Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač poručio je Srbiji da istražuje zapovjednike srpskih snaga koji su bili uključeni u agresiju na Hrvatsku umjesto da najavljuje nove istrage protiv hrvatskih branitelja.
"Vrijeme je da Srbija počne razmišljati o tome da postoje zapovjednici srpskih snaga koji su bili uključeni u agresiju na RH pa neka njih istražuju", rekao je Kovač za Dnevnik Nove TV.
"Branitelje apsolutno razumijemo, ja sam zabrinut kao što su oni zabrinuti, posebno oko izjava tužitelja za ratne zločine koji je - to je bilo skandalozno - najavio nekakve istrage koje se vode protiv hrvatskih branitelja. To je nedopustivo, mi to odbacujemo i mi ćemo jasno upozoriti srpske vlasti da prestanu s takvim provokacijama."
Braniteljske udruge kritiziraju hrvatsku Vladu i diplomaciju zbog toga što je Srbija otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u Europskoj uniji iako nije ukinula zakon o univerzalnoj nadležnosti za procesuiranje svih ratnih zločina na prostoru bivše SFRJ, i ocijenile su to promašajem hrvatske Vlade i diplomacije, javila je Hina.
Na traženje da komentira izjavu bivšeg zamjenika bivše ministrice vanjskih poslova Joška Klisovića, koji je rekao da ministar ne štiti hrvatske nacionalne interese jer nije bio na sastanku u Bruxellesu gdje se raspravljalo o hrvatskim interesima, Kovač je oštro odgovorio.
"To je skandalozno, to je bezobraština, jer ti ljudi nisu napravili ništa, oni su samo ostavili kaos jer da su oni na vrijeme počeli s ugrađivanjem tih mehanizama sada bismo bili u puno boljoj poziciji."
Na pitanje zašto nije bio u Bruxellesu u ponedjeljak na konferenciji na kojoj je Srbija otvorila pregovaračka poglavlja, ministar je odgovorio da je imao posla u Hrvatskoj i da je morao razgovarati s hrvatskim braniteljima.
"Naslijedili smo kaos"
Po njegovim riječima, SDP-ova vlada je mogla prije dvije-tri godine, kada su Njemačka i Velika Britanija blokirala Srbiju zbog Kosova, zatražiti da se taj zakon ukine, ali nisu to učinili.
"Mi smo naslijedili nulu, naslijedili smo kaos , mi smo to popravili na korist RH, na korist hrvatskim braniteljima", ustvrdio je Kovač.
Na pitanje što kada bi Vesna Bosanac otišla sada u Beograd i da ju tamo uhite na granici i tko ljudima koji su na srbijanskim optužnicama jamči da im se to neće dogoditi, Kovač je rekao da bi se Beograd tada suočio s "oštrim protumjerama" RH.
"Smatram skoro nemogućim da bi srpska vlada imala hrabrosti to učiniti jer bi morala računati s našim oštrim protumjerama, a jedna od mjera bi bila apsolutna blokada svih poglavlja u procesu pristupanja EU."
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlju 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovaračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Prvi.tv
"Vrijeme je da Srbija počne razmišljati o tome da postoje zapovjednici srpskih snaga koji su bili uključeni u agresiju na RH pa neka njih istražuju", rekao je Kovač za Dnevnik Nove TV.
"Branitelje apsolutno razumijemo, ja sam zabrinut kao što su oni zabrinuti, posebno oko izjava tužitelja za ratne zločine koji je - to je bilo skandalozno - najavio nekakve istrage koje se vode protiv hrvatskih branitelja. To je nedopustivo, mi to odbacujemo i mi ćemo jasno upozoriti srpske vlasti da prestanu s takvim provokacijama."
Braniteljske udruge kritiziraju hrvatsku Vladu i diplomaciju zbog toga što je Srbija otvorila poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima za punopravno članstvo u Europskoj uniji iako nije ukinula zakon o univerzalnoj nadležnosti za procesuiranje svih ratnih zločina na prostoru bivše SFRJ, i ocijenile su to promašajem hrvatske Vlade i diplomacije, javila je Hina.
Na traženje da komentira izjavu bivšeg zamjenika bivše ministrice vanjskih poslova Joška Klisovića, koji je rekao da ministar ne štiti hrvatske nacionalne interese jer nije bio na sastanku u Bruxellesu gdje se raspravljalo o hrvatskim interesima, Kovač je oštro odgovorio.
"To je skandalozno, to je bezobraština, jer ti ljudi nisu napravili ništa, oni su samo ostavili kaos jer da su oni na vrijeme počeli s ugrađivanjem tih mehanizama sada bismo bili u puno boljoj poziciji."
Na pitanje zašto nije bio u Bruxellesu u ponedjeljak na konferenciji na kojoj je Srbija otvorila pregovaračka poglavlja, ministar je odgovorio da je imao posla u Hrvatskoj i da je morao razgovarati s hrvatskim braniteljima.
"Naslijedili smo kaos"
Po njegovim riječima, SDP-ova vlada je mogla prije dvije-tri godine, kada su Njemačka i Velika Britanija blokirala Srbiju zbog Kosova, zatražiti da se taj zakon ukine, ali nisu to učinili.
"Mi smo naslijedili nulu, naslijedili smo kaos , mi smo to popravili na korist RH, na korist hrvatskim braniteljima", ustvrdio je Kovač.
Na pitanje što kada bi Vesna Bosanac otišla sada u Beograd i da ju tamo uhite na granici i tko ljudima koji su na srbijanskim optužnicama jamči da im se to neće dogoditi, Kovač je rekao da bi se Beograd tada suočio s "oštrim protumjerama" RH.
"Smatram skoro nemogućim da bi srpska vlada imala hrabrosti to učiniti jer bi morala računati s našim oštrim protumjerama, a jedna od mjera bi bila apsolutna blokada svih poglavlja u procesu pristupanja EU."
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlju 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovaračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Prvi.tv
