Izrael je jučer počeo obilježavati Dan sjećanja na holokaust, a središnja komemoracija u Yad Vashemu unaprijed je snimljena zbog aktualnih neprijateljstava s Iranom i Hezbolahom u Libanonu. U svom govoru premijer Benjamin Netanyahu oštro je kritizirao Europu, poručivši kako je "pogođena dubokom moralnom slabošću" te da Izrael sada brani kontinent "koji je toliko toga zaboravio od Holokausta", piše The Times of Israel.
Netanyahu: Branimo civilizaciju od barbarstva
Optužio je Europu da "gubi kontrolu nad vlastitim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od barbarstva".
"Imaju mnogo toga za naučiti od nas", rekao je premijer, "posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost".
"Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama s kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe - a time i cijeli svijet", rekao je, dodavši da "Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta".
Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama "nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu".
"Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva", dodao je Netanyahu, "imena Natanz, Fordow, Isfahan i Parchin vjerojatno bi se pamtila s vječnim užasom, baš kao Auschwitz, Treblinka, Majdanek i Sobibor".
Herzog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
Predsjednik Isaac Herzog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.
Svoj je govor isprepleo oko priče o Magdi Baratz, koja je preživjela holokaust, i njezinom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih obrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Baratz je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjetu bivšem koncentracijskom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tijekom holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.
"Dijelilo ih je točno 70 godina", rekao je Herzog, "ali povezivao ih je jedan duh - duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, Državu Izrael".
Osvrćući se na aktualne vojne operacije, Herzog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih skupina te pozvao svjetske vođe da prijeđu s riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma "prije nego što bude prekasno".
Zaključio je kako će Izrael nastaviti čuvati sjećanje na holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.
Sirene i komemoracije diljem zemlje
Dan sjećanja na holokaust u Izraelu, poznat kao Yom HaShoah, počeo je sinoć i završit će večeras. Obilježava se službenim komemoracijama i dvominutnom sirenom tijekom koje život u većem dijelu zemlje staje.
Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na holokaust koji se obilježava u siječnju, na godišnjicu oslobođenja Auschwitza.
Iako je središnja svečanost u Yad Vashemu ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive sigurnosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održat će se diljem zemlje.
Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Auschwitz oko 50 preživjelih holokausta predvoditi godišnji Marš živih, zajedno s preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.
U čast Dana sjećanja, jeruzalemske gradske vlasti osvijetlile su zidine Staroga grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi "Sjećaj se" i "Nikad ne zaboravi". U glavnom gradu živi otprilike 6900 osoba koje su preživjele holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Središnjeg statističkog ureda.
Netanyahu: Branimo civilizaciju od barbarstva
Optužio je Europu da "gubi kontrolu nad vlastitim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od barbarstva".
"Imaju mnogo toga za naučiti od nas", rekao je premijer, "posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost".
"Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama s kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe - a time i cijeli svijet", rekao je, dodavši da "Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta".
Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama "nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu".
"Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva", dodao je Netanyahu, "imena Natanz, Fordow, Isfahan i Parchin vjerojatno bi se pamtila s vječnim užasom, baš kao Auschwitz, Treblinka, Majdanek i Sobibor".
Herzog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
Predsjednik Isaac Herzog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.
Svoj je govor isprepleo oko priče o Magdi Baratz, koja je preživjela holokaust, i njezinom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih obrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Baratz je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjetu bivšem koncentracijskom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tijekom holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.
"Dijelilo ih je točno 70 godina", rekao je Herzog, "ali povezivao ih je jedan duh - duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, Državu Izrael".
Osvrćući se na aktualne vojne operacije, Herzog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih skupina te pozvao svjetske vođe da prijeđu s riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma "prije nego što bude prekasno".
Zaključio je kako će Izrael nastaviti čuvati sjećanje na holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.
Sirene i komemoracije diljem zemlje
Dan sjećanja na holokaust u Izraelu, poznat kao Yom HaShoah, počeo je sinoć i završit će večeras. Obilježava se službenim komemoracijama i dvominutnom sirenom tijekom koje život u većem dijelu zemlje staje.
Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na holokaust koji se obilježava u siječnju, na godišnjicu oslobođenja Auschwitza.
Iako je središnja svečanost u Yad Vashemu ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive sigurnosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održat će se diljem zemlje.
Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Auschwitz oko 50 preživjelih holokausta predvoditi godišnji Marš živih, zajedno s preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.
U čast Dana sjećanja, jeruzalemske gradske vlasti osvijetlile su zidine Staroga grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi "Sjećaj se" i "Nikad ne zaboravi". U glavnom gradu živi otprilike 6900 osoba koje su preživjele holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Središnjeg statističkog ureda.
