NASA je objavila da se nada kako će već u veljači poslati astronaute u desetodnevnu misiju oko Mjeseca. Američka svemirska agencija ranije je bila najavila da će lansiranje biti najkasnije do kraja travnja, ali sada želi misiju pomaknuti unaprijed, izvještava BBC.

Bit će to prvi put nakon 50 godina da neka zemlja šalje ljude u misiju prema Mjesecu. Četvero astronauta provest će deset dana u svemiru kako bi se testirali sustavi prije samog spuštanja na Mjesec.

Artemis II je druga misija u sklopu NASA-ina programa Artemis, čiji je cilj ponovno spustiti astronaute na Mjesec i dugoročno uspostaviti ljudsku prisutnost na njegovoj površini.

"Prvi red za povijest"

"Zajedno imamo mjesto u prvom redu za povijest", rekla je Lakiesha Hawkins, vršiteljica dužnosti zamjenice pomoćnika administratora NASA-e.

"Prozor za lansiranje mogao bi se otvoriti već 5. veljače, ali želimo naglasiti da nam je sigurnost na prvom mjestu", dodala je.

Direktorica lansiranja Artemis misija Charlie Blackwell-Thompson rekla je da je raketni sustav SLS (Space Launch System), koji će ponijeti astronaute prema Mjesecu, "praktički već sastavljen i spreman". Još preostaje završiti kapsulu Orion i provesti završna testiranja na zemlji.

Prva Artemis misija trajala je 25 dana – u studenom 2022. lansirana je besposadna letjelica koja je obišla Mjesec i vratila se u Zemljinu atmosferu. Misija je bila vrlo uspješna, iako su otkriveni problemi s termičkim štitom pri povratku, koji su u međuvremenu ispravljeni.

Četvero astronauta na putu izvan niske Zemljine orbite

Ovoga puta u svemir će poletjeti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch iz NASA-e te Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije. Oni neće sletjeti na Mjesec, ali će biti prva posada koja će otići izvan niske orbite Zemlje još od misije Apollo 17 1972. godine.

Glavni direktor leta Artemis II, Jeff Radigan, rekao je da će astronauti otići dalje nego bilo tko prije njih: "Idemo najmanje 9200 kilometara dalje od Mjeseca, što je mnogo više nego na prethodnim misijama." Cilj misije je testirati raketu i kapsulu Orion kako bi se otvorio put za buduće spuštanje na Mjesec. Astronauti će tijekom desetodnevnog putovanja živjeti u kapsuli Orion, smještenoj na vrhu rakete SLS.

Prva faza leta odvija se uz pomoć dvaju raketnih potisnika na kruto gorivo, koji otpadaju nakon dvije minute. Osam minuta kasnije odvaja se i masivna jezgra SLS-a, a kapsula Orion s modulom za posadu i servisnim modulom nastavlja putovanje uz pomoć gornjeg stupnja ICPS. Nakon 90 minuta slijedi paljenje motora kako bi se letjelica podigla u višu orbitu oko Zemlje i provele provjere svih sustava.

Ako sve bude u redu, Orion će se odvojiti od ICPS-a i provesti tzv. demonstraciju operacija bliskog manevriranja, vježbu koja simulira spajanje s budućim mjesečevim modulom.

Put do Mjeseca i povratak

Nakon 23 sata servisni modul Oriona pokrenut će motor za tzv. translunarnu injekciju – manevar kojim letjelica kreće prema Mjesecu. Četverodnevno putovanje odvest će posadu više od 370.000 kilometara od Zemlje.

Tijekom puta astronauti će provoditi testiranja sustava, ali i znanstvene eksperimente. Uzet će im se uzorci krvi kako bi se iz njih uzgojili organoidi – tkivni uzorci koji će se uspoređivati prije i poslije misije kako bi se proučio utjecaj mikrogravitacije i zračenja. "Neću secirati astronaute, ali zato mogu secirati organoide i detaljno proučiti razlike", rekla je dr. Nicky Fox, šefica NASA-ina odjela za znanost.

Nakon što letjelica obiđe Mjesec, posada kreće na četverodnevni povratak prema Zemlji. Servisni modul se odvaja, a kapsula s posadom ulazi u atmosferu i uz pomoć padobrana spušta se u Tihi ocean, uz obalu Kalifornije.

Uspjeh ove misije odredit će kada će NASA moći pokrenuti Artemis III – misiju koja bi trebala spustiti astronaute na Mjesec. No i ako Artemis II bude savršen, NASA-in cilj "ne prije sredine 2027." za sljedeće spuštanje na Mjesec smatra se vrlo optimističnim.

"Spuštanje na Mjesec zahtijevat će SpaceX-ov Starship, a vidjeli smo posljednjih mjeseci da je Starship još daleko od toga da ponese astronaute", rekao je dr. Simeon Barber s Otvorenog sveučilišta.