Hoće li u Federaciji BiH uskoro biti omogućen rad nedjeljom prodajnih objekata u kojima rade članovi obitelji vlasnika - jedno je od osnovnih pitanja oko kojih se ovih dana vodi živa rasprava na relaciji Ministarstvo - poslodavci - sindikati, piše Večernji list BiH.
Pregovori
Uvođenje neradne nedjelje u trgovini u Federaciji BiH, kao važan i medijski najistaknutiji dio Zakona o unutarnjoj trgovini, do sada je izazivalo brojne reakcije, mišljenja, analize, ali i medijske istupe, a nakon što je veći broj lokalnih samouprava zatražio izuzeće od odredbi navedenoga zakonskog rješenja, pristupilo se izmjenama koje bi trebale ujednačiti stvari, zadržati neradnu nedjelju kao osnovno načelo koje štiti prava radnika, ali i omogućiti određene modele u kojima bi mogle postojati iznimke. Na posljednjem sastanku s predstavnicima Sindikata trgovačkih radnika, Udruge poslodavaca te predstavnicima Saveza samostalnih sindikata BiH, na kojem je razmatrana mogućnost izmjene članka 18. koji definira neradnu nedjelju, nije postignut konačan dogovor, međutim, postalo je očito kako se odustalo od tzv. hrvatskog modela koji, podsjećanja radi, pretpostavlja fleksibilnost u smislu da trgovci sami mogu odabrati najviše 16 nedjelja godišnje kada će raditi, dok su sve ostale obvezno neradne.
Razmatrano je više modela te se iz izjava nadležnih može zaključiti kako su strane u socijalnom dijalogu najbliže rješenju koje bi bilo slično nekoj kombinaciji slovenskog i poljskog. Ministar trgovine Almir Hasičević tom je prilikom objasnio kako je jedno od rješenja koje je razmatrano na sastanku i ono koje bi omogućilo malim trgovcima/vlasnicima trgovačkih radnji da rade nedjeljom ako rade sami vlasnici i članovi njihove najuže obitelji. U tom bi slučaju došlo do svojevrsnog kompromisa prema kojemu bi se zaposlenici u trgovini štitili od pritiska da rade nedjeljom, dok bi, s druge strane, male lokalne trgovine mogle poslovati, što je osobito važno u turističkoj sezoni. Da je upravo ovaj model jedan od onih sa značajnim izgledima za usvajanje, svjedoče i poruke nakon sastanka prema kojima je dobio pozitivnu ocjenu svih strana u socijalnom dijalogu.
U svakom slučaju, ono što je jasno je stav kako neradna nedjelja ostaje, ali se može razgovarati o modelima kako pomoći onima koji su pogođeni, naravno, uz zaštitu prava radnika. Slovenski model, podsjećamo, donosi mogućnost rada nedjeljom za male trgovine do 200 m2 u kojima vlasnici rade sami, ali uz ostavljenu mogućnost pomoći studenata i umirovljenika. Poljski model gotovo je identičan te omogućuje malim obiteljskim trgovinama rad nedjeljom. U njima vlasnici sami rade.
Trenutačno rješenje
Izmjene koje se tiču neradne nedjelje trebale bi u konačnici zadovoljiti i poziciju svih strana u Federaciji BiH, no, kako bi postale operativne, mora se promijeniti samo zakonsko rješenje, odnosno članak 18. Zakona o unutarnjoj trgovini. On navodi kako radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdoblju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom, kao i u dane praznika, navedeno je u istom članku.
Odredbe o neradnoj nedjelji ne primjenjuju se za dragstore i njihovo radno vrijeme je od 00.00 do 24 sata svaki dan.
Također, odredbe se ne primjenjuju na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organiziranu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem e-prodavaonica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naravno, pritom treba uzeti u obzir i da uvođenje neradne nedjelje nije donijelo ostvarenje nekih katastrofičnih najava o ogromnom padu trgovine, kao i smanjenju broja zaposlenih.
Pregovori
Uvođenje neradne nedjelje u trgovini u Federaciji BiH, kao važan i medijski najistaknutiji dio Zakona o unutarnjoj trgovini, do sada je izazivalo brojne reakcije, mišljenja, analize, ali i medijske istupe, a nakon što je veći broj lokalnih samouprava zatražio izuzeće od odredbi navedenoga zakonskog rješenja, pristupilo se izmjenama koje bi trebale ujednačiti stvari, zadržati neradnu nedjelju kao osnovno načelo koje štiti prava radnika, ali i omogućiti određene modele u kojima bi mogle postojati iznimke. Na posljednjem sastanku s predstavnicima Sindikata trgovačkih radnika, Udruge poslodavaca te predstavnicima Saveza samostalnih sindikata BiH, na kojem je razmatrana mogućnost izmjene članka 18. koji definira neradnu nedjelju, nije postignut konačan dogovor, međutim, postalo je očito kako se odustalo od tzv. hrvatskog modela koji, podsjećanja radi, pretpostavlja fleksibilnost u smislu da trgovci sami mogu odabrati najviše 16 nedjelja godišnje kada će raditi, dok su sve ostale obvezno neradne.
Razmatrano je više modela te se iz izjava nadležnih može zaključiti kako su strane u socijalnom dijalogu najbliže rješenju koje bi bilo slično nekoj kombinaciji slovenskog i poljskog. Ministar trgovine Almir Hasičević tom je prilikom objasnio kako je jedno od rješenja koje je razmatrano na sastanku i ono koje bi omogućilo malim trgovcima/vlasnicima trgovačkih radnji da rade nedjeljom ako rade sami vlasnici i članovi njihove najuže obitelji. U tom bi slučaju došlo do svojevrsnog kompromisa prema kojemu bi se zaposlenici u trgovini štitili od pritiska da rade nedjeljom, dok bi, s druge strane, male lokalne trgovine mogle poslovati, što je osobito važno u turističkoj sezoni. Da je upravo ovaj model jedan od onih sa značajnim izgledima za usvajanje, svjedoče i poruke nakon sastanka prema kojima je dobio pozitivnu ocjenu svih strana u socijalnom dijalogu.
U svakom slučaju, ono što je jasno je stav kako neradna nedjelja ostaje, ali se može razgovarati o modelima kako pomoći onima koji su pogođeni, naravno, uz zaštitu prava radnika. Slovenski model, podsjećamo, donosi mogućnost rada nedjeljom za male trgovine do 200 m2 u kojima vlasnici rade sami, ali uz ostavljenu mogućnost pomoći studenata i umirovljenika. Poljski model gotovo je identičan te omogućuje malim obiteljskim trgovinama rad nedjeljom. U njima vlasnici sami rade.
Trenutačno rješenje
Izmjene koje se tiču neradne nedjelje trebale bi u konačnici zadovoljiti i poziciju svih strana u Federaciji BiH, no, kako bi postale operativne, mora se promijeniti samo zakonsko rješenje, odnosno članak 18. Zakona o unutarnjoj trgovini. On navodi kako radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdoblju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom, kao i u dane praznika, navedeno je u istom članku.
Odredbe o neradnoj nedjelji ne primjenjuju se za dragstore i njihovo radno vrijeme je od 00.00 do 24 sata svaki dan.
Također, odredbe se ne primjenjuju na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organiziranu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem e-prodavaonica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naravno, pritom treba uzeti u obzir i da uvođenje neradne nedjelje nije donijelo ostvarenje nekih katastrofičnih najava o ogromnom padu trgovine, kao i smanjenju broja zaposlenih.
