U cilju lakšeg organiziranja nastavnog procesa, Krizni stožer Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije usvojio je izmjenu epidemioloških preporuka koja se odnosi na broj učenika u jednom razredu.
Naime, u učionicama gdje se mogu ispoštovati sve epidemiološke mjere, posebno distanca među učenicima, maksimalan broj učenika može biti 18. Ovim će, bar za sada, manji broj učenika pratiti nastavu na daljinu i bit će uključen u redoviti nastavni proces.
Slučaj iz Velike Kladuše
Škola na daljinu omogućila je kontinuiranu nastavu, ispunjavanje obveza i komuniciranje nastavnika i učenika, potaknula i razvoj informatičke pismenosti, ali na vidjelo su izašli i brojni problemi. Dio učenika nije imao uvjete za praćenje online nastave, bilo da nije imao mobitel, tablet ili računalo. Dio nije imao internet, ali bilo je i slučajeva djece koji su sve to imali, ali, jednostavno, nisu sudjelovali u nastavi.
Pa tako u Osnovnoj školi “Todorovska Slapnica” u Velikoj Kladuši četiri učenika ponavljaju razred. Jedno je prošle godine bilo 6., drugo 7., treći 8., dok je četvrti učenik bio 9. razred. Ove školske godine ponovno pohađaju iste razrede.
I dok jedni tvrde da su učenike “oborili na godinu” jer nisu imali mogućnost pratiti online nastavu, ravnatelj škole Enis Kantarević tvrdi da to nije točno.
"Radi se o četiri učenika koja ponavljaju. Dva učenika pala su još u šestom mjesecu, s više negativnih ocjena, jedna učenica polagala je razredni ispit jer nije pratila nastavu i jedan je bio upućen na popravni ispit gdje je pao njemački i matematiku.
Nije točno da su djeca pala godinu jer nisu imala potrebnu opremu i uvjete za praćenje nastave jer sam ja kupio 14 tableta učenicima, dva puta odlazio kod roditelja. Djeca su imala uvjete za praćenje nastave, ali nisu je pratili", kazao je za Faktor Kantarević.
Ističe da je posjetio roditelje i djecu u vrijeme nastave kako bi vidio što je uzrok njihova izostanka s online sata.
"Pitam roditelja gdje je dijete, kaže spava. Zašto nije na nastavi, kaže roditelj da mu ne može ništa, jedino da ga ubije. To je jedan slučaj, a svi su 90% isti slučajevi. Imali su uvjete", ističe ravnatelj.
Druga djeca, kažu, budu na Facebooku, igraju igrice cijelu noć, imaju pristup internetu, a nisu bili na nastavi.
Adnan Kreso, pomoćnik ministra obrazovanja USŽ-a, ističe da imaju informaciju da je nekoliko učenika palo godinu te da će Pedagoški zavod izaći na teren kako bi uvidio što je uzrok da djeca ponavljaju razred, a s obzirom na izvanrednu situaciju u prethodnoj školskoj godini.
Ministar obrazovanja SBŽ-a Bojan Domić potvrdio je kako nisu imali slučajeva da učenici ponavljaju godinu zbog nemogućnosti praćenja online nastave.
Ponavljanja godine nije bilo ni u HNŽ-u.
Nitko nije izgubio godinu i nitko nije bio na popravnom, a tu gdje su djeca izgubila godinu, mislim da je netko debelo zakazao - kazao je za Večernji list Slavko Lauš, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ-a.
Brojni problemi
"Online nastava nije slanje Viberom ili WhatsAppom. Učitelji su slali djeci zadatke, materijale kako su znali i imali tehniku. Slalo se mobitelom. Sva djeca nisu imala mogućnost ni tako pratiti nastavu. To je u tim trenucima bilo tako i mislio sam da će u rujnu sve biti drugačije. Da će, ako dođe do online nastave, netko osigurati sredstva kako bi nastava funkcionirala.
Održani seminari i obuke su nedovoljni. Ne mogu se preko noći svladati, kako tek da učenik svlada", kazao je Lauš. Na kraju najviše problema imaju roditelji. Djeca ne znaju otvoriti platformu, ne znaju raditi na njoj, a i roditeljima, pa i dijelu učitelja, to je nepoznanica. Tako da je sve to jedno jako veliko opterećenje za učitelje, učenike, a posebno za roditelje koji moraju biti drugi učitelji.
Da bi online nastava funkcionirala u pravom smislu, morate osigurati sve preduvjete.
"Na nekim mjestima nema interneta, u obiteljima koje su socijalno ugrožene treba osigurati tehniku, a osnovno obrazovanje je obvezno i svaki učenik, po zakonu, mora imati jednako obrazovanje.
U obiteljima koje imaju više djece teško je osigurati svakom djetetu laptop i kutak u kojem on može pratiti i sudjelovati u online nastavi. Trebamo biti iskreni i pošteno reći da online nastava ne može polučiti rezultate, mislim na osnovne škole. Nemoguće je pratiti koliko dijete sudjeluje u nastavi, igra li se ili uči, nisu sva djeca ista, ima ih odgovornih i neodgovornih.
No, problem je kako provjeriti njihovo znanje, a da to bude baš učeničko znanje. Na kraju prošle godine rezultati su bili fenomenalni. U mojoj školi više od 600 učenika imalo je prosjek 4,75. Svi su bili odlični. Išlo se u korist učenika. Treba li nam to? Mislim da ne, da je to nešto lažno. U osnovnom obrazovanju online nastavom ne možemo polučiti dobre rezultate", ističe Lauš.
Naime, u učionicama gdje se mogu ispoštovati sve epidemiološke mjere, posebno distanca među učenicima, maksimalan broj učenika može biti 18. Ovim će, bar za sada, manji broj učenika pratiti nastavu na daljinu i bit će uključen u redoviti nastavni proces.
Slučaj iz Velike Kladuše
Škola na daljinu omogućila je kontinuiranu nastavu, ispunjavanje obveza i komuniciranje nastavnika i učenika, potaknula i razvoj informatičke pismenosti, ali na vidjelo su izašli i brojni problemi. Dio učenika nije imao uvjete za praćenje online nastave, bilo da nije imao mobitel, tablet ili računalo. Dio nije imao internet, ali bilo je i slučajeva djece koji su sve to imali, ali, jednostavno, nisu sudjelovali u nastavi.
Pa tako u Osnovnoj školi “Todorovska Slapnica” u Velikoj Kladuši četiri učenika ponavljaju razred. Jedno je prošle godine bilo 6., drugo 7., treći 8., dok je četvrti učenik bio 9. razred. Ove školske godine ponovno pohađaju iste razrede.
I dok jedni tvrde da su učenike “oborili na godinu” jer nisu imali mogućnost pratiti online nastavu, ravnatelj škole Enis Kantarević tvrdi da to nije točno.
"Radi se o četiri učenika koja ponavljaju. Dva učenika pala su još u šestom mjesecu, s više negativnih ocjena, jedna učenica polagala je razredni ispit jer nije pratila nastavu i jedan je bio upućen na popravni ispit gdje je pao njemački i matematiku.
Nije točno da su djeca pala godinu jer nisu imala potrebnu opremu i uvjete za praćenje nastave jer sam ja kupio 14 tableta učenicima, dva puta odlazio kod roditelja. Djeca su imala uvjete za praćenje nastave, ali nisu je pratili", kazao je za Faktor Kantarević.
Ističe da je posjetio roditelje i djecu u vrijeme nastave kako bi vidio što je uzrok njihova izostanka s online sata.
"Pitam roditelja gdje je dijete, kaže spava. Zašto nije na nastavi, kaže roditelj da mu ne može ništa, jedino da ga ubije. To je jedan slučaj, a svi su 90% isti slučajevi. Imali su uvjete", ističe ravnatelj.
Druga djeca, kažu, budu na Facebooku, igraju igrice cijelu noć, imaju pristup internetu, a nisu bili na nastavi.
Adnan Kreso, pomoćnik ministra obrazovanja USŽ-a, ističe da imaju informaciju da je nekoliko učenika palo godinu te da će Pedagoški zavod izaći na teren kako bi uvidio što je uzrok da djeca ponavljaju razred, a s obzirom na izvanrednu situaciju u prethodnoj školskoj godini.
Ministar obrazovanja SBŽ-a Bojan Domić potvrdio je kako nisu imali slučajeva da učenici ponavljaju godinu zbog nemogućnosti praćenja online nastave.
Ponavljanja godine nije bilo ni u HNŽ-u.
Nitko nije izgubio godinu i nitko nije bio na popravnom, a tu gdje su djeca izgubila godinu, mislim da je netko debelo zakazao - kazao je za Večernji list Slavko Lauš, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ-a.
Brojni problemi
"Online nastava nije slanje Viberom ili WhatsAppom. Učitelji su slali djeci zadatke, materijale kako su znali i imali tehniku. Slalo se mobitelom. Sva djeca nisu imala mogućnost ni tako pratiti nastavu. To je u tim trenucima bilo tako i mislio sam da će u rujnu sve biti drugačije. Da će, ako dođe do online nastave, netko osigurati sredstva kako bi nastava funkcionirala.
Održani seminari i obuke su nedovoljni. Ne mogu se preko noći svladati, kako tek da učenik svlada", kazao je Lauš. Na kraju najviše problema imaju roditelji. Djeca ne znaju otvoriti platformu, ne znaju raditi na njoj, a i roditeljima, pa i dijelu učitelja, to je nepoznanica. Tako da je sve to jedno jako veliko opterećenje za učitelje, učenike, a posebno za roditelje koji moraju biti drugi učitelji.
Da bi online nastava funkcionirala u pravom smislu, morate osigurati sve preduvjete.
"Na nekim mjestima nema interneta, u obiteljima koje su socijalno ugrožene treba osigurati tehniku, a osnovno obrazovanje je obvezno i svaki učenik, po zakonu, mora imati jednako obrazovanje.
U obiteljima koje imaju više djece teško je osigurati svakom djetetu laptop i kutak u kojem on može pratiti i sudjelovati u online nastavi. Trebamo biti iskreni i pošteno reći da online nastava ne može polučiti rezultate, mislim na osnovne škole. Nemoguće je pratiti koliko dijete sudjeluje u nastavi, igra li se ili uči, nisu sva djeca ista, ima ih odgovornih i neodgovornih.
No, problem je kako provjeriti njihovo znanje, a da to bude baš učeničko znanje. Na kraju prošle godine rezultati su bili fenomenalni. U mojoj školi više od 600 učenika imalo je prosjek 4,75. Svi su bili odlični. Išlo se u korist učenika. Treba li nam to? Mislim da ne, da je to nešto lažno. U osnovnom obrazovanju online nastavom ne možemo polučiti dobre rezultate", ističe Lauš.
