NASA i sveučilište Irvine nedavno su objavili studiju koja bi trebala zabrinuti sve čelnike svjetskih država, a koja potvrđuje da će svijet u budućnosti imati ozbiljnih problema zbog otapanja ledenjaka.
Jedan od autora studije, NASA-in hidrolog Jay Famiglietti potvrdio je kako suhi krajevi Zemlje postaju sve suši, a vlažni krajevi još bogatiji vodom. Do tog su zaključka autori došli analizom satelitskih podatke između 2002. i 2014. godine, odnosno kakav je utjecaj otapanje ledenih površina imalo na rast morske razine.
Po podacima iz studije, u proteklom desetljeću kopnene površine našeg planeta upile dodatnih 3,2 bilijuna tona vode u tlo, jezera i podzemne izvore, što je privremeno usporilo rast razine mora za oko 20 posto. No, dok su porječja velikih rijeka poput Amazone, Konga i nekih tropskih krajeva postala još vlažnija i bogatija vodom, neki su dijelovi Indije, Kine, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike postali još suši nego prije.
Famiglietti smatra da je ovo razlog za uzbunu:
- Spojimo li rezultate ove studije s prijašnjim radovima o padu razine podzemnih voda, otkriva se globalna katastrofa u nastajanju, oko koje se malo toga poduzima.
Po podacima National Geographica, slatke vode na svijetu ima vrlo malo. Iako je 71 posto Zemljine površine pod vodom, velika većina toga je slana voda. Slatka čini tek 2,5 % ukupne količine vode na svijetu, a od toga je više od pola zarobljeno u ledenjacima i snježnim poljima. U biti, tek je 0.007 posto vode na Zemlji dostupno čovječanstvu za svakodnevne potrebe. Kako već danas oko pola milijarde ljudi (od 7.4 milijarde na svijetu) pati od nestašice vode, s procjenom da će do 2025. godine taj broj narasti na 1.8 milijardi, jasno je da se svijet suočava s ogromnim problemom.
Jedan od autora studije, NASA-in hidrolog Jay Famiglietti potvrdio je kako suhi krajevi Zemlje postaju sve suši, a vlažni krajevi još bogatiji vodom. Do tog su zaključka autori došli analizom satelitskih podatke između 2002. i 2014. godine, odnosno kakav je utjecaj otapanje ledenih površina imalo na rast morske razine.
Po podacima iz studije, u proteklom desetljeću kopnene površine našeg planeta upile dodatnih 3,2 bilijuna tona vode u tlo, jezera i podzemne izvore, što je privremeno usporilo rast razine mora za oko 20 posto. No, dok su porječja velikih rijeka poput Amazone, Konga i nekih tropskih krajeva postala još vlažnija i bogatija vodom, neki su dijelovi Indije, Kine, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike postali još suši nego prije.
Famiglietti smatra da je ovo razlog za uzbunu:
- Spojimo li rezultate ove studije s prijašnjim radovima o padu razine podzemnih voda, otkriva se globalna katastrofa u nastajanju, oko koje se malo toga poduzima.
Po podacima National Geographica, slatke vode na svijetu ima vrlo malo. Iako je 71 posto Zemljine površine pod vodom, velika većina toga je slana voda. Slatka čini tek 2,5 % ukupne količine vode na svijetu, a od toga je više od pola zarobljeno u ledenjacima i snježnim poljima. U biti, tek je 0.007 posto vode na Zemlji dostupno čovječanstvu za svakodnevne potrebe. Kako već danas oko pola milijarde ljudi (od 7.4 milijarde na svijetu) pati od nestašice vode, s procjenom da će do 2025. godine taj broj narasti na 1.8 milijardi, jasno je da se svijet suočava s ogromnim problemom.
