Zdravstveni radnici, zanatlije, informatičari, radnici u turizmu i elektrotehničari kadar su koji bi u BiH najlakše trebao doći do posla jer su ova zanimanja deficitarna i ponuda poslova bila je veća od potražnje u prvoj polovici ove godine.
S druge strane, u oblasti računovodstva, administrativnih usluga i menadžmenta došlo je do "zasićenja", pa trendovi na tržištu rada govore kako je posao najteže pronaći u ovim oblastima. Pokazalo je ovo istraživanje portala "Posao.ba", specijaliziranog za ovu oblast, a koje je obuhvatilo razdoblje od prvih šest mjeseci 2016.
Prema istim podacima, komercijalisti, informatičari, menadžeri, ugostitelji i ekonomisti, kadar su koji su poslodavci u BiH za prvih pola godine najviše tražili kako bi ih zaposlili. Međutim, iako za zanatliju posla ima na gotovo svakom ćošku, njih jednostavno nema.
Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže kako su trendovi takvi da to zanimanje za pojedine ljude predstavlja sramotu, što je potpuno pogrešno jer, kako tvrdi, ide se prema Zapadu, a zanatlije su tamo na prvom mjestu.
"Danas na tržištu imamo situaciju da nemamo zanatlija, a potrebno je samo godinu dana da se zanat izuči. Roditelji griješe u usmjeravanju, govoreći djeci da trebaju upisivati fakultete za menadžere, glasnogovornike i slično, a što su, prema mom mišljenju, izmišljene profesije", prokomentirao je Bratić.
Smatra kako bi djecu već od četvrtog i petog razreda osnovne škole trebalo opredjeljivati i usmjeravati u pravcu tržišta rada.
"To bi trebala biti obaveza škole. A školstvo danas i ne komunicira sa biroom za zapošljavanje. Trebat će mnogo vremena da se situacija kod nas popravi", zaključio je Bratić.
S njim se složio i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji je ocijenio da se naše školstvo ne podudara s tržištem rada, te da je najbitnije trud uložiti u usavršavanje. Inače, kada je teritorijalna zastupljenost u pitanju, najveći broj oglasa za posao, i to 30,6 posto, odnosio se na područje Sarajeva, a zatim od većih gradova slijede Banja Luka, Mostar i Tuzla.
Statistika istraživanja pokazuje kako je ukupan broj oglasa za prvih pola godine veći za pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a oglašeno je ukupno 11.305 radnih pozicija, što je za 6,6 posto više u odnosu na prva dva kvartala 2015. godine, prenose Nezavisen novine.
Deficitarne kategorije:
1. Zdravstvo
2. Zanatske usluge
3. Informatika
4. Turizam
5. Elektrotehnika
Suficitarne kategorije:
1. Računovodstvo
2. Administrativne i slične usluge
3. Managment
4. Ekonomija, bankarstvo i financije
5. Marketing-PR
S druge strane, u oblasti računovodstva, administrativnih usluga i menadžmenta došlo je do "zasićenja", pa trendovi na tržištu rada govore kako je posao najteže pronaći u ovim oblastima. Pokazalo je ovo istraživanje portala "Posao.ba", specijaliziranog za ovu oblast, a koje je obuhvatilo razdoblje od prvih šest mjeseci 2016.
Prema istim podacima, komercijalisti, informatičari, menadžeri, ugostitelji i ekonomisti, kadar su koji su poslodavci u BiH za prvih pola godine najviše tražili kako bi ih zaposlili. Međutim, iako za zanatliju posla ima na gotovo svakom ćošku, njih jednostavno nema.
Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže kako su trendovi takvi da to zanimanje za pojedine ljude predstavlja sramotu, što je potpuno pogrešno jer, kako tvrdi, ide se prema Zapadu, a zanatlije su tamo na prvom mjestu.
"Danas na tržištu imamo situaciju da nemamo zanatlija, a potrebno je samo godinu dana da se zanat izuči. Roditelji griješe u usmjeravanju, govoreći djeci da trebaju upisivati fakultete za menadžere, glasnogovornike i slično, a što su, prema mom mišljenju, izmišljene profesije", prokomentirao je Bratić.
Smatra kako bi djecu već od četvrtog i petog razreda osnovne škole trebalo opredjeljivati i usmjeravati u pravcu tržišta rada.
"To bi trebala biti obaveza škole. A školstvo danas i ne komunicira sa biroom za zapošljavanje. Trebat će mnogo vremena da se situacija kod nas popravi", zaključio je Bratić.
S njim se složio i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji je ocijenio da se naše školstvo ne podudara s tržištem rada, te da je najbitnije trud uložiti u usavršavanje. Inače, kada je teritorijalna zastupljenost u pitanju, najveći broj oglasa za posao, i to 30,6 posto, odnosio se na područje Sarajeva, a zatim od većih gradova slijede Banja Luka, Mostar i Tuzla.
Statistika istraživanja pokazuje kako je ukupan broj oglasa za prvih pola godine veći za pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a oglašeno je ukupno 11.305 radnih pozicija, što je za 6,6 posto više u odnosu na prva dva kvartala 2015. godine, prenose Nezavisen novine.
Deficitarne kategorije:
1. Zdravstvo
2. Zanatske usluge
3. Informatika
4. Turizam
5. Elektrotehnika
Suficitarne kategorije:
1. Računovodstvo
2. Administrativne i slične usluge
3. Managment
4. Ekonomija, bankarstvo i financije
5. Marketing-PR
