U jednom od dogovorenih principa za formiranje vlasti u BiH, koji su potpisali lideri tri političke stranke, prvi put se spominje i stvaranje uvjeta za preuzimanje punog suvereniteta i okončanje mandata OHR-a. Time se bavi i zapadni tisak, pa jedan od najuglednijih listova u Švicarskoj zaključuje da je dužnost visokog predstavnika u BiH odavno bez smisla.
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung konstatira da građani BiH nemaju pravo odlučivati o ukidanju funkcije visokog predstavnika i da to može samo Vijeće za provedbu mira ili Vijeće sigurnosti UN. Autor, očito dobar poznavatelj prilika u BiH, usporedbu za najdugotrajnijeg bh. patrona, nalazi u Andrićevom djelu.
- Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko sve više podsjeća na melankoličnog europskog konzula s početka 19. vijeka, kojeg je tako majstorski opisao Ivo Andrić: "izoliran i rezigniran, a ipak u potpunosti dio bosanskog kozmosa" - piše ovaj list, prenosi RTRS.
Da su Inzkovo desetljeće ipak obilježile remetilačke političke poruke i da za neke domaće, ali i međunarodne politike njegova pozicija i nije bila uzaludna, smatra Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta u I. Sarajevu.
- Ako vi unaprijed imate podršku visokog predstavnika, a to direktno ili indirektno znači i velike sile, onda se osjećate dovoljno sigurnim i moćnim i ne želite sudjelovati u postizanju kompromisa - kaže Marković.
Ipak je Inzkov patronat izazvao manje turbulencija, nego njegovih prethodnika, a i Neue Zürcher Zeitung posebno se, uz to i kritički osvrnuo na period od 2002. do 2006. i vladavinu britanskog političara Paddyja Ashdowna.
- On je u velikom stilu smjenjivao lokalne političare i suce, stvarao je dekretom institucije i po mnogo čemu podsjećao na kolonijalnog guvernera iz prošlog vijeka. Protiv volje neposlušnih, ali izabranih lokalnih moćnika, pokušao je centralizirati zemlju i odsiječi političare od njihovih izvora prihoda. Ashdownov poduhvat već je u BiH pokazivao slabost, koja se nešto kasnije ponovila na Kosovu - piše list.
Goran Marković ističe da je ovaj arbitar bio pod navodnicima, jer je držao stranu jednoj od političkih elita, nije se rukovodio tumačenjem DM sporazuma ni Ustava, koliko zastupanjem interesa, prije svega tzv. međunarodne zajednice.
Pa i danas kada su, bar kako navodi švicarski list, svi u BiH spremni da okončaju eksperiment zvani Ured visokog predstavnika, ništa ne zavisi od domaće volje. Mada Neue Zürcher Zeitung navodi da se već godinama ni sile koje garantiraju Dejtonski sporazum, ni lokalna javnost ne interesira za visokog predstavnika, osnovana je bojazan da će marioneta u rukama velikih sila u BiH, još zadugo ostati.
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung konstatira da građani BiH nemaju pravo odlučivati o ukidanju funkcije visokog predstavnika i da to može samo Vijeće za provedbu mira ili Vijeće sigurnosti UN. Autor, očito dobar poznavatelj prilika u BiH, usporedbu za najdugotrajnijeg bh. patrona, nalazi u Andrićevom djelu.
- Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko sve više podsjeća na melankoličnog europskog konzula s početka 19. vijeka, kojeg je tako majstorski opisao Ivo Andrić: "izoliran i rezigniran, a ipak u potpunosti dio bosanskog kozmosa" - piše ovaj list, prenosi RTRS.
Da su Inzkovo desetljeće ipak obilježile remetilačke političke poruke i da za neke domaće, ali i međunarodne politike njegova pozicija i nije bila uzaludna, smatra Goran Marković, dekan Pravnog fakulteta u I. Sarajevu.
- Ako vi unaprijed imate podršku visokog predstavnika, a to direktno ili indirektno znači i velike sile, onda se osjećate dovoljno sigurnim i moćnim i ne želite sudjelovati u postizanju kompromisa - kaže Marković.
Ipak je Inzkov patronat izazvao manje turbulencija, nego njegovih prethodnika, a i Neue Zürcher Zeitung posebno se, uz to i kritički osvrnuo na period od 2002. do 2006. i vladavinu britanskog političara Paddyja Ashdowna.
- On je u velikom stilu smjenjivao lokalne političare i suce, stvarao je dekretom institucije i po mnogo čemu podsjećao na kolonijalnog guvernera iz prošlog vijeka. Protiv volje neposlušnih, ali izabranih lokalnih moćnika, pokušao je centralizirati zemlju i odsiječi političare od njihovih izvora prihoda. Ashdownov poduhvat već je u BiH pokazivao slabost, koja se nešto kasnije ponovila na Kosovu - piše list.
Goran Marković ističe da je ovaj arbitar bio pod navodnicima, jer je držao stranu jednoj od političkih elita, nije se rukovodio tumačenjem DM sporazuma ni Ustava, koliko zastupanjem interesa, prije svega tzv. međunarodne zajednice.
Pa i danas kada su, bar kako navodi švicarski list, svi u BiH spremni da okončaju eksperiment zvani Ured visokog predstavnika, ništa ne zavisi od domaće volje. Mada Neue Zürcher Zeitung navodi da se već godinama ni sile koje garantiraju Dejtonski sporazum, ni lokalna javnost ne interesira za visokog predstavnika, osnovana je bojazan da će marioneta u rukama velikih sila u BiH, još zadugo ostati.
