Antiruska histerija je znak slabosti Zapada - politika ruskog lidera Vladimira Putina nije uzrok, već simptom krize liberalno-demokratskog društvenog modela, smatra njemački list Zeit.
Zapad "šefa Kremlja" prikazuje kao "svemogućeg diva", iako su njegove mogućnosti ograničene.
"Postojeća histerija povodom ruskog miješanja u zapadna društva prije svjedoči o našoj slabosti, nego o ruskoj snazi", navodi Zeit.
Za samo nekoliko godina Rusija i Zapad su, na iznenađujući način, zamijenili mjesta.
Još donedavno, Zapad je bio moćan, a ruske vlasti su se žalile da ih NATO okružuje i ignorira interese sigurnosti njihove zemlje, prenosi Srna. Ali, danas se u retorici Moskve može čuti više samouvjerenosti.
Na Zapadu se, naprotiv, povećavaju "malodušni strahovi" da će ruski predsjednik uskoro početi rat. Pri tome se, sve češće, govori o početku novog "Hladnog rata".
Ovaj proces je počeo nakon obraćanja Rusije na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu 2007. godine.
Poslije proglašenja Krima za teritoriju Rusije i konflikta na istoku Ukrajine za ove promjene saznala je i šira javnost.
Istovremeno, sve više se počelo govoriti o slabosti Zapada, koja će prije ili kasnije prirodnim povijesnim putem dovesti do kraha demokracije i do pojave novog svjetskog poretka, čiji će lider biti Rusija.
Nakon što se na ljeto 2015. godine ruska vojska umiješala u građanski rat u Siriji, a SAD i njihovi saveznici je nisu mogli spriječiti niti poremetiti, počelo se još glasnije govoriti o slabosti Zapada.
Poslije referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU i pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, ove priče su postale trend.
Zeit, ipak, ocjenjuje da "snaga Rusije nije tolika kolikom se predstavlja".
"Sadašnja histerija više svjedoči o našoj slabosti nego o moći Rusije. Točnije, ona najviše svjedoči o našoj nesigurnosti u sebe same", zaključuje Zeit.
Zapad "šefa Kremlja" prikazuje kao "svemogućeg diva", iako su njegove mogućnosti ograničene.
"Postojeća histerija povodom ruskog miješanja u zapadna društva prije svjedoči o našoj slabosti, nego o ruskoj snazi", navodi Zeit.
Za samo nekoliko godina Rusija i Zapad su, na iznenađujući način, zamijenili mjesta.
Još donedavno, Zapad je bio moćan, a ruske vlasti su se žalile da ih NATO okružuje i ignorira interese sigurnosti njihove zemlje, prenosi Srna. Ali, danas se u retorici Moskve može čuti više samouvjerenosti.
Na Zapadu se, naprotiv, povećavaju "malodušni strahovi" da će ruski predsjednik uskoro početi rat. Pri tome se, sve češće, govori o početku novog "Hladnog rata".
Ovaj proces je počeo nakon obraćanja Rusije na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu 2007. godine.
Poslije proglašenja Krima za teritoriju Rusije i konflikta na istoku Ukrajine za ove promjene saznala je i šira javnost.
Istovremeno, sve više se počelo govoriti o slabosti Zapada, koja će prije ili kasnije prirodnim povijesnim putem dovesti do kraha demokracije i do pojave novog svjetskog poretka, čiji će lider biti Rusija.
Nakon što se na ljeto 2015. godine ruska vojska umiješala u građanski rat u Siriji, a SAD i njihovi saveznici je nisu mogli spriječiti niti poremetiti, počelo se još glasnije govoriti o slabosti Zapada.
Poslije referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU i pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, ove priče su postale trend.
Zeit, ipak, ocjenjuje da "snaga Rusije nije tolika kolikom se predstavlja".
"Sadašnja histerija više svjedoči o našoj slabosti nego o moći Rusije. Točnije, ona najviše svjedoči o našoj nesigurnosti u sebe same", zaključuje Zeit.
