Hoće li u Njemačkoj ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnog roka? Iz perspektive novog povjerenika za oružane snage, to je nemoguće izbjeći. Jedan dio vlade je drugačijeg mišljenja, piše Deutsche Welle.
Novi povjerenik Bundestaga za oružane snage, Henning Otte, načelno se izjasnio u korist uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. Dok se savezna vlada oslanja na dobrovoljnu službu, on će, kako je rekao, kao osoba nadležna za vojsku predložiti vraćanje obveznog vojnog roka i to još ove godine. "Obvezujući elementi" moraju biti pripremljeni sada, rekao je političar CDU-a u intervjuu za središnji informativni program javnog servisa ARD Tagesthemen.
"Trupe su pod velikim pritiskom i ne smiju se preopteretiti", rekao je Otte. Ne mogu se pleća vojnika uvijek sve više opterećivati, već se ta pleća moraju učiniti širima. On sumnja da će rješenje za koje se zalaže vlada biti dovoljno.
Švedski model kao uzor
Umjesto toga, Otte se poziva na model koji se prakticira u Švedskoj uz obveznu regrutaciju. "Time bi se ostvario direktan kontakt, a moj osobni dojam je da kada razgovarate s mladim ljudima, raste uvjerenje da se priključe Bundeswehru, kako bi se u budućnosti očuvali mir i sloboda", rekao je političar vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU).
U vezi izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) da je potrebno još 60.000 dodatnih vojnika, Otte smatra da on sada mora reći kako se to može jamčiti. Povjerenik za vojna pitanja ne smatra da je za to dovoljna nedavno usvojena odluka o obveznom odgovaranju mladih na vladin upitnik o tome jesu li za služenje obveznog vojnog roka.
Iz pravne perspektive, vojna obveza je u Njemačkoj još uvijek na snazi. Nju je pak u srpnju 2011., nakon 55 godina, tadašnji demokršćanski ministar obrane Karl-Theodor zu Gutenberg stavio van snage, a to je u praksi značilo ukidanje dotadašnje vojne i civilne službe.
Prijedlozi za poboljšanje uvjeta služenja
Otte je također predložio da se služba u Bundeswehru bolje plaća. Zamislivo je, kako je rekao, i da se uvedu mirovinski bodovi. Pored toga, može se ponuditi i stjecanje vozačke dozvole i mogućnost da se razdoblje služenja vojnog roka uračuna u vrijeme čekanja za dobivanje mjesta na fakultetu, za studente koji se nalaze na listi čekanja zbog ograničenog broja mjesta ili drugih kriterija. Od savezne vlade se traži da sastavi sveobuhvatan paket za opremanje trupa kako bi one mogle ispuniti svoju misiju.
Povjerenik za oružane snage pretpostavlja da bi se eventualna regrutacija u Njemačkoj u dogledno vrijeme mogla odnositi samo na muškarce. Otte ne vjeruje da je obvezna služba za žene - kako je to planirano u Danskoj, realna. To bi zahtijevalo promjenu Ustava, koja trenutno nije na vidiku. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Za to bi se vladajući demokršćani i socijaldemokrati morali osloniti i na glasove desno populističkog AfD-a ili Ljevice. Važno je "brzo implementirati ono što je izvodivo", rekao je Otte, tako da se izbjegne "da sve više zahtjeva ide prema trupama a da na raspolaganju za to stoji neophodni kadrovski kontingent".
Različita stajališta o obveznom vojnom roku
I predsjednik Udruge rezervista Patrick Sensburg zalaže se za vraćanje obveznog služenja vojnog roka. "S obzirom na ciljeve NATO-a od oko 250.000 aktivnih vojnika, sada svima mora biti jasno da se to ne može postići bez da se ponovno aktivira obvezno služenje vojnog roka", rekao je on za Rheinische Post. Sensburg je dugo bio zastupnik CDU-a u Bundestagu.
Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu snažno se zalagao za uvođenje opće obvezne službe. To, kako je rekao, ne bi trebalo služiti samo vojsci, već bi imalo svoju primjenu i u socijalnim i civilnim oblastima, te bi se trebalo odnositi "jednako na muškarce i na žene".
SPD odbacuje povratak obveznog vojnog roka
Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch kategorički je odbacio takve pozive za vraćanje obveznog vojnog roka. "Koalicijski sporazum jasno kaže da se oslanjamo na dobrovoljnu službu", izjavio je Miersch za Neue Osnabrücker Zeitung.
Cilj od 60.000 dodatnih vojnika se "srednjoročno" može postići i bez uvođenja obveze. "O regrutaciji bi se tada moglo pregovarati u narednom zakonodavnom razdoblju, ali ne u ovom", dodao je Miersch.
Novi povjerenik Bundestaga za oružane snage, Henning Otte, načelno se izjasnio u korist uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. Dok se savezna vlada oslanja na dobrovoljnu službu, on će, kako je rekao, kao osoba nadležna za vojsku predložiti vraćanje obveznog vojnog roka i to još ove godine. "Obvezujući elementi" moraju biti pripremljeni sada, rekao je političar CDU-a u intervjuu za središnji informativni program javnog servisa ARD Tagesthemen.
"Trupe su pod velikim pritiskom i ne smiju se preopteretiti", rekao je Otte. Ne mogu se pleća vojnika uvijek sve više opterećivati, već se ta pleća moraju učiniti širima. On sumnja da će rješenje za koje se zalaže vlada biti dovoljno.
Švedski model kao uzor
Umjesto toga, Otte se poziva na model koji se prakticira u Švedskoj uz obveznu regrutaciju. "Time bi se ostvario direktan kontakt, a moj osobni dojam je da kada razgovarate s mladim ljudima, raste uvjerenje da se priključe Bundeswehru, kako bi se u budućnosti očuvali mir i sloboda", rekao je političar vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU).
U vezi izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) da je potrebno još 60.000 dodatnih vojnika, Otte smatra da on sada mora reći kako se to može jamčiti. Povjerenik za vojna pitanja ne smatra da je za to dovoljna nedavno usvojena odluka o obveznom odgovaranju mladih na vladin upitnik o tome jesu li za služenje obveznog vojnog roka.
Iz pravne perspektive, vojna obveza je u Njemačkoj još uvijek na snazi. Nju je pak u srpnju 2011., nakon 55 godina, tadašnji demokršćanski ministar obrane Karl-Theodor zu Gutenberg stavio van snage, a to je u praksi značilo ukidanje dotadašnje vojne i civilne službe.
Prijedlozi za poboljšanje uvjeta služenja
Otte je također predložio da se služba u Bundeswehru bolje plaća. Zamislivo je, kako je rekao, i da se uvedu mirovinski bodovi. Pored toga, može se ponuditi i stjecanje vozačke dozvole i mogućnost da se razdoblje služenja vojnog roka uračuna u vrijeme čekanja za dobivanje mjesta na fakultetu, za studente koji se nalaze na listi čekanja zbog ograničenog broja mjesta ili drugih kriterija. Od savezne vlade se traži da sastavi sveobuhvatan paket za opremanje trupa kako bi one mogle ispuniti svoju misiju.
Povjerenik za oružane snage pretpostavlja da bi se eventualna regrutacija u Njemačkoj u dogledno vrijeme mogla odnositi samo na muškarce. Otte ne vjeruje da je obvezna služba za žene - kako je to planirano u Danskoj, realna. To bi zahtijevalo promjenu Ustava, koja trenutno nije na vidiku. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Za to bi se vladajući demokršćani i socijaldemokrati morali osloniti i na glasove desno populističkog AfD-a ili Ljevice. Važno je "brzo implementirati ono što je izvodivo", rekao je Otte, tako da se izbjegne "da sve više zahtjeva ide prema trupama a da na raspolaganju za to stoji neophodni kadrovski kontingent".
Različita stajališta o obveznom vojnom roku
I predsjednik Udruge rezervista Patrick Sensburg zalaže se za vraćanje obveznog služenja vojnog roka. "S obzirom na ciljeve NATO-a od oko 250.000 aktivnih vojnika, sada svima mora biti jasno da se to ne može postići bez da se ponovno aktivira obvezno služenje vojnog roka", rekao je on za Rheinische Post. Sensburg je dugo bio zastupnik CDU-a u Bundestagu.
Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu snažno se zalagao za uvođenje opće obvezne službe. To, kako je rekao, ne bi trebalo služiti samo vojsci, već bi imalo svoju primjenu i u socijalnim i civilnim oblastima, te bi se trebalo odnositi "jednako na muškarce i na žene".
SPD odbacuje povratak obveznog vojnog roka
Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch kategorički je odbacio takve pozive za vraćanje obveznog vojnog roka. "Koalicijski sporazum jasno kaže da se oslanjamo na dobrovoljnu službu", izjavio je Miersch za Neue Osnabrücker Zeitung.
Cilj od 60.000 dodatnih vojnika se "srednjoročno" može postići i bez uvođenja obveze. "O regrutaciji bi se tada moglo pregovarati u narednom zakonodavnom razdoblju, ali ne u ovom", dodao je Miersch.
