Europska unija i šira međunarodna zajednica ponovno pokušavaju promijeniti zamrznuti politički krajobraz susjedne Bosne i Hercegovine. Odmah nakon svog predsjedanja EU, Berlin je kandidirao bivšeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, lidera Kršćansko-socijalne unije (CSU) na dužnost visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt bi trebao zamijeniti dugogodišnjeg povjerenika Valentina Inzka te uz pomoć njemačke diplomacije, ali i nove vlade u Washingtonu, pokušati razriješiti stanje u najsloženijoj državi zapadnog Balkana, prenosi Glas Istre.
Iz Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu poručili su da je razvoj Bosne i Hercegovine u interesu njemačke vlade te se istodobno podržava i perspektiva članstva u Europskoj uniji. Izbor Christiana Schmidta za novog povjerenika leži u činjenici da je on kao zastupnik Bundestaga te kao glasnogovornik demokršćanskog zastupničkog kluba za vanjskopolitička i obrambena pitanja još od ranih devedesetih bio dobro upoznat sa stanjem na Zapadnom Balkanu te posebno s ratom u Bosni i Hercegovini.
Dobar za Međunarodnu zajednicu u BiH
Njemačka vlada je uvjerena da bi jedna istaknuta ličnost poput Christiana Schmidta predstavljala veliku dobit za rad Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kažu u Berlinu.
Poznato je da je aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko na dužnosti od 2009. te da podržava vlastitu smjenu. Do nje će službeno doći u ožujku, ali Schmidt se, prema riječima analitičara, već mjesecima priprema za posao u Sarajevu. Njemački mediji najavili su njegovo imenovanje krajem prosinca, s sam Schmidt za sada ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature.
Njemački analitičari kažu da je mjesto visokog povjerenika u Sarajevu za Schmidta zapravo “utješna nagrada” jer nije uspio postati predsjednik Zaklade Hannsa Seidela koja je CSU-u. Kako piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, nije ga podržao bavarski premijer Markus Söder čiji je favorit europski zastupnik Markus Ferber.
Iskustvo s Balkanom
Ipak, zna se da Schmidt ima poprilično iskustvo na Balkanu. Nakon 1991. godine bio je zastupnik CSU-a u Bundestagu i radio na poslovima vanjske i unutarnje politike, nakon čega je bio državni tajnik u Ministarstvu obrane. Balkan je pripadao njegovom opisu posla – posljednju misiju u BiH imao je, po nalogu kancelarke Angele Merkel, 2019. godine kada se bavio migrantima.
Njemački mediji na razne su načine popratili najavu da Schmidt postaje novi “komesar” za Bosnu i Hercegovinu. U tekstu naslovljenom “Novi jahač mrtvog konja” kojeg je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) predstavlja ga se kao “Nijemca koji bi trebao reformirati BiH” te se navodi da bi on “trebao postati kralj, ustvari bi točnije trebalo reći: vice-kralj.
”Njemački list napominje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u BiH, te da je ona utemeljena nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma i kraja rata u BiH. Visoki predstavnik treba nadzirati mirovni proces, ali ima, piše FAZ, i diktatorske ovlasti: “Baš kao i vice-kralj neke velesile u nekoj koloniji, i vrhovni nadziratelj mira u Sarajevu može otpuštati političare, anulirati zakone ili izdavati dekrete”.
Nadregionalni list koji izlazi u Frankfurtu na Majni smatra da je položaj visokog predstavnika s vremenom izgubio na značaju, što se argumentira time da se “krvavi sukobi među etničkim skupinama nisu ponovno rasplamsali” ni nakon povlačenja Bundeswehra i gotovo svih inozemnih trupa, prenosi medijska mreža Deutsche Wele. Podsjećaju i na prijetnje Milorada Dodika da će osamostaliti Republiku Srpsku, no tvrde da za svoje “secesionističke planove u Srbiji (za sada) nema partnere”.
Mediji tvrde da se radi i o skupoj dužnosti koja se u samom Sarajevu ne uzima za ozbiljno, kao ni u europskim prijestolnicama. Još je nekadašnji visoki povjerenik, Slovak Miroslav Lajčak, rekao pa porekao da se radi o “mrtvom konju” kojeg je austrijski diplomat Valentin Inzko, kažu, bezuspješno reanimirao dvanaest godina. Imenovanje samog Christiana Schmidta dovelo je, kako se spekulira, i do posebnog dogovora Berlina i Moskve. Naime, imenuje ga Vijeće za primjenu mira u BiH gdje je zastupljena i Rusija.
Baš zato sad Sarajevom kolaju pitanja i glasine o tome kako je Berlinu uspjelo dobiti podršku Moskve za vlastitog kandidata, piše FAZ.
Inzko završava mandat
Mediji u Bosni i Hercegovini, naime, spekuliraju da Njemačka u suradnji s Moskvom nastoji smijeniti “Bidenovoj administraciji bliskog Inzka”, javlja Deutsche Welle. Valentin Inzko je za austrijski Standard potvrdio da Njemačka ima interes da imenuje svog čovjeka na funkciju visokog predstavnika, ali da su otvorena još neka pitanja.
Rusija je već nekoliko godina odbijala prihvatiti odluke Vijeća za implementaciju mira. S obzirom na to da se Moskva zalaže za ukidanje ureda visokog povjerenika, do sada nitko nije mogao ni pomisliti da bi Rusija mogla pristati na novog čovjeka na čelu ureda, napisao je austrijski Standard. Inzko ukazuje da bi bilo neophodno promijeniti politički kurs međunarodne zajednice u BiH.
Jer i pored toga što su nacionalisti spriječili svaki progres u zemlji, uključujući i reforme, i bez obzira na to što je pravna država u velikoj i opasnoj mjeri podređena interesima velikih partija, nije bilo posebnog angažmana u BiH. Inzko je niz puta bio ostavljen na cjedilu, iako su ekstremni nacionalisti prelazili crvenu liniju. Samo su SAD pod predsjednikom Barackom Obamom Dodiku podigle sankcije, piše Standard.
Politička biografija Christiana Schmidta, rođenog 1957. godine iznimno je ispunjena. Trideset godina bio je član saveznog parlamenta u Berlinu, Bundestaga. Između 2005. i 2013. godine bio je državni tajnik u Ministarstvu obrane te je od 2014. do 2018. obnašao dužnost ministra poljoprivrede. Po zvanju je pravnik, studij je završio u Lousani te se bavio odvjetništvom sve do 2005. godine. Od studentskih dana blizak je CSU-u; najprije preko organizacije Junge Union, omladinske skupine vodeće bavarske stranke, da bi 1976. postao stranački član. Karijeru je gradio od početka – bio je i gradski vijećnik, i regionalni dužnosnik stranke – sve do mjesta parlamentarnog zastupnika, državnog tajnika i ministra. Član je i hrvatsko-njemačke parlamentarne skupine prijateljstva, kao i niza skupina prijateljstva s drugim zemljama poput Češke i Izraela.
Hrvatskoj diplomaciji, posebno dužnosnicima koji se pripremali ulazak države u Europsku uniju, Christian Schmidt svakako nije nepoznat. On je posljednjih godina intenzivno nadzirao pregovore i hrvatsko ispunjavanje zahtjeva za zatvaranje pojedinih poglavlja.
Inzistirao je i da Hrvatska prevede svih 144 tisuće stranice teksta europskih zakona – pravne stečevine EU – da se ne bi ponovili problemi nastali sa zemljama koje to nisu učinile. Schmidt je bio i zagovornik podrške Njemačke neovisnosti Republike Hrvatske. On je 1991. godine rekao da je to prava odluka koju su donijeli tadašnji kancelar Helmut Kohl i CSU, te da se zemljama bivše Jugoslavije treba “dati i odgovornost samoodlučivanja.” Trideset godina kasnije, Schmidtova nova zadaća je europeizirati Bosnu i Hercegovinu te osigurati poštovanje ugovora iz Daytona i ravnopravnost njegovih naroda. Hoće li pri tome oživiti “mrtvog konja” ne ovisi samo o njemu.
Schmidt bi trebao zamijeniti dugogodišnjeg povjerenika Valentina Inzka te uz pomoć njemačke diplomacije, ali i nove vlade u Washingtonu, pokušati razriješiti stanje u najsloženijoj državi zapadnog Balkana, prenosi Glas Istre.
Iz Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu poručili su da je razvoj Bosne i Hercegovine u interesu njemačke vlade te se istodobno podržava i perspektiva članstva u Europskoj uniji. Izbor Christiana Schmidta za novog povjerenika leži u činjenici da je on kao zastupnik Bundestaga te kao glasnogovornik demokršćanskog zastupničkog kluba za vanjskopolitička i obrambena pitanja još od ranih devedesetih bio dobro upoznat sa stanjem na Zapadnom Balkanu te posebno s ratom u Bosni i Hercegovini.
Dobar za Međunarodnu zajednicu u BiH
Njemačka vlada je uvjerena da bi jedna istaknuta ličnost poput Christiana Schmidta predstavljala veliku dobit za rad Međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kažu u Berlinu.
Poznato je da je aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko na dužnosti od 2009. te da podržava vlastitu smjenu. Do nje će službeno doći u ožujku, ali Schmidt se, prema riječima analitičara, već mjesecima priprema za posao u Sarajevu. Njemački mediji najavili su njegovo imenovanje krajem prosinca, s sam Schmidt za sada ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature.
Njemački analitičari kažu da je mjesto visokog povjerenika u Sarajevu za Schmidta zapravo “utješna nagrada” jer nije uspio postati predsjednik Zaklade Hannsa Seidela koja je CSU-u. Kako piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, nije ga podržao bavarski premijer Markus Söder čiji je favorit europski zastupnik Markus Ferber.
Iskustvo s Balkanom
Ipak, zna se da Schmidt ima poprilično iskustvo na Balkanu. Nakon 1991. godine bio je zastupnik CSU-a u Bundestagu i radio na poslovima vanjske i unutarnje politike, nakon čega je bio državni tajnik u Ministarstvu obrane. Balkan je pripadao njegovom opisu posla – posljednju misiju u BiH imao je, po nalogu kancelarke Angele Merkel, 2019. godine kada se bavio migrantima.
Njemački mediji na razne su načine popratili najavu da Schmidt postaje novi “komesar” za Bosnu i Hercegovinu. U tekstu naslovljenom “Novi jahač mrtvog konja” kojeg je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) predstavlja ga se kao “Nijemca koji bi trebao reformirati BiH” te se navodi da bi on “trebao postati kralj, ustvari bi točnije trebalo reći: vice-kralj.
”Njemački list napominje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u BiH, te da je ona utemeljena nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma i kraja rata u BiH. Visoki predstavnik treba nadzirati mirovni proces, ali ima, piše FAZ, i diktatorske ovlasti: “Baš kao i vice-kralj neke velesile u nekoj koloniji, i vrhovni nadziratelj mira u Sarajevu može otpuštati političare, anulirati zakone ili izdavati dekrete”.
Nadregionalni list koji izlazi u Frankfurtu na Majni smatra da je položaj visokog predstavnika s vremenom izgubio na značaju, što se argumentira time da se “krvavi sukobi među etničkim skupinama nisu ponovno rasplamsali” ni nakon povlačenja Bundeswehra i gotovo svih inozemnih trupa, prenosi medijska mreža Deutsche Wele. Podsjećaju i na prijetnje Milorada Dodika da će osamostaliti Republiku Srpsku, no tvrde da za svoje “secesionističke planove u Srbiji (za sada) nema partnere”.
Mediji tvrde da se radi i o skupoj dužnosti koja se u samom Sarajevu ne uzima za ozbiljno, kao ni u europskim prijestolnicama. Još je nekadašnji visoki povjerenik, Slovak Miroslav Lajčak, rekao pa porekao da se radi o “mrtvom konju” kojeg je austrijski diplomat Valentin Inzko, kažu, bezuspješno reanimirao dvanaest godina. Imenovanje samog Christiana Schmidta dovelo je, kako se spekulira, i do posebnog dogovora Berlina i Moskve. Naime, imenuje ga Vijeće za primjenu mira u BiH gdje je zastupljena i Rusija.
Baš zato sad Sarajevom kolaju pitanja i glasine o tome kako je Berlinu uspjelo dobiti podršku Moskve za vlastitog kandidata, piše FAZ.
Inzko završava mandat
Mediji u Bosni i Hercegovini, naime, spekuliraju da Njemačka u suradnji s Moskvom nastoji smijeniti “Bidenovoj administraciji bliskog Inzka”, javlja Deutsche Welle. Valentin Inzko je za austrijski Standard potvrdio da Njemačka ima interes da imenuje svog čovjeka na funkciju visokog predstavnika, ali da su otvorena još neka pitanja.
Rusija je već nekoliko godina odbijala prihvatiti odluke Vijeća za implementaciju mira. S obzirom na to da se Moskva zalaže za ukidanje ureda visokog povjerenika, do sada nitko nije mogao ni pomisliti da bi Rusija mogla pristati na novog čovjeka na čelu ureda, napisao je austrijski Standard. Inzko ukazuje da bi bilo neophodno promijeniti politički kurs međunarodne zajednice u BiH.
Jer i pored toga što su nacionalisti spriječili svaki progres u zemlji, uključujući i reforme, i bez obzira na to što je pravna država u velikoj i opasnoj mjeri podređena interesima velikih partija, nije bilo posebnog angažmana u BiH. Inzko je niz puta bio ostavljen na cjedilu, iako su ekstremni nacionalisti prelazili crvenu liniju. Samo su SAD pod predsjednikom Barackom Obamom Dodiku podigle sankcije, piše Standard.
Politička biografija Christiana Schmidta, rođenog 1957. godine iznimno je ispunjena. Trideset godina bio je član saveznog parlamenta u Berlinu, Bundestaga. Između 2005. i 2013. godine bio je državni tajnik u Ministarstvu obrane te je od 2014. do 2018. obnašao dužnost ministra poljoprivrede. Po zvanju je pravnik, studij je završio u Lousani te se bavio odvjetništvom sve do 2005. godine. Od studentskih dana blizak je CSU-u; najprije preko organizacije Junge Union, omladinske skupine vodeće bavarske stranke, da bi 1976. postao stranački član. Karijeru je gradio od početka – bio je i gradski vijećnik, i regionalni dužnosnik stranke – sve do mjesta parlamentarnog zastupnika, državnog tajnika i ministra. Član je i hrvatsko-njemačke parlamentarne skupine prijateljstva, kao i niza skupina prijateljstva s drugim zemljama poput Češke i Izraela.
Hrvatskoj diplomaciji, posebno dužnosnicima koji se pripremali ulazak države u Europsku uniju, Christian Schmidt svakako nije nepoznat. On je posljednjih godina intenzivno nadzirao pregovore i hrvatsko ispunjavanje zahtjeva za zatvaranje pojedinih poglavlja.
Inzistirao je i da Hrvatska prevede svih 144 tisuće stranice teksta europskih zakona – pravne stečevine EU – da se ne bi ponovili problemi nastali sa zemljama koje to nisu učinile. Schmidt je bio i zagovornik podrške Njemačke neovisnosti Republike Hrvatske. On je 1991. godine rekao da je to prava odluka koju su donijeli tadašnji kancelar Helmut Kohl i CSU, te da se zemljama bivše Jugoslavije treba “dati i odgovornost samoodlučivanja.” Trideset godina kasnije, Schmidtova nova zadaća je europeizirati Bosnu i Hercegovinu te osigurati poštovanje ugovora iz Daytona i ravnopravnost njegovih naroda. Hoće li pri tome oživiti “mrtvog konja” ne ovisi samo o njemu.
