OMG, te dodao: "Trebali bismo se već povlačiti s obale ako ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u sljedećem stoljeću ili dva."
Grenland ima utjecaj na cijeli planet jer milijarde tona leda koje se ondje otope podižu razinu mora u Australiji, Aziji, SAD-u, Europi... "Svi smo mi povezani istim oceanom", kazao je Willis.
Znanstvenike NASA-e zabrinjava snažan utjecaj sve toplije morske vode na glečere. Primjerice, na jednom od najvećih grenlandskih glečera, Helheimu, opazili su "jezero", a što je još zabrinjavajuće, Helheim je potpuno okružen toplom vodom u kompletnoj dubini, više od 600 metara ispod površine. "Vrlo je rijetko vidjeti bilo gdje na planeti 700 metara bez temperaturne varijacije i obično nalazimo hladnije vode u gornjih stotinjak metara, ali ravno ispred glečera je sve toplo", kazao je za CNN Ian Fenty, klimatolog u NASA-i. Ta topla morska voda sada je u izravnom kontaktu s cijelom njegovom površinom, što značajno pojačava topljenje.
Helheim je proteklih godina privukao veliku pozornost upravo zbog brzine otapanja. Taj glečer je 2017. izgubio više od nevjerojatnih tri kilometra, a prošle godine su znanstvenici pronašli nekoliko kilometara dugačak stup leda koji se odvojio od pročelja glečera. Otapanje se nije zaustavilo ni ove godine jer se led povlači desetke metara na dan.
Povećano zanimanje svemirskih znanstvenika za atmosferske prilike matičnog planeta uopće ne čudi, s obzirom na to da se samo na Greenlandu otopilo 12,5 milijardi tona leda u jednom jedinom danu. Tako je 2. kolovoz ovoga ljeta ušao u povijest jer se radi o datumu najvećeg ikad zabilježenog gubitka ledenog pokrova, što se dogodilo uslijed velikog vala vrućine koji je pogodio SAD i Europu.
U malenom selu Kulusuk na Greenlandu NASA je postavila bazu za svoj znanstveni program OMG (Oceans Melting Greenland - Oceani tope Grenland). NASA-ini oceanografi tamo istražuju ne samo koliko povišene temperature zraka utječu na rastapanje ledenog pokrova nego i kakav utjecaj ima na to sve topliji ocean koji odozdo otapa led.
"Trebali bismo se već povlačiti s obale"
"Na Grenlandu ima dovoljno leda da podigne razinu mora za 7,5 metara, što je golema količina leda i to bi bilo razarajuće za obalna područja širom planeta", kazao je za CNN oceanograf Josh Willis, koji vodi program OMG, te dodao: "Trebali bismo se već povlačiti s obale ako ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u sljedećem stoljeću ili dva."
Grenland ima utjecaj na cijeli planet jer milijarde tona leda koje se ondje otope podižu razinu mora u Australiji, Aziji, SAD-u, Europi... "Svi smo mi povezani istim oceanom", kazao je Willis.
Znanstvenike NASA-e zabrinjava snažan utjecaj sve toplije morske vode na glečere. Primjerice, na jednom od najvećih grenlandskih glečera, Helheimu, opazili su "jezero", a što je još zabrinjavajuće, Helheim je potpuno okružen toplom vodom u kompletnoj dubini, više od 600 metara ispod površine. "Vrlo je rijetko vidjeti bilo gdje na planeti 700 metara bez temperaturne varijacije i obično nalazimo hladnije vode u gornjih stotinjak metara, ali ravno ispred glečera je sve toplo", kazao je za CNN Ian Fenty, klimatolog u NASA-i. Ta topla morska voda sada je u izravnom kontaktu s cijelom njegovom površinom, što značajno pojačava topljenje.
Helheim je proteklih godina privukao veliku pozornost upravo zbog brzine otapanja. Taj glečer je 2017. izgubio više od nevjerojatnih tri kilometra, a prošle godine su znanstvenici pronašli nekoliko kilometara dugačak stup leda koji se odvojio od pročelja glečera. Otapanje se nije zaustavilo ni ove godine jer se led povlači desetke metara na dan.
