U Bosni i Hercegovini u tijeku je NATO-vježba upravljanja posljedicama elementarnih nepogoda.
Analitičari smatraju da bi vježba trebala potvrditi da je BiH sposobna i za koordiniranje složenih operacija.
''Bosna i Hercegovina 2017'', naziv je vježbe u kojoj sudjeluje 1.200 ljudi iz 34 partnerske države. Zajednički je izvode Ministarstvo sigurnosti BiH i Euroatlanski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katastrofa (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre EADRCC).
Taj Centar je glavni mehanizam NATO za pružanje pomoći civilima za vrijeme elementarnih nepogoda. Pored partnerskih zemalja, u vježbi koja se izvodi na području Tuzlanskog kantona sudjeluju domaće i strane međunarodne organizacije.
Vježba se organizira u vrijeme intenzivnih političkih rasprava o uključenju BiH u euroatlantske sigurnosne sustave.
U BiH su podijeljena mišljenja o tome bi li trebalo pristupiti NATO-u.
U Republici Srpskoj vjeruju da bi BiH trebala slijediti primjer Srbije i da ostane vojno neutralna, dok u Federaciji BiH, smatraju da je ulazak u NATO neophodan zbog mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta čitave države.
Sposobnost za koordinaciju
Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da NATO nije slučajno odabrao BiH za održavanje ove složene vježbe.
''Usprkos pojavama negiranja funkcionalnosti BiH, NATO je godišnju provjeru svojih kapaciteta za prirodne i vještačke katastrofe organizirao upravo u ovoj zemlji'', kaže Ahatović za DW.
"Veoma je važno to što NATO upravo u BiH organizira vježbu ovakvih razmjera. Trebalo bi znati da u okviru vježbe učestvuju državna ministarstva obrane i sigurnosti zajedno sa entitetskim institucijama iz policijskog sektora i sektora civilne zaštite. To je snažna poruka svima da BiH, i pored složenosti političkog sustava, ima potencijal za koordiniranje složenih aktivnosti iz oblasti sigurnosti i rješavanje vrlo ozbiljnih kriznih situacija koje se simuliraju u okviru ove vježbe", kaže Ahatović.
Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar vjeruje da vježba NATO-a na području Tuzlanskog kantona ima veliki značaj za BiH i afirmaciju države na sigurnosnom planu.
"Svaka vježba tog vojnog saveza, sa oružjem ili bez njega, pojačava djelotvornost NATO i zemalja-partnera u zaštitisigurnosti, mira i napretka stanovništva i teritorija. I ovom civilnom vježbom u Tuzli, NATO afirmira svoj osnovni koncept, a to je kolektivna obrana, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju članicu u slučaju napada ili joj pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa", kaže Kozar za DW.
Komentirajući razlike unutar BiH u pogledu pristupanja NATO, Kozar tvrdi da ta zemlja nije u poziciji da, poput bivše Jugoslavije, profitira balansiranjem između Istoka i Zapada.
"Teško je praviti paralelu između bivše SFRJ koja je bila nesvrstana i BiH u kojoj je jedan dio države za ulazak u NATO, a drugi za takozvanu vojnu neutralnost uz neskrivene simpatije prema Rusiji. Mislim da će BiH i dalje ostati u NATO-vom projektu ’Partnerstvo za mir’, i da će sudjelovati u misijama mira u okviru tog vojnog saveza i Ujedinjenih naroda. BiH može da iskoristi partnerstvo sa NATO kako bi, kao što je to slučaj s vježbom koja se upravo održava u Tuzli, unaprijedila funkcionalnost vlastitih institucija i službi, te stekla dodatna iskustva u rješavanju kriza prouzrokovanih elementarnim nepogodama“, ukazuje Kozar.
Biti otporniji?
Sugovornik DW-a smatra da bi za BiH ipak bilo bolje da postane punopravna članica NATO.
"Zemlja bi bila politički stabilnija, a oni koji žele da je dezintegriraju više ne bi imali nikakvih izgleda. Ekonomski bi bila privlačnija za investitore koji ulažu kapital u stabilne i sigurne zemlje. Kao članica NATO, BiH bi bila otpornija i na terorističke prijetnje, a mogla bi da računa na bržu i efikasniju podršku i u slučaju prirodnih katastrofa. Prednosti su brojne, ali odluke u ovoj zemlji donose i oni koji zbog vlastitih interesa propagiraju demilitarizaciju i neutralnost", zaključuje Kozar.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da "ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće", napominjući da su poplave 2014. godine prouzrokovale ljudske patnje i veliku štetu, ali i da su približile ljude.
On je podsjetio na podršku koja je Bosni i Hercegovini tada stigla iz 22 europske države, dodajući da je vježba "Bosna i Hercegovina 2017" prilika da se pokaže koliko su institucije u toj zemlji organizirane, te kako rade i čime raspolažu međunarodni timovi iz partnerskih zemalja.
Analitičari smatraju da bi vježba trebala potvrditi da je BiH sposobna i za koordiniranje složenih operacija.
''Bosna i Hercegovina 2017'', naziv je vježbe u kojoj sudjeluje 1.200 ljudi iz 34 partnerske države. Zajednički je izvode Ministarstvo sigurnosti BiH i Euroatlanski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katastrofa (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre EADRCC).
Taj Centar je glavni mehanizam NATO za pružanje pomoći civilima za vrijeme elementarnih nepogoda. Pored partnerskih zemalja, u vježbi koja se izvodi na području Tuzlanskog kantona sudjeluju domaće i strane međunarodne organizacije.
Vježba se organizira u vrijeme intenzivnih političkih rasprava o uključenju BiH u euroatlantske sigurnosne sustave.
U BiH su podijeljena mišljenja o tome bi li trebalo pristupiti NATO-u.
U Republici Srpskoj vjeruju da bi BiH trebala slijediti primjer Srbije i da ostane vojno neutralna, dok u Federaciji BiH, smatraju da je ulazak u NATO neophodan zbog mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta čitave države.
Sposobnost za koordinaciju
Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da NATO nije slučajno odabrao BiH za održavanje ove složene vježbe.
''Usprkos pojavama negiranja funkcionalnosti BiH, NATO je godišnju provjeru svojih kapaciteta za prirodne i vještačke katastrofe organizirao upravo u ovoj zemlji'', kaže Ahatović za DW.
"Veoma je važno to što NATO upravo u BiH organizira vježbu ovakvih razmjera. Trebalo bi znati da u okviru vježbe učestvuju državna ministarstva obrane i sigurnosti zajedno sa entitetskim institucijama iz policijskog sektora i sektora civilne zaštite. To je snažna poruka svima da BiH, i pored složenosti političkog sustava, ima potencijal za koordiniranje složenih aktivnosti iz oblasti sigurnosti i rješavanje vrlo ozbiljnih kriznih situacija koje se simuliraju u okviru ove vježbe", kaže Ahatović.
Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar vjeruje da vježba NATO-a na području Tuzlanskog kantona ima veliki značaj za BiH i afirmaciju države na sigurnosnom planu.
"Svaka vježba tog vojnog saveza, sa oružjem ili bez njega, pojačava djelotvornost NATO i zemalja-partnera u zaštitisigurnosti, mira i napretka stanovništva i teritorija. I ovom civilnom vježbom u Tuzli, NATO afirmira svoj osnovni koncept, a to je kolektivna obrana, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju članicu u slučaju napada ili joj pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa", kaže Kozar za DW.
Komentirajući razlike unutar BiH u pogledu pristupanja NATO, Kozar tvrdi da ta zemlja nije u poziciji da, poput bivše Jugoslavije, profitira balansiranjem između Istoka i Zapada.
"Teško je praviti paralelu između bivše SFRJ koja je bila nesvrstana i BiH u kojoj je jedan dio države za ulazak u NATO, a drugi za takozvanu vojnu neutralnost uz neskrivene simpatije prema Rusiji. Mislim da će BiH i dalje ostati u NATO-vom projektu ’Partnerstvo za mir’, i da će sudjelovati u misijama mira u okviru tog vojnog saveza i Ujedinjenih naroda. BiH može da iskoristi partnerstvo sa NATO kako bi, kao što je to slučaj s vježbom koja se upravo održava u Tuzli, unaprijedila funkcionalnost vlastitih institucija i službi, te stekla dodatna iskustva u rješavanju kriza prouzrokovanih elementarnim nepogodama“, ukazuje Kozar.
Biti otporniji?
Sugovornik DW-a smatra da bi za BiH ipak bilo bolje da postane punopravna članica NATO.
"Zemlja bi bila politički stabilnija, a oni koji žele da je dezintegriraju više ne bi imali nikakvih izgleda. Ekonomski bi bila privlačnija za investitore koji ulažu kapital u stabilne i sigurne zemlje. Kao članica NATO, BiH bi bila otpornija i na terorističke prijetnje, a mogla bi da računa na bržu i efikasniju podršku i u slučaju prirodnih katastrofa. Prednosti su brojne, ali odluke u ovoj zemlji donose i oni koji zbog vlastitih interesa propagiraju demilitarizaciju i neutralnost", zaključuje Kozar.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da "ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće", napominjući da su poplave 2014. godine prouzrokovale ljudske patnje i veliku štetu, ali i da su približile ljude.
On je podsjetio na podršku koja je Bosni i Hercegovini tada stigla iz 22 europske države, dodajući da je vježba "Bosna i Hercegovina 2017" prilika da se pokaže koliko su institucije u toj zemlji organizirane, te kako rade i čime raspolažu međunarodni timovi iz partnerskih zemalja.
