Kanada cijelo desetljeće ne pokazuje svoju predanost NATO-u po pitanju izdvajanja za obranu, no možda neće moći još dugo izdržati jer pritisci unutar saveza rastu, piše Politico u svojoj analizi.
Tijekom proteklih nekoliko godina Ottawa je postala izuzetak među 32-članim savezom. Nije uspjela postići ciljeve domaće vojne potrošnje, nije ispunila mjerila za financiranje nove opreme i ne planira to postići.
To je stajalište koje frustrira saveznike od Bijele kuće do Europe.
"Kanada ni ne pokušava"
I to će biti na umu predstavnika članica kada se okupe ovaj tjedan u Washingtonu na NATO summitu, gdje se očekuje da će pritisnuti Ottawu da počne izdvajati više za vojsku, upozoravajući da bi stvari mogle postati mnogo gore ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.
"Činjenica da Kanađani ni ne pokušavaju povećati izdvajanja postala je očita", rekao je Max Bergmann, bivši dužnosnik State Departmenta za kontrolu naoružanja. "Oni se stalno provlače", dodaje.
Možda je iznenađujuće da je Kanada postala problematična članica, s obzirom na to da se dokazala u nekim drugim važnim pitanjima, poput kupovine američkog oružja do bliske koordinacije s SAD-om, a prije raspoređivanja trupa u Iraku i Afganistanu.
"Nastavit će biti tvrdoglavi jer nema stvarne kazne za neispunjavanje obveza", rekao je jedan anonimni član američkog Kongresa. "Europljani su frustrirani što ih se kritizira, dok istovremeno Kanada ne osjeća isti pritisak iz Washingtona", tvrdi on.
Problem ako se Trump vrati
Jedna od 12 članica utemeljiteljica NATO-a, Kanada je spremno 2014. potpisala obećanje da će potrošiti 2 posto BDP-a na obranu nakon što je Rusija anektirala Krim. Ove će godine 23 od 32 članice NATO-a postići cilj jer na istočnoj fronti saveza rastu strahovi zbog Putinovih planova.
Dvije od njih su Kanada i Belgija, koje ne samo da ne uspijevaju ispuniti cilj od 2 posto već i zahtjev da potroše 20 posto na novu opremu. Međutim, za razliku od Kanade, Belgija kaže da će to postići do 2035. Kada će Kanada? Nije poznato.
Kanadski slučaj posebno je frustrirajući, kažu diplomati, zbog prividnog nedostatka ozbiljnosti Ottawe, unatoč značajnim problemima sa starom vojnom opremom. Kanadska vojska je toliko nedovoljno financirana da se polovica njezine opreme smatra "nedostupnom i neupotrebljivom" prema internom izvješću.
Kanada ne vidi potrebu za time
"Kanadska javnost zapravo ne vidi potrebu za time", rekao je Philippe Lagassé s kanadskog Sveučilišta Carleton. "Ako bismo bili prisiljeni birati između potrošnje za obranu, socijalnih programa ili smanjenja poreza, obrana bi uvijek bila na zadnjem mjestu. Dakle, nema političke koristi od ispunjavanja obećanja", tvrdi.
Stajalište Kanade potaknulo je dvostranačku skupinu od 23 američka senatora da poduzmu izuzetno rijedak korak slanja pisma premijeru Justinu Trudeauu u svibnju u kojem kažu da su "zabrinuti i duboko razočarani što je posljednja projekcija Kanade pokazala da neće ispuniti svojih 2 posto obveza ovo desetljeće". A situacija bi se mogla znatno pogoršati ako Trump bude izabran za predsjednika u studenom.
Trump je u prethodnom mandatu bio vrlo kritičan prema članicama koje nisu ispunjavale cilj od 2 posto izdvajanja za obranu, prijeteći čak da u slučaju napada neće uskočiti u pomoć onima koji ne plaćaju dovoljno. Iako je njegova kritika bila usmjerena prije svega na europske saveznike, nesumnjivo će primijetiti i kanadsku nezainteresiranost da se ozbiljnije pozabavi tim pitanjem.
Tijekom proteklih nekoliko godina Ottawa je postala izuzetak među 32-članim savezom. Nije uspjela postići ciljeve domaće vojne potrošnje, nije ispunila mjerila za financiranje nove opreme i ne planira to postići.
To je stajalište koje frustrira saveznike od Bijele kuće do Europe.
"Kanada ni ne pokušava"
I to će biti na umu predstavnika članica kada se okupe ovaj tjedan u Washingtonu na NATO summitu, gdje se očekuje da će pritisnuti Ottawu da počne izdvajati više za vojsku, upozoravajući da bi stvari mogle postati mnogo gore ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.
"Činjenica da Kanađani ni ne pokušavaju povećati izdvajanja postala je očita", rekao je Max Bergmann, bivši dužnosnik State Departmenta za kontrolu naoružanja. "Oni se stalno provlače", dodaje.
Možda je iznenađujuće da je Kanada postala problematična članica, s obzirom na to da se dokazala u nekim drugim važnim pitanjima, poput kupovine američkog oružja do bliske koordinacije s SAD-om, a prije raspoređivanja trupa u Iraku i Afganistanu.
"Nastavit će biti tvrdoglavi jer nema stvarne kazne za neispunjavanje obveza", rekao je jedan anonimni član američkog Kongresa. "Europljani su frustrirani što ih se kritizira, dok istovremeno Kanada ne osjeća isti pritisak iz Washingtona", tvrdi on.
Problem ako se Trump vrati
Jedna od 12 članica utemeljiteljica NATO-a, Kanada je spremno 2014. potpisala obećanje da će potrošiti 2 posto BDP-a na obranu nakon što je Rusija anektirala Krim. Ove će godine 23 od 32 članice NATO-a postići cilj jer na istočnoj fronti saveza rastu strahovi zbog Putinovih planova.
Dvije od njih su Kanada i Belgija, koje ne samo da ne uspijevaju ispuniti cilj od 2 posto već i zahtjev da potroše 20 posto na novu opremu. Međutim, za razliku od Kanade, Belgija kaže da će to postići do 2035. Kada će Kanada? Nije poznato.
Kanadski slučaj posebno je frustrirajući, kažu diplomati, zbog prividnog nedostatka ozbiljnosti Ottawe, unatoč značajnim problemima sa starom vojnom opremom. Kanadska vojska je toliko nedovoljno financirana da se polovica njezine opreme smatra "nedostupnom i neupotrebljivom" prema internom izvješću.
Kanada ne vidi potrebu za time
"Kanadska javnost zapravo ne vidi potrebu za time", rekao je Philippe Lagassé s kanadskog Sveučilišta Carleton. "Ako bismo bili prisiljeni birati između potrošnje za obranu, socijalnih programa ili smanjenja poreza, obrana bi uvijek bila na zadnjem mjestu. Dakle, nema političke koristi od ispunjavanja obećanja", tvrdi.
Stajalište Kanade potaknulo je dvostranačku skupinu od 23 američka senatora da poduzmu izuzetno rijedak korak slanja pisma premijeru Justinu Trudeauu u svibnju u kojem kažu da su "zabrinuti i duboko razočarani što je posljednja projekcija Kanade pokazala da neće ispuniti svojih 2 posto obveza ovo desetljeće". A situacija bi se mogla znatno pogoršati ako Trump bude izabran za predsjednika u studenom.
Trump je u prethodnom mandatu bio vrlo kritičan prema članicama koje nisu ispunjavale cilj od 2 posto izdvajanja za obranu, prijeteći čak da u slučaju napada neće uskočiti u pomoć onima koji ne plaćaju dovoljno. Iako je njegova kritika bila usmjerena prije svega na europske saveznike, nesumnjivo će primijetiti i kanadsku nezainteresiranost da se ozbiljnije pozabavi tim pitanjem.
